Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PLOVIDBI I LUKAMA NA UNUTRAŠNJIM VODAMA - Tekst propisa


PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PLOVIDBI I LUKAMA NA UNUTRAŠNJIM VODAMA

Član 1.

U Zakonu o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama ("Službeni glasnik RS", br. 73/10, 121/12, 18/15 i 96/15-dr. zakon), u članu 13. st. 1. i 2. menjaju se i glase:

"Tehničko održavanje vodnih puteva obuhvata planiranje i izvršenje poslova:

1) održavanja propisanih tehničkih karakteristika plovnog puta;

2) izgradnje i održavanja hidrotehničkih objekata;

3) postavljanja, održavanja i obezbeđenja pravilnog funkcionisanja objekata bezbednosti plovidbe;

4) uklanjanja sa plovnog puta plutajućih i potonulih predmeta koji ugrožavaju bezbednost plovidbe;

5) hidrografskih merenja;

6) interventnog održavanja plovnog puta po nalogu inspektora bezbednosti plovidbe;

7) obeležavanja vodnih puteva;

8) upravljanja Rečnim informacionim servisima (RIS).

Hidrotehnički objekti iz stava 1. tačka 2) ovog člana obuhvatajuobaloutvrde, napere, paralelne građevine sa traverzama, pregrade, pragove, kaskade i ševrone."

Stav 3. briše se.

Dosadašnji st. 4-8. postaju st. 3-7.

Član 2.

Član 14. menja se i glasi:

"Član 14.

Poslove tehničkog održavanja međunarodnih i međudržavnih vodnih puteva iz člana 13. ovog zakona vrši Direkcija za vodne puteve, koja za izvođenje radova u okviru obavljanja poslova tehničkog održavanja međunarodnih i međudržavnih vodnih puteva iz člana 13. stav 1. tač. 1)-5) ovog zakona, može da angažuje privredna društva koja ispunjavaju propisane uslove.

Poslove tehničkog održavanja državnih vodnih puteva iz člana 13. ovog zakona, vrši ovlašćeno pravno lice za tehničko održavanje državnih vodnih puteva, koje za izvođenje radova u okviru obavljanja poslova tehničkog održavanja državnih vodnih puteva iz člana 13. stav 1. tač. 1)-5) ovog zakona, može da angažuje privredna društva koja ispunjavaju propisane uslove.

Poslove tehničkog održavanja državnih vodnih puteva na teritoriji autonomne pokrajine iz člana 13. ovog zakona vrši ovlašćeno pravno lice za tehničko održavanje tih državnih vodnih puteva, koje za izvođenje radova u okviru obavljanja poslova tehničkog održavanja državnih vodnih puteva iz člana 13. stav 1. tač. 1)-5) ovog zakona, može da angažuje privredna društva koja ispunjavaju propisane uslove.

Ako Direkcija za vodne puteve, odnosno ovlašćeno pravno lice za tehničko održavanje državnih vodnih puteva iz st. 2. i 3. ovog člana, angažuje privredno društvo za obavljanje poslova iz st. 1-3. ovog člana, Direkcija za vodne puteve, odnosno ovlašćeno pravno lice za tehničko održavanje državnih vodnih puteva iz st. 2. i 3. ovog člana, obavlja poslove tehničkog nadzora.

Izuzetno, za obavljanje poslova tehničkog nadzora Direkcija za vodne puteve, odnosno ovlašćeno pravno lice za tehničko održavanje državnih vodnih puteva iz st. 2. i 3. ovog člana, može da angažuje fizičko ili pravno lice koje ima licencu za projektovanje ili izvođenje radova za hidrotehničke, odnosno hidrograđevinske objekte na osnovu sprovedenog postupka javne nabavke u skladu sa zakonom kojim se uređuju javne nabavke."

Član 3.

U članu 15. dodaju se st. 3-9. koji glase:

"Sredstva obezbeđena u budžetu Republike Srbije za namene iz stava 1. ovog člana koriste se prema godišnjem programu tehničkog održavanja iz člana 13. stav 3. ovog zakona.

Sredstva iz st. 1-3. ovog člana, koriste se za finansiranje svih poslova tehničkog održavanja ili kao učešće u finansiranju poslova tehničkog održavanja međunarodnih, međudržavnih i državnih vodnih puteva koji se kofinansiraju sredstvima iz fondova Evropske unije ili drugih dostupnih izvora finansiranja.

Godišnji program tehničkog održavanja iz stava 3. ovog člana sadrži analizu postojećeg stanja vodnog puta i objekata bezbednosti plovidbe, predlog mera i aktivnosti za održavanje ili postizanje utvrđene kategorije vodnog puta sa analizom njihovih efekata, detaljni pregled planiranih aktivnosti u cilju izvršavanja svih poslova tehničkog održavanja vodnih puteva, objekte, vrstu i obim (predmer) radova koji će se finansirati u periodu za koji se program donosi, dinamiku izvođenja poslova tehničkog održavanja, izvore finansiranja sa visinom učešća i druga pitanja vezana za izgradnju, rekonstrukciju i održavanje objekata, odnosno izvođenje tehničkih radova i obavljanje drugih poslova tehničkog održavanja.

Dodelu sredstava za izgradnju i izvođenje radova na tehničkom održavanju međunarodnih i međudržavnih vodnih puteva vrši Direkcija za vodne puteve, na osnovu sprovedenog postupka javne nabavke u skladu sa zakonom kojim se uređuju javne nabavke.

Dodelu sredstava za izgradnju i izvođenje radova na tehničkom održavanju državnih vodnih puteva vrši ovlašćeno pravno lice za tehničko održavanje tih državnih vodnih puteva, na osnovu sprovedenog postupka javne nabavke u skladu sa zakonom kojim se uređuju javne nabavke.

Ministar propisuje bliže uslove i kriterijume za dodelu i korišćenje sredstava iz stava 1. ovog člana.

Ministar propisuje uslove koje moraju da ispunjavaju privredna društva za obavljanje poslova izvođenja radova u okviru obavljanja poslova tehničkog održavanja vodnih puteva."

Član 4.

U članu 22. stav 1. briše se.

U dosadašnjem stavu 2. koji postaje stav 1. posle reči: "zimovanje" dodaju se reči: "stranih i".

Stav 3. briše se.         

U dosadašnjem stavu 4. koji postaje stav 2. posle reči: "zimovanje" dodaju reči: "stranih i".

Dosadašnji stav 5. postaje stav 3.

Član 5.

 U članu 27. stav 3. reči: "stavom 1." zamenjuju se rečima: "stavom 2."

Član 6.

U članu 37. stav 1. posle reči: "hidrotehničkih objekata" dodaju se reči: "(obaloutvrda, napera, paralelnih građevina sa traverzama, pregrada, pragova, kaskada, ševrona, kejskih zidova, mostova), pristana na šipovima".

Dodaje se stav 6. koji glasi:

"Pre početka izvođenja radova na međunarodnim i međudržavnim vodnim putevima koji ne podležu izdavanju akata u ostvarivanju prava na izgradnju u skladu sa zakonom kojim se uređuje planiranje i izgradnja, potrebno je pribaviti nautičku saglasnost koju izdaje nadležna lučka kapetanija i saglasnost koju izdaje Direkcija."

Član 7.

U članu 38. stav 1. reči: "hidrograđevinski objekti" zamenjuju se rečima: "hidrotehnički objekti (brodske prevodnice, plovni kanali, obaloutvrde, naperi, paralelne građevine sa traverzama, pregrade, pragovi, kaskade, ševroni, kejski zidovi i mostovi), pristani na šipovima".

U stavu 2. reč: "hidrograđevinski objekti" zamenjuju se rečima: "hidrotehnički objekti".

Član 8.

U članu 39. stav 1. posle reči: "Investitor" dodaje se zapeta i reč: "upravljač".

Član 9.

Član 46a menja se i glasi:

"Član 46a

Lučka kapetanija odobrava pristajanje broda u međunarodnom saobraćaju van određenog graničnog prelaza za vodni saobraćaj u slučaju uplovljavanja broda u brodogradilište radi obavljanja popravki na brodu ili preuzimanja drugog broda koji je građen u brodogradilištu ili na kome su vršene popravke, kao i u drugim sličnim situacijama.

Lučka kapetanija ne odobrava pristajanje broda iz stava 1. ovog člana, radi ukrcavanja i iskrcavanja robe i putnika."

Član 10.

U članu 47. dodaju se st. 2. i 3. koji glase:

"Prevoz lica jahtom, odnosno plovilom za rekreaciju na unutrašnjim vodama Republike Srbije, po osnovu iznajmljivanja uz naknadu jahte, odnosno plovila za rekreaciju (čartering), može da se obavlja samo jahtom, odnosno plovilom za rekreaciju domaće državne pripadnosti, koje je u svojini domaćeg fizičkog ili pravnog lica koje je registrovano za obavljanje delatnosti iznajmljivanja (čartering) jahte, odnosno plovila za rekreaciju.

Na plovilu iz stava 2. ovog člana, mora da se nalazi najmanji broj članova posade u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona."

Član 11.

U članu 63. stav 2. posle reči: "unutrašnje vode" dodaje se zapeta i reči: "kao i njihovo ispuštanje, izlivanje ili izbacivanje u plovila pravnih lica koja ne pružaju lučku uslugu prijema delova tereta ili otpada od tereta".

Posle stava 4. dodaje se novi stav 5. koji glasi:

"Zabranjeno je:

1) korišćenje pokretnih spremišta postavljenih na palubi kao spremišta za sakupljanje otpadnih ulja;

2) ubacivanje u kaljuže mašinskog prostora proizvoda za čišćenje koji rastvaraju ulje ili mazivo i emulgatore, osim proizvoda koji ne otežavaju pročišćavanje otpadnih voda iz kaljuža na prijemnim stanicama."

Dosadašnji st. 5. i 6. postaju st. 6. i 7.

Dosadašnji stav 7. koji postaje stav 8. menja se i glasi:

"Ministar uz saglasnost ministra nadležnog za poslove zaštite životne sredine i ministra nadležnog za poslove vodoprivrede, propisuje mere koje se preduzimaju u cilju sprečavanja zagađenja sa plovila, postupanje sa zauljenim i zamašćenim materijama, otpadnim uljima i ostacima goriva, mere koje se odnose na prikupljanje, sortiranje i označavanje komunalnog i drugog posebnog otpada, zahteve koje moraju da ispunjavaju brodovi, plutajući objekti i prijemne stanice u cilju sprečavanja zagađenja, način čišćenja tovarnog prostora, odnosno tankova, kao i način ispuštanja ostataka tereta i zahteve za posude za ostatke, postupanje sa otpadnim vodama na putničkom brodu, kao i granične i kontrolne vrednosti na ispustu pogona za prečišćavanje otpadnih voda na putničkom brodu, vrste tehničkih sredstava koja su potrebna za reagovanje na izlivanje, način postupanja organa koji su nadležni za reagovanje na zagađenje koje je prouzrokovano plovidbom i obavezne elemente tehničkih i operativnih planova za sprečavanje zagađenja, odnosno smanjivanje i ublažavanje posledica nastalog zagađenja."

Član 12.

U članu 67. stav 1. reči: "otvorena za međunarodni saobraćaj" brišu se.

Član 13.

U članu 70. dodaje se stav 4. koji glasi:

"Domaći brodari donose sopstvene planove hitnih mera za pomoć žrtvama i njihovim porodicama koje uključuju prevoz, smeštaj i medicinsku pomoć žrtvama i njihovim porodicama u slučaju plovidbenih nezgoda na unutrašnjim vodama."

Član 14.

U članu 84. stav 2. briše se.

Dosadašnji stav 3. postaje stav 2.

Član 15.

U članu 106. stav 7. reči: "stava 1." zamenjuju se rečima: "stava 3."

Član 16.

U članu 125. stav 4. posle reči: "preglede" dodaju se reči: "javnih plovila,".

Član 17.

Član 126. menja se i glasi:

"Član 126.

Vlasnici plovila iz člana 125. stav 1. ovog zakona, za vršenje pregleda i tehničkog nadzora iz člana 125. stav 3. ovog zakona, snose troškove plaćanja republičke administrativne takse."

Član 18.

U članu 166. zapeta i reč: "inspekcijske" brišu se.

Član 19.

U članu 171. posle stava 1. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase:

"Ministarstvo vrši ispitivanje plovidbenih nezgoda preko inspektora bezbednosti plovidbe.

 Za organizaciju i sprovođenje bezbednosne istrage u cilju utvrđivanja okolnosti i uzroka ozbiljnih plovidbenih nezgoda na unutrašnjim vodama, kao i plovidbenih nezgoda na unutrašnjim vodama i predlaganja mera radi izbegavanja ozbiljnih plovidbenih nezgoda na unutrašnjim vodama, kao i plovidbenih nezgoda na unutrašnjim vodama, kao i unapređenja bezbednosti plovidbe odgovoran je nadležni organ u skladu sa zakonom kojim se uređuje istraživanje nesreća u saobraćaju."

Dosadašnji st. 2. i 3. postaju st. 4. i 5.

Član 20.

 U članu 173. posle reči: "kapetaniju" dodaju se reči: "i inspekciju bezbednosti plovidbe".

Član 21.

Član 199. menja se i glasi:

"Član 199.

Brodar, lučki operater i Direkcija moraju da organizuju sigurnosnu zaštitu, i to ugovornim angažovanjem subjekata licenciranih za obavljanje delatnosti privatnog obezbeđenja ili kao organizovanu samozaštitnu delatnost koja obavezno ima organizovanu plansku, organizacionu i kontrolnu funkciju, u skladu sa zakonom kojim se uređuje privatno obezbeđenje.

Sigurnosna zaštita se obavlja na način predviđen aktom o organizaciji i sistematizaciji brodara, lučkog operatera, odnosno Direkcije.

Lica iz stava 2. ovog člana mogu da dobiju odgovarajuću licencu za vršenje poslova privatnog obezbeđenja u skladu sa zakonom kojim se uređuje privatno obezbeđenje, radi organizovanja samozaštitne delatnosti, odnosno radi zaštite svoje imovine, poslovanja, objekata, prostora i lica u njima i organizovanja svoje unutrašnje (redarske) službe obezbeđenja za održavanje reda.

Lica iz stava 2. ovog člana dužna su da, na osnovu izvršene procene rizika, usvoje sigurnosne planove u skladu sa ovim zakonom.

Na način vršenja poslova sigurnosne zaštite luka, ovlašćenja službenika obezbeđenja, vođenje evidencija i zaštitu podataka, koji nisu uređeni ovim zakonom i propisom donetim na osnovu ovog zakona, primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje privatno obezbeđenje.

Na sigurnosnu zaštitu ratnih plovila i vojnih pristaništa primenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje Vojska Srbije."

Član 22.

Član 200. briše se.

Član 23.

Član 201. briše se.

Član 24.

Član 202. menja se i glasi:

"Član 202.

Vlada propisuje način ostvarivanja sigurnosne zaštite i lica koja preduzimaju mere sigurnosne zaštite brodova, luka i objekata bezbednosti plovidbe na međunarodnim vodnim putevima, nivo sigurnosti, obaveštavanje u slučaju promene nivoa sigurnosti, obaveznu sadržinu sigurnosnih planova broda, luke, odnosno objekata bezbednosti plovidbe, kao i sprovođenje vežbi provere pojedinih sigurnosnih mera."

Član 25.

U članu 207. posle tačke 14) dodaje se tačka 14a) koja glasi:

"14a) vodi evidenciju korisnika državne pomoći male vrednosti (de minimis državna pomoć) u skladu sa propisima kojima se uređuje državna pomoć male vrednosti; "

Član 26.

U članu 211. stav 3. reči: "237a" zamenjuju se rečima: "237b".

Član 27.

U članu 213. stav 2. posle reči: "ograde" dodaju se reči: "pristani za ukrcavanje i iskrcavanje putnika".

U stavu 3. reči: "pristani za ukrcavanje i iskrcavanje putnika" brišu se.

Član 28.

U članu 214. stav 4. reči: "ugovore o privatizaciji, kojima se stiče" zamenjuju se rečima: "postupke privatizacije, na osnovu kojih su stekli", reč: "zaključili" zamenjuje rečju: "započeli", a posle reči: "godine" dodaje se zapeta i reči: "a što se utvrđuje uvidom u dokumentaciju iz postupka privatizacije".

Posle stava 4. dodaje se novi stav 5. koji glasi:

"Odredba stava 3. ovog člana primenjuje se i na lučke operatere koji obavljaju lučku delatnost u okviru proglašenog lučkog područja, a koji su do 4. juna 2003. godine sopstvenim sredstvima izgradili lučku infrastrukturu na teritoriji jedinica lokalne samouprave koje su obuhvaćene odlukom kojom se određuju pristaništa za međunarodni saobraćaj, za koju je izdata građevinska, odnosno upotrebna dozvola u skladu sa zakonom kojim se uređuje izgradnja, kao i na pravna lica koja su u stečajnom ili izvršnom postupku stekla njihovu imovinu za obavljanje lučke delatnosti."

Dosadašnji stav 5. postaje stav 6.

Član 29.

U članu 214a stav 2. reči: "na teritoriji jedne ili više katastarskih opština" zamenjuju se rečima: "na teritoriji jedne katastarske opštine".

Posle stava 10. dodaje se stav 11. koji glasi:

"Izuzetno, ako je podnosilac zahteva za proširivanje lučkog područja lučki operater iz člana 214. stav 5. ovog zakona, on nije dužan da dostavi dokumenta iz stava 8. ovog člana, za katastarske parcele na kojima je do dana stupanja na snagu ovog zakona obavljao lučku delatnost."

Član 30.

U članu 214b stav 3. reči: "Dosadašnji lučki operateri" zamenjuju se rečima: "Lučki operateri iz člana 214. stav 3. ovog zakona".

U stavu 10. posle reči: "lučki operater" dodaju se reči: "iz stava 3. ovog člana".

Član 31.

U članu 215. stav 2. posle reči: "pretovarnih mesta" dodaju se reči: "snabdevanja brodova pogonskim gorivom".

U stavu 5. reči: "otvorene za međunarodni saobraćaj" zamenjuju se rečima: "od međunarodnog značaja".

Posle stava 6. dodaju se st. 7. i 8. koji glase:

"Lučka delatnost snabdevanja brodova pogonskim gorivom, osim u lukama, može da se obavlja na teritoriji jedinice lokalne samouprave na kojoj je utvrđeno područje graničnog prelaza za međunarodni rečni saobraćaj u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje zaštita državne granice, pod uslovom da se obavlja na lokaciji čija je namena za obavljanje ove lučke delatnosti u skladu sa dokumentima prostornog i urbanističkog planiranja.

Na pravni režim zemljišta na kome se obavlja lučka delatnost snabdevanja brodova pogonskim gorivom primenjuju se odredbe člana 214. i člana 214a stav 5. ovog zakona, dok se na sticanje prava na obavljanje ove lučke delatnosti primenjuju odredbe čl. 216-227. ovog zakona." 

Član 32.

U članu 216a posle stava 6. dodaje se stav 7. koji glasi:

"Rešenje kojim se izdaje odobrenje za obavljanje lučke delatnosti je konačno u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana prijema rešenja."

Član 33.

U članu 217. stav 1. posle reči: "katastar nepokretnosti," dodaju se reči: "kao i lučki operater iz člana 214. stav 5. ovog zakona,".

U stavu 2. reči: "ugovore o privatizaciji, kojima se stiče" zamenjuju se rečima: "postupke privatizacije, na osnovu kojih su stekli", reč: "zaključili" zamenjuje se rečju: "započeli", a posle reči: "godine" dodaje se zapeta i reči: "a što se utvrđuje uvidom u dokumentaciju iz postupka privatizacije".

Član 34.

U članu 225a stav 2. menja se i glasi:

"Odobrenje se pribavlja i u slučaju statusne promene kod lučkog operatera – imaoca odobrenja, kao i u slučajevima kupovine imovine privrednog društva – lučkog operatera u stečaju ili izvršnom postupku, odnosno promene vlasništva kapitala i imovine pravnih lica koja posluju društvenim i javnim kapitalom jednim od propisanih modela i metoda privatizacije."

U stavu 3. reč: "statusne" briše se.

U stavu 4. posle reči: "privredna društva" stavlja se zapeta i dodaju reči: "kao i pre okončanja postupka stečaja, izvršnog postupka ili postupka privatizacije", a reči: "započinjanju statusne" zamenjuju se rečima: "započinjanju takve".

U stavu 5. reč: "statusnoj" i reč: "statusne" brišu se.

Član 35.

U članu 225b stav 1. reči: "člana 214. stav 3." zamenjuju se rečima: "člana 214. st. 3. i 5."

U stavu 2. reči: "stav 5." zamenjuju se rečima: "stav 6."

U stavu 7. reči: "člana 214. stav 3," brišu se.

Član 36.

U članu 227b stav 6. reči: "generalnog projekta" zamenjuju se rečima: "idejnog projekta".

Član 37.

U članu 229a stav 8. reči: "može da se umanji" zamenjuje se rečima: "umanjuje se".

Stav 9. briše se.

Dosadašnji st. 10-15. postaju st. 9-14.

Član 38.

U članu 229b stav 5. reči: "može da se umanji" zamenjuju se rečima: "umanjuje se".

Član 39.

U članu 229g stav 4. reči: "može da se umanji" zamenjuju se rečima: "umanjuje se".

U stavu 5. reči: "može da se umanji" zamenjuju se rečima: "umanjuje se".

U stavu 6. reči: "može da se umanji" zamenjuju se rečima: "umanjuje se", a reči: "i da se po isteku tog roka na godišnjem nivou povećava srazmerno" zamenjuju se rečima: "a po isteku tog roka na godišnjem nivou povećava se srazmerno".

Posle stava 6. dodaju se novi st. 7. i 8. koji glase:

"Na umanjenje iznosa naknade za operativnu upotrebu luke, odnosno pristaništa kao dobra u opštoj upotrebi iz stava 6. ovog člana, primenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje državna pomoć male vrednosti (de minimis državna pomoć).

Kada lučki operater iz člana 214. st. 3. i 5. ovog zakona izvrši prenos zemljišta na Republiku Srbiju bez naknade, odnosno kada lučki operater ugovorom iz člana 216a stav 4. ovog zakona preuzme obavezu održavanja postojeće lučke infrastrukture i/ili izgradnje nove lučke infrastrukture, iznos naknade za operativnu upotrebu luke, odnosno pristaništa kao dobra u opštoj upotrebi umanjiće se srazmerno procenjenoj tržišnoj vrednosti zemljišta, odnosno vrednosti radova na održavanju i/ili izgradnji lučke infrastrukture."

Dosadašnji st. 7. i 8. postaju st. 9. i 10.

Član 40.

U članu 230. stav 1. posle reči: "delovi" dodaje se reč: "lučke".

U stavu 2. reči: "ugovore o privatizaciji, kojima se stiče" zamenjuju se rečima: "postupke privatizacije, na osnovu kojih su stekli", reč: "zaključili" zamenjuje se rečju: "započeli", a posle reči: "godine" dodaje se zapeta i reči: "a što se utvrđuje uvidom u dokumentaciju iz postupka privatizacije".

Član 41.

U članu 236. posle stava 2. dodaje se stav 3. koji glasi:

"Na osnivanje i rad vojnih pristaništa primenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje odbrana i Vojska Srbije."

Član 42.

U članu 239. stav 2. menja se i glasi:

"Pristanište za sopstvene potrebe je pristanište namenjeno za sopstvene potrebe operatera, u okviru obavljanja njegove delatnosti i može da se osnuje samo radi pretovara robe potrebne za obavljanje njegove osnovne delatnosti, a za koju ne može da se pruži usluga pretovara u najbližoj luci i koje ispunjava druge uslove u skladu sa propisom iz člana 210. stav 2. ovog zakona."

Član 43.

U članu 240. posle stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:

"Rešenje kojim se izdaje odobrenje za privremeno pretovarno mesto je konačno u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor kod Upravnog suda u roku od 30 dana od dana prijema rešenja."

Dosadašnji st. 4. i 5. postaju st. 5. 6.

Član 44.

Član 267. menja se i glasi:

"Član 267.

Novčanom kaznom od 150.000,00 do 2.000.000,00 dinara kazniće se za prekršaj, privredno društvo ili drugo pravno lice:

1) ako ne uređuje i ne održava plovnost i ne postavi objekte bezbednosti plovidbe na način da se obezbedi bezbedna plovidba u skladu sa utvrđenom kategorijom vodnog puta (član 12. stav 2);

2) ako se plovila koja su sprečena naglom pojavom leda ili drugih vanrednih okolnosti da uplove u zimovnik, ne sklone u rečne rukavce ili druga prirodno zaštićena mesta na vodnom putu (član 23. stav 1);

3) ako plovilo na sidrištu nema neprekidni i neposredni nadzor (član 25);

4) ako održava sportska takmičenja, odnosno priredbe bez odobrenja lučke kapetanije (član 33. stav 1);

5) ne ukloni sa vodnog puta oznake, uređaje i predmete (član 35. stav 1);

6) ako ne prijavi nadležnoj lučkoj kapetaniji početak radova u propisanom roku (član 37. stav 4);

7) ako po nalogu lučke kapetanije ne postavi i ne održava svetla i znakove (član 39. stav 1);

8) ako vrši prevoz lica jahtom, odnosno plovilom za rekreaciju na unutrašnjim vodama Republike Srbije, po osnovu iznajmljivanja uz naknadu jahte, odnosno plovila za rekreaciju, jahtom, odnosno plovilom za rekreaciju strane državne pripadnosti i ako na istom nema propisani najmanji broj članova posade (član 47. st. 2. i 3);

9) ako ne prijave nadležnoj lučkoj kapetaniji promene na plovnom putu (član 49. stav 1. tačka 2));

10) ako brod i tehnički plovni objekt u raspremi boravi na unutrašnjim vodnim putevima bez odobrenja (član 56. stav 1);

11) ako po nalogu inspektora bezbednosti plovidbe ne ukloni plovilo koje nije upisano u odgovarajući upisnik plovila (član 56a stav 1);

12) ako brod nema važeće svedočanstvo o sposobnosti broda za plovidbu, a ne podnese zahtev za određivanje raspreme (član 56a stav 2);

13) ako skelski prelaz radi bez odobrenja (član 57. stav 1);

14) ako ispusti, izlije ili izbaci u unutrašnje vode, odnosno plovila pravnih lica koja ne pružaju lučku uslugu prijema delova tereta ili otpada od tereta, štetne predmete ili materije, delove tereta ili otpada od tereta koji mogu da prouzrokuju zagađenje vode ili da stvore prepreku ili opasnost za plovidbu, kao i ako spaljuje smeće na plovilu (član 63. st. 1-5), odnosno ako koristi sisteme protiv obrastanja plovila (član 63. stav 7);

15) ako se po nalogu ministra nadležnog za unutrašnje poslove ne uključi u traganje i spasavanje ugroženih lica i stvari na vodnim putevima (član 73. stav 2);

16) ako vadi potonulu stvar bez odobrenja nadležne lučke kapetanije (član 76. stav 2);

17) ako o početku, prekidu, nastavljanju ili napuštanju radova na vađenju ne obavesti lučku kapetaniju (član 76. stav 6);

18) ako ne izvadi potonulu stvar u roku koji odredi lučka kapetanija (član 78. stav 1);

19) ako brod nije ukrcan u skladu sa dobijenom teretnom linijom, odnosno slobodnim bokom i pravilnim načinom rasporeda tereta (član 83. tačka 4));

20) ako posle izvršenog nadzora nad gradnjom, odnosno prepravke broda i drugih plovila vrše promene (čl. 94. i 97);

21) ako ne podnese zahtev za baždarenje domaćeg broda (član 99. stav 8);

22) ako ne podnese zahtev za ponovno baždarenje broda unutrašnje plovidbe, odnosno pomorskog broda kad se menja upisnik (član 100. stav 1. tačka 3));

23) ako ne podnese zahtev za ponovno baždarenje domaćeg broda pre završetka radova na prepravci (član 100. stav 3);

24) ako na zahtev lučke kapetanije ne učini dostupnim brodske isprave i knjige (član 103. stav 4);

25) ako brod plovi van određene zone plovidbe ili protivno određenoj nameni ili ako brodom preuzme putovanje za koje brod nije oglašen sposobnim suprotno podacima iz brodskog svedočanstva (član 105. stav 3);

26) ako stavi u plovidbu ili drži u plovidbi brod i drugo plovilo bez bilo koje od brodskih isprava i knjiga, propisanih ovim zakonom (član 103. stav 1. i čl. 105-119), kao i isprava i knjiga za druga plovila (član 128);

27) ako u brod ili drugo plovilo ukrca veći broj putnika, odnosno lica nego što je to određeno ispravom o baždarenju, odnosno brodskim svedočanstvom ili plovidbenom i plutajućom dozvolom (čl. 95. i 129);

28) ako ne postupaju u skladu sa nalozima lučke kapetanije (član 170. stav 2);

29) ako plovilo ne koristi usluge, odnosno nije opremljeno opremom i uređajima iz člana 183. ovog zakona;

30) ako plovila plove u području obavezne primene VTS-a, a ne koriste propisane usluge i informacije VTS-a (član 195);

31) ako domaće ili strano plovilo obavlja poslove ukrcavanja – iskrcavanja putnika i robe, snabdevanja zalihama ili smene članova posade izvan luke, pristaništa ili privremenog pretovarnog (član 211);

32) ako kao obveznik lučke naknade ne dostavi sažetu prijavu koja se podnosi radi plaćanja lučke naknade u propisanom roku (član 229a stav 10, član 229b stav 6. i član 229v stav 8);

33) ako kao obveznik lučke naknade dostavi nepotpunu prijavu ili ako prijava sadrži netačne podatke (član 229a stav 11, član 229b stav 7. i član 229v stav 9);

34) ako kao obveznik lučke naknade ne plati lučku naknadu u propisanom roku (član 229a stav 14, član 229b stav 8. i član 229v stav 10);

35) ako u luci obavlja delatnost koja ugrožava bezbednost ljudi, plovila, zagađuje životnu sredinu ili obavlja druge aktivnosti koje su u suprotnosti sa odredbama reda u luci (član 241);

36) ako stavi u plovidbu plovilo i pored izrečene mere zabrane, ne preduzme ili ne preduzme mere u određenom roku koje je naložio inspektor (član 247. stav 1).

Novčanom kaznom od 30.000,00 do 500.000,00 kazniće se preduzetnik za prekršaj iz stava 1. ovog člana.

Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj i odgovorno lice u privrednom društvu ili drugom pravnom licu novčanom kaznom od 20.000,00 do 150.000,00 dinara."

Član 45.

Član 270. menja se i glasi:

"Član 270.

Novčanom kaznom od 30.000,00 do 150.000,00 dinara kazniće se za prekršaj zapovednik stranog trgovačkog broda, odnosno plovila ili lice koje ga zamenjuje:

1) ako plovilo na sidrištu nema neprekidni i neposredni nadzor (član 25);

2) ako usidri plovilo na plovnom putu (član 27. stav 1);

3) ako ne podnese Agenciji za upravljanje lukama prijavu dolaska, odnosno prijavu odlaska, a nadležnoj lučkoj kapetaniji prijavu dolaska i odlaska, izvod iz popisa posade i putnika, zdravstvenu izjavu i izvod iz dnevnika brodskog otpada (član 46. stav 2);

4) ako tokom plovidbe ne plovi bezbednom brzinom i ne preduzme sve mere opreza (član 48);

5) ako ne prijave nadležnoj lučkoj kapetaniji promene na plovnom putu (član 49. stav 1. tačka 2));

6) ako plovilo sa posadom nema neprekidnu stražu (član 50. stav 1);

7) ako kad uplovljava u vodne puteve Republike Srbije ne obavesti lučku kapetaniju o količini, načinu skladištenja i vrsti opasnog tereta koji prevozi, kao i o luci, odnosno pristaništu iskrcaja (član 51. stav 2);

8) ako ne ukrca locmana na vodnim putevima, lukama i pristaništima na kojima je propisana obavezna pilotaža (član 60. stav 1);

9) ako ispusti, izlije ili izbaci u unutrašnje vode, odnosno plovila pravnih lica koja ne pružaju lučku uslugu prijema delova tereta ili otpada od tereta, štetne predmete ili materije, delove tereta ili otpada od tereta koji mogu da prouzrokuju zagađivanje unutrašnjih voda ili da stvore prepreku ili opasnost za plovidbu, kao i ako spaljuje smeće na plovilu (član 63. st. 1-4);

10) ako bez odlaganja ne obavesti lučku kapetaniju o ispuštanju, izlivanju ili izbacivanju štetnih predmeta ili materija (član 65);

11) ako štetne predmete i materije, odnosno smeće sa plovila ne preda prijemnim stanicama (član 68. st. 1. i 2);

12) ako bez dozvole vrši spasavanje plovila i stvari sa tih plovila (član 72. stav 2);

13) ako upravlja brodom ili se u vreme obavljanja dužnosti na brodu nalazi u stanju opijenosti, ili mu je radna sposobnost umanjena usled premora, ili ne postupi po naredbi inspektora bezbednosti plovidbe (član 140. st. 1, 4, 5, 6. i 8);

14) ako se ne podvrgne lekarskom pregledu i drugim metodama, odnosno analizama krvi i/ili urina, radi utvrđivanja stanja opijenosti (član 140. stav 2);

15) ako ne postupaju u skladu sa nalozima koje donosi lučka kapetanija (član 170. stav 2);

16) ako ne zadrži plovilo na mestu plovidbene nezgode do okončanja uviđaja, ako ne ukloni plovilo koje svojim položajem ugrožava bezbednost i ne obavesti nadležnu lučku kapetaniju o plovidbenoj nezgodi (član 172);

17) ako plovilo ne koristi usluge, odnosno nije opremljeno opremom i uređajima iz člana 183. ovog zakona;

18) ako saopšti netačne podatke RIS centru o plovilu i putovanju (član 187. stav 1);

19) ako plove u području obavezne primene VTS-a, a ne koriste propisane usluge i informacije VTS-a (član 195);

20) ako uplovi sa stranim nuklearnim brodom u unutrašnje vode, odnosno domaću luku bez odobrenja ministarstva (član 243)."

Član 46.

Član 271. menja se i glasi:

"Član 271.

Novčanom kaznom od 20.000,00 do 150.000,00 dinara kazniće se za prekršaj zapovednik broda ili lice koje ga zamenjuje:

1) ako plovilo na sidrištu nema neprekidni i neposredni nadzor (član 25);

2) ako usidri plovilo na plovnom putu (član 27. stav 1);

3) ako koristi radio stanicu suprotno odredbama člana 28. ovog zakona;

4) ako na brodu koji mora da ima brodsku radio-stanicu ne organizuje službu bdenja (član 28. stav 3);

5) ako na plovilu velike brzine ne koristi radar (član 30. stav 4);

6) ako ne prijave nadležnoj lučkoj kapetaniji promene na plovnom putu (član 49. stav 1. tačka 2));

7) ako plovilo sa posadom nema neprekidnu stražu (član 50. stav 1);

8) ako kad uplovljava u vodne puteve Republike Srbije ne obavesti lučku kapetaniju o količini, načinu skladištenja i vrsti opasnog tereta koji prevozi, kao i o luci, odnosno pristaništu iskrcaja (član 51. stav 2);

9) ako postavi predmete koji se nalaze na plovilu tako da izlaze iz granica gabarita plovila, ili vrši transport vangabaritnih predmeta bez odobrenja (član 52);

10) ako ne obavesti lučku kapetaniju o podacima i mestu gde je izgubljen predmet sa plovila koji može da predstavlja smetnju ili opasnost za plovidbu, odnosno o nepoznatoj prepreci na plovnom putu (član 53);

11) ako ne obavesti lučku kapetaniju da je znak za regulisanje plovidbe uništen, oštećen, neispravan ili pomeren, ili da je plovilo oštetilo građevinu na vodnom putu, kao i ako pri vezivanju ili manevrisanju plovila koristi znakove ili oznake na vodnom putu (član 54. st. 1-3);

12) ako ne ukrca locmana na vodnim putevima, lukama i pristaništima na kojima je propisana obavezna pilotaža (član 60. stav 1);

13) ako ispusti, izlije ili izbaci u unutrašnje vode, odnosno plovila pravnih lica koja ne pružaju lučku uslugu prijema delova tereta ili otpada od tereta, štetne predmete ili materije, delove tereta ili otpada od tereta koji mogu da prouzrokuju zagađivanje unutrašnjih voda ili da stvore prepreku ili opasnost za plovidbu, kao i ako spaljuje smeće na plovilu (član 63. st. 1-4);

14) ako bez odlaganja ne obavesti lučku kapetaniju o ispuštanju, izlivanju ili izbacivanju štetnih predmeta ili materija (član 65);

15) ako štetne predmete i materije ne preda prijemnim stanicama (član 68);

16) ako upravlja brodom koji nema odgovarajući broj članova posade sa propisanim zvanjima (član 131. stav 1);

17) ako upravlja brodom ili se u vreme obavljanja dužnosti na brodu nalazi u stanju opijenosti, ili mu je radna sposobnost umanjena usled premora, ili ne postupi po naredbi inspektora bezbednosti plovidbe (član 140. st. 1, 2, 4, 5, 6. i 8);

18) ako lično ne rukovodi brodom kad to zahteva bezbednost broda, ili broda u tegljenju ili potiskivanju, kao i za vreme slabe vidljivosti ili magle i u svim drugim slučajevima kad to zahteva bezbednost broda, broda u tegljenju i potiskivanju (član 145);

19) ako za vreme putovanja broda prema članu posade, putniku ili drugom licu na brodu ili brodu u tegljenju ili potiskivanju, koje je izvršilo krivično delo, ne preduzme mere potrebne da se spreči ili ublaži nastupanje štetnih posledica toga dela i izvršilac pozove na odgovornost (član 153. st. 1, 2. i 4);

20) ako ne krene u pomoć i ne preduzme spasavanje lica na unutrašnjim vodama koje se nalazi u životnoj opasnosti, ako ne postoje razlozi iz člana 157. ovog zakona koji ga oslobađaju obaveze spasavanja (član 156);

21) ako ne preduzme spasavanje broda sa kojim se sudario brod kojim on zapoveda ili koje ne ukloni takav brod sa plovnog puta, ako postoji opasnost da će potonuti (član 158. stav 1);

22) ako ne preduzme na unutrašnjim vodama spasavanje broda koji traži pomoć, ako se brod kojim zapoveda nalazi u blizini (član 158. stav 2);

23) ako ne preduzme spasavanje broda koji je u opasnosti i stvari sa tog broda koje su svojina domaćeg pravnog lica ili državljanina Republike Srbije, ako ne postoje razlozi iz člana 159. stav 2. ovog zakona koji ga oslobađaju od te obaveze (član 159. stav 1);

24) ako ne postupaju u skladu sa nalozima koje donosi lučka kapetanija (član 170. stav 2);

25) ako postupi suprotno odredbama člana 172. ovog zakona;

26) ako plovilo ne koristi usluge, odnosno nije opremljeno opremom i uređajima iz člana 183. ovog zakona;

27) ako saopšti netačne podatke RIS centru o plovilu i putovanju (član 187. stav 1);

28) ako plove u području obavezne primene VTS-a, a ne koriste propisane usluge i informacije VTS-a (član 195)."

Član 47.

Član 276. menja se i glasi:

"Član 276.

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 dinara kazniće se za prekršaj član posade plovila:

1) ako koristi radio stanicu suprotno odredbama člana 28. ovog zakona;

2) ako za vreme vršenja straže napusti mesto i prostoriju u kojoj se vrši straža bez odobrenja zapovednika plovila ili najstarijeg oficira palube koji zamenjuje zapovednika plovila (član 50. stav 3);

3) ako ispusti, izlije ili izbaci u unutrašnje vode, odnosno plovila pravnih lica koja ne pružaju lučku uslugu prijema delova tereta ili otpada od tereta, štetne predmete ili materije, delove tereta ili otpada od tereta koji mogu da prouzrokuju zagađivanje unutrašnjih voda ili da stvore prepreku ili opasnost za plovidbu, kao i ako spaljuje smeće na plovilu (član 63. st. 1-4);

4) ako čamac, ploveće telo i plutajući objekat nema isprave i knjige iz člana 128. ovog zakona;

5) ako ne vrši poslove na plovilu u skladu sa dužnostima propisanim u članu 135. ovog zakona;

6) ako postupa suprotno odredbama člana 138. ovog zakona;

7) ako za vreme obavljanja dužnosti na plovilu bude u stanju opijenosti i ako se ne podvrgne lekarskom pregledu, odnosno drugim metodama, odnosno analizama krvi i/ili urina (član 140. stav 8);

8) ako postupi suprotno odredbama člana 159. ovog zakona;

9) ako ne postupa u skladu sa nalozima koje donosi lučka kapetanija (član 170. stav 2);

10) ako vlasnik plovila nema isprave i knjige iz člana 128. i ne postupi u skladu sa nalozima koje donosi lučka kapetanija iz člana 170. stav 2) ovog zakona."

Član 48.

Član 277. menja se i glasi:

"Član 277.

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice:

1) ako po nalogu inspektora bezbednosti plovidbe ne ukloni plovilo koje nije upisano u odgovarajući upisnik plovila (član 56a stav 1);

2) koje je naručilac broda – ako izvrši radnju iz člana 266. stav 1. tačka 2) ovog zakona;

3) koje izvrši radnju iz člana 267. stav 1. tačka 19) ovog zakona.

Novčanom kaznom od 5.000,00 do 80.000,00 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice:

1) ako izvrši radnju iz člana 55. ovog zakona;

2) ako upravlja čamcem, plovećim telom odnosno plutajućim objektom bez odgovarajuće stručne osposobljenosti (član 165. stav 1);

3) ako ne obavesti nadležnu lučku kapetaniju i inspekciju bezbednosti plovidbe o plovidbenoj nezgodi (član 173);

4) ako stavi u plovidbu plovilo i pored izrečene mere zabrane, ne preduzme mere ili ne preduzme mere u određenom roku koje je naložio inspektor bezbednosti plovidbe (član 247. stav 1);

5) koji je vlasnik broda ako izvrši radnju iz člana 267. stav 1. tač. 5), 16), 17), 18) i 21) ovog zakona."

Član 49.

U članu 278. posle reči: "člana 271. tač. 2), 13), 16), 18) i 19)" dodaju se reči: "i člana 274. tačka 2)".

Član 50.

Odredbe člana 9. ovog zakona primenjivaće se od 1. decembra 2018. godine.

Do početka primene člana 9. ovog zakona, lučka kapetanija će u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje zaštita državne granice, osim u slučajevima propisanim u članu 9. ovog zakona, odobriti pristajanje van graničnog mesta brodovima u međunarodnom saobraćaju i u sledećim slučajevima:

1) radi obavljanja pretovara robe u lukama u kojima nije otvoren granični prelaz za međunarodni rečni saobraćaj;

2) radi obavljanja pretovara nafte i derivata nafte, odnosno uglja za potrebe rafinerija i energetskih objekata kada je to potrebno iz razloga očuvanja delatnosti tih objekata, odnosno energetske stabilnosti zemlje.

Član 51.

Privredna društva koja su u postupku privatizacije stekla imovinu subjekta privatizacije u skladu sa Zakonom o privatizaciji ("Službeni glasnim RS", br. 83/14, 46/15, 112/15 i 20/16 - autentično tumačenje), dužna su da pribave novo odobrenje za obavljanje lučke delatnosti u skladu sa odredbama ovog zakona, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Privrednim društvima koja na dan stupanja na snagu ovog zakona obavljaju lučku delatnost i koja posluju sa većinskim državnim kapitalom, a koja su upisana kao nosioci prava korišćenja na neizgrađenom i izgrađenom zemljištu u državnoj svojini u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, a koje je obuhvaćeno lučkim područjem, prestaje pravo korišćenja na tom zemljištu.

Privredna društva iz stava 2. ovog člana dužna su da izrade bilans stanja na osnovu koga će se lučka infrastruktura izdvojiti iz imovine tih pravnih lica.

Na lučkoj infrastrukturi iz stava 3. ovog člana sprovešće se upis prava korišćenja u korist Agencije za upravljanje lukama u skladu sa posebnim zakonom, najkasnije do 1. juna 2017. godine.

Član 52.

Nakon utvrđivanja lučkih područja, Agencija za upravljanje lukama će u roku od dve godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, izdati odobrenje za obavljanje lučke delatnosti na period od 20 godina, sa pravom produženja na dodatnih 20 godina, privrednim društvima koja podnesu zahtev za izdavanje odobrenja, a koja ispunjavaju sledeće uslove:

1) koja su do dana stupanja na snagu Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama ("Službeni glasnik RS", broj 73/10) bila registrovana i koja su obavljala lučku delatnost;

2) obavljaju lučku delatnost iz tačke 1) ovog člana na teritoriji jedinica lokalnih samouprava koje su propisane u odluci kojom se određuju pristaništa za međunarodni saobraćaj;

3) čija se lučka infrastruktura nalazi na međunarodnim vodnim putevima na lokaciji čija je namena za obavljanje lučke delatnosti u skladu sa dokumentima prostornog i urbanističkog planiranja i za koju je izdata građevinska, odnosno upotrebna dozvola u skladu sa zakonom kojim se uređuje izgradnja do dana stupanja na snagu Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama ("Službeni glasnik RS", broj 73/10);

4) dostave dokumentaciju iz člana 214v Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama ("Službeni glasnik RS", br. 73/10, 121/12, 18/15 i 96/15-dr. zakon) u cilju proširivanja lučkog područja;

5) koji obavljaju lučku delatnost na katastarskim parcelama izgrađenog građevinskog zemljišta za koje je utvrđeno da čine lučko područje, kao i na izgrađenoj lučkoj infrastrukturi, a koji su prešli u svojinu Republike Srbije, po sprovedenom postupku eksproprijacije u skladu sa zakonom kojim se uređuje eksproprijacija.

Ovim zakonom utvrđuje se javni interes za eksproprijaciju izgrađenog građevinskog zemljišta i lučke infrastrukture iz stava 1. tačka 3) ovog člana.

Odobrenje iz stava 1. ovog člana izdaje se u upravnom postupku.

Rešenje kojim se izdaje odobrenje iz stava 1. ovog člana je konačno u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor kod Upravnog suda u roku od 30 dana od dana prijema rešenja.

Član 53.

Postupci proglašenja lučkih područja luka i pristaništa, započeti do dana stupanja na snagu ovog zakona okončaće se u skladu sa odredbama ovog zakona.

Član 54.

Brodari, lučki operateri, odnosno Direkcije dužni su da usklade svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona najkasnije do 31. decembra 2018. godine.

Član 55.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

IZ OBRAZLOŽENJA

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA I CILJEVI KOJI SE OSTVARUJU

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama (u daljem tekstu: Predlog zakona) ima za cilj da se, između ostalog, izvrši usaglašavanje Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama ("Službeni glasnik RS", br. 73/10, 121/12 i 18/15 – u daljem tekstu: Zakon) sa odredbama Zakona o privatnom obezbeđenju ("Službeni glasnik RS", broj 104/13 i 42/15), Zakona o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju ("Službeni glasnik RS", broj 66/15), kao i da se urede određena pitanja koja nisu bila uređena ili koja su uočena u primeni i čije je rešenje zahtevalo pronalaženje kvalitetnijih zakonskih rešenja.

U cilju usaglašavanja sa odredbama Zakona o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju, Zakonom je propisana obaveza domaćih brodara da donose sopstvene planove hitnih mera za pomoć žrtvama i njihovim porodicama koje uključuju prevoz, smeštaj i medicinsku pomoć žrtvama i njihovim porodicama u slučaju plovidbenih nezgoda na unutrašnjim vodama.

U cilju usaglašavanja sa Zakonom o privatnom obezbeđenju, Predlogom zakona je predviđeno da su, u cilju zaštite imovine, poslovanja, objekata, prostora i lica, brodar, lučki operater i Direkcija za vodne puteve dužni da organizuju sigurnosnu zaštitu, i to ugovornim angažovanjem subjekata licenciranih za obavljanje delatnosti privatnog obezbeđenja ili kao organizovanu samozaštitnu delatnost koja obavezno ima organizovanu plansku, organizacionu i kontrolnu funkciju, u skladu sa zakonom kojim se uređuje privatno obezbeđenje.

U praksi je utvrđeno da pojedina privredna društva pružaju uslugu iznajmljivanja (čarterovanja) jahti i plovila za rekreaciju koja nisu upisana u jedan od domaćih upisnika plovila, već su registrovana u inostranstvu, kao i da se predmetna plovila iznajmljuju bez članova posade. S tim u vezi, Predlogom zakona se predlaže dopuna Zakona u smislu propisivanja da se prevoz lica jahtom, odnosno plovilom za rekreaciju na unutrašnjim vodama Republike Srbije, po osnovu iznajmljivanja uz naknadu jahte, odnosno plovila za rekreaciju (čartering), može obavljati samo jahtom, odnosno plovilom za rekreaciju domaće državne pripadnosti, koje je u svojini domaćeg fizičkog ili pravnog lica koje je registrovano za obavljanje delatnosti iznajmljivanja (čarteringa) jahte, odnosno plovila za rekreaciju.

U primeni Zakona utvrđena je potreba za preciziranjem značenja pojma statusnih promena do kojih može da dođe kod lučkog operatera-imaoca odobrenja za obavljanje lučke delatnosti, u smislu obuhvatanja većeg broja slučajeva do kojih dolazi u praksi, a koji utiču na pravni subjektivitet imaoca odobrenja za obavljanje lučke delatnosti, od slučajeva statusnih promena uređenih Zakonom o privrednim društvima ("Službeni glasnik RS", broj 66/15).

Predlogom zakona propisano je da se izuzeci propisani Zakonom u odnosu na određena stečena prava koja se priznata pojedinim lučkim operaterima, ne primenjuju na lučke operatere koji su započeli postupke privatizacije nakon 4. juna 2003. godine, umesto dosadašnjeg vezivanja predmetne norme za zaključenje ugovora o privatizaciji nakon navedenog datuma. Predmetna izmena ima za cilj da omogući sprovođenje opšteg pravnog načela da se na postupke koji su započeti po ranijim propisima primenjuju odredbe zakona koji su u tom trenutku bili na snazi, osim ako je novim propisima uređeno drugačije. Imajući u vidu da je Zakon o koncesijama, čije je stupanje na snagu uzeto kao referentni datum u Zakonu, sadržao odredbu koja je upućivala na primenu navedenog opšteg pravnog načela, u primeni Zakona se pokazala potreba da se izvrši navedena izmena i dopuna Zakona, kako se ne bi povredila jednakost i pravni položaj svih učesnika na tržištu lučkih usluga.

Konačno, u primeni Zakona utvrđen je nedostatak pojedinih prekršajnih odredaba čije propisivanje treba da omogući efikasniju primenu Zakona.

 III. OBJAŠNJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENJA ZAKONA

U članu 1. Predloga zakona propisane su izmene i dopune člana 13. Zakona u cilju bolje preglednosti liste poslova koji su obuhvaćeni pojmom tehničkog održavanja vodnih puteva.

U članu 2. Predloga zakona propisane su izmene i dopune člana 14. Zakona u smislu propisivanja mogućnosti da se pojedini poslovi iz delokruga Direkcije za vodne puteve prepuste privrednim društvima na tržištu u cilju efikasnijeg obavljanja ovih poslova, po osnovu sprovedenog postupka javne nabavke.

U članu 3. Predloga zakona propisane su izmene i dopune člana 15. Zakona u smislu detaljnijeg uređenja načina finansiranja obavljanja poslova tehničkog održavanja i uslova koje moraju da ispunjavaju privredna društva za obavljanje ovih poslova.

U članu 4. Predloga zakona propisane su izmene i dopune člana 22. Zakona u cilju smanjivanja broja podzakonskih akata koji se donose na osnovu ovog zakona, objedinjavanjem srodne materije koja treba da bude predmet uređivanja podzakonsih akata.

Članom 5. Predloga zakona predviđena je ispravka tehničke greške u članu 27. stav 3. Zakona.

Čl. 6. i 7. Predloga zakona propisane su dopune čl. 37. i 38. Zakona u cilju preciziranja pojmova hidrotehničkih objekata.

Članom 8. Predloga zakona izvršena je dopuna člana 39. Zakona u smislu propisivanja obaveze i upravljača objekta koji predstavlja stalnu ili privremenu prepreku na vodnom putu (mostovi, kablovi, cevovodi, potonuli objekti i slično), da, u roku određenom od lučke kapetanije, postavi i održava svetla i znakove za obeležavanje te prepreke, a po potrebi i da tu prepreku ukloni sa vodnog puta.

Članom 9. predviđeno je da će lučka kapetanija odobriti pristajanje broda u međunarodnom saobraćaju van određenog graničnog prelaza za vodni saobraćaj samo u slučaju uplovljavanja broda u brodogradilište radi obavljanja popravki na brodu ili preuzimanja drugog broda koji je građen u brodogradilištu, ili na kome su vršene popravke, kao i u drugim sličnim situacijama.

Članom 10. Predloga zakona predviđena je dopuna člana 47. Zakona propisivanjem da se prevoz lica jahtom, odnosno plovilom za rekreaciju na unutrašnjim vodama Republike Srbije, po osnovu iznajmljivanja uz naknadu jahte, odnosno plovila za rekreaciju (čartering), može obavljati samo jahtom, odnosno plovilom za rekreaciju domaće državne pripadnosti, koje je u svojini domaćeg fizičkog ili pravnog lica koje je registrovano za obavljanje delatnosti iznajmljivanja (čarteringa) jahte, odnosno plovila za rekreaciju. Takođe, propisano je da se na plovilu mora nalaziti najmanji broj članova posade u skladu sa propisom iz člana 131. stav 2. ovog zakona.

Članom 11. Predloga zakona propisana je zabrana korišćenja pokretnih spremišta postavljenih na palubi kao spremišta za sakupljanje otpadnih ulja, kao i ubacivanje u kaljuže mašinskog prostora proizvoda za čišćenje koji rastvaraju ulje ili mazivo i emulgatore, osim proizvoda koji ne otežavaju pročišćavanje otpadnih voda iz kaljuža na prijemnim stanicama.

Članom 12. Predloga zakona previđeno je izmena člana 67. Zakona u smislu brisanja ranije ukinute klasifikacije luke otvorene za međunarodni saobraćaj.

Članom 13. Predloga zakona propisana je dopuna člana 70. Zakona kojom se uređuje da u cilju efikasnog sprovođenja traganja i spasavanja, domaći brodari donose sopstvene planove hitnih mera za pomoć žrtvama i njihovim porodicama koje uključuju prevoz, smeštaj i medicinsku pomoć žrtvama i njihovim porodicama u slučaju plovidbenih nezgoda na unutrašnjim vodama

Članom 14. Predloga zakona predviđeno je brisanje stava 2. u članu 84. Zakona, imajući u vidu da su predmetnom normom bili obuhvaćeni elementi klasifikacionih pregleda koji nisu u nadležnosti organa državne uprave, već međunarodnih klasifikacionih društava.

Članom 15. Predloga zakona izvršeno je otklanjanje tehničke greške u članu 106. stav 7. Zakona.

Članom 16. Predloga zakona propisana je dopuna člana 125. Zakona propisivanjem nadležnosti Uprave za utvrđivanje sposobnosti brodova za plovidbu za vršenje tehničkog pregleda javnih plovila.

Članom 17. Predloga zakona propisana je izmena člana 126. Zakona, kojom je propisano da će vlasnici čamaca i drugih plovila iz člana 125. stav 1. Zakona, za vršenje pregleda i tehničkog nadzora snositi troškove plaćanja republičke administrativne takse.

Članom 18. Predloga zakona izvršeno je otklanjanje tehničke greške u članu 166. Zakona.

Članom 19. Predloga zakona propisana je dopuna člana 171. Zakona, propisivanjem da ministarstvo nadležno za poslove saobraćaja vrši ispitivanje plovidbenih nezgoda preko inspektora bezbednosti plovidbe radi prikupljanja dokaza i podataka potrebnih za utvrđivanje prekršajne i krivične odgovornosti, u skladu sa zakonom. Nadalje, istim članom Predloga zakona propisano je da je za organizaciju i sprovođenje bezbednosne istrage u cilju utvrđivanja okolnosti i uzroka ozbiljnih plovidbenih nezgoda na unutrašnjim vodama, kao i plovidbenih nezgoda na unutrašnjim vodama i predlaganja mera radi izbegavanja ozbiljnih plovidbenih nezgoda na unutrašnjim vodama, kao i plovidbenih nezgoda na unutrašnjim vodama, kao i unapređenja bezbednosti plovidbe odgovoran je nadležni državni organ u skladu sa zakonom kojim se uređuje istraživanje nesreća u saobraćaju.

Članom 20. Predloga zakona propisana je obaveza obaveštavanja o plovidbenoj nezgodi i inspekcije bezbednosti plovidbe.

Članom 21. Predloga zakona predviđena je izmena člana 199. Zakona propisivanjem da radi zaštite imovine, poslovanja, objekata, prostora i lica, brodar, lučki operater i Direkcija moraju da organizuju sigurnosnu zaštitu, i to ugovornim angažovanjem subjekata licenciranih za obavljanje delatnosti privatnog obezbeđenja ili kao organizovanu samozaštitnu delatnost koja obavezno ima organizovanu plansku, organizacionu i kontrolnu funkciju, u skladu sa zakonom kojim se uređuje privatno obezbeđenje. Nadalje, istim članom je propisano da radi organizovanja samozaštitne delatnosti, odnosno radi zaštite svoje imovine, poslovanja, objekata, prostora i lica u njima i organizovanja svoje unutrašnje (redarske) službe obezbeđenja za održavanje reda, lica mogu da dobiju odgovarajuću licencu za vršenje poslova privatnog obezbeđenja u skladu sa zakonom kojim se uređuje privatno obezbeđenje.

Čl. 22. i 23. propisano je brisanje čl. 200. i 201. Zakona, dok je članom 24. propisana izmena ovlašćenja za donošenje podzakonskog akta iz člana 202. Zakona, i to propisivanjem da će Vlada propisati nivoe sigurnosti i nadležnost za njihovo utvrđivanje, obaveštavanje u slučaju promene nivoa sigurnosti, obaveznu sadržinu planova obezbeđenja broda, luke, odnosno objekata bezbednosti plovidbe koji se donose na osnovu procena rizika, dužnosti lica koja su odgovorna za sigurnost broda, luke, odnosno objekata bezbednosti plovidbe, kao i obavezu sprovođenja vežbi provere pojedinih sigurnosnih mera.

Članom 25. Predloga zakona propisana je dopuna člana 207. Predloga zakona kojom je predviđeno da Agencija za upravljanje lukama vodi evidenciju korisnika državne pomoći male vrednosti (de minimis državna pomoć) u skladu sa propisima kojima se uređuje državna pomoć male vrednosti.

Članom 26. Predloga zakona izvršeno je otklanjanje tehničke greške u članu 211. stav 3. Zakona.

Članom 27. Predloga zakona izmenjen je član 213. st. 2. i 3. Zakona u smislu propisivanja da su pristani za ukrcavanje i iskrcavanje putnika elementi lučke infrastrukture, a ne lučke suprastrukture, u cilju usaglašavanja sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji.

Čl. 28, 33. i 40. Predloga zakona propisano je da se izuzeci propisani u čl. 214, 217. i 230. Zakona ne primenjuju na lučke operatere koji su započeli postupke privatizacije nakon 4. juna 2003. godine, umesto dosadašnjeg vezivanja predmetne norme za zaključenje ugovora o privatizaciji nakon navedenog datuma.

Članom 29. Predloga zakona propisana je izmena člana 214a Zakona u cilju ukidanja mogućnosti da lučko područje obuhvati saobraćajne celine na teritoriji više katastarskih opština.

U članu 30. Predloga zakona otklonjena je tehnička greška u članu 214b stav 3. Zakona.

U članu 31. Predloga zakona propisana je izmena člana 215. Zakona u smislu zamene ranije ukinute klasifikacije luke otvorene za međunarodni saobraćaj sa kategorijom lukom od međunarodnog značaja.

U članu 32. Predloga zakona dopunjen je član 216a Zakona u smislu da se dodaje novi stav 7. kojim je propisano da je rešenje kojim se izdaje odobrenje za obavljanje lučke delatnosti konačno u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor kod Upravnog suda u roku od 30 dana od dana prijema rešenja.

Članom 34. Predloga zakona izvršena je izmena i dopuna člana 225a Zakona u cilju preciziranja slučajeva statusnih promena u smislu ovog zakona.

Članom 35. Predloga zakona izvršena su tehnička usaglašavanja u članu 225b u smislu pozivanja na druge članove Predloga zakona.

Članom 36. Predloga zakona izmenjen je član 227b u cilju pojmovnog usaglašavanja sa Zakonom o planiranju i izgradnji.

Čl. 37-39. Predloga zakona izvršeno je preciziranje normi sadržanih u čl. 229a, 229b i 229g u smislu ukidanja diskrecionog prava Agenciji za upravljanje lukama da odlučuje kada će izvršiti umanjenje iznosa lučke naknade.

Članom 41. Predloga zakona propisano je da se na osnivanje i rad vojnih pristaništa primenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje odbrana i Vojska Srbije.

Članom 42. Predloga zakona propisana je izmena člana 239. stav 2. Zakona, u cilju preciziranja da je pristanište za sopstvene potrebe namenjeno za sopstvene potrebe operatera, u okviru obavljanja njegove delatnosti i da može da se osnuje samo radi pretovara robe potrebne za obavljanje njegove osnovne delatnosti, a za koju ne može da se pruži usluga pretovara u najbližoj luci.

Članom 43. Predloga zakona dopunjen je član 240. Zakona u smislu propisivanja da je rešenje kojim se izdaje odobrenje za privremeno pretovarno mesto konačno u upravnom postupku i da se protiv njega može pokrenuti upravni spor kod Upravnog suda u roku od 30 dana od dana prijema rešenja.

Čl. 44-49. Predloga zakona propisane su izmene čl. 267, 270, 271, 276, 277. i 278. Zakona kojima se propisuju prekršaji.

Članom 50. Predloga zakona izvršeno je odlaganje početka primene člana 9. Predloga zakona.

Čl. 51. i 52. Predloga zakona propisani su uslovi i obaveze pojedinih privrednih društava koje moraju da ispune da bi stekli pravo na obavljanje lučke delatnosti.

Članom 53. Predloga zakona propisano je da će se postupci proglašenja lučkih područja luka i pristaništa koji su započeti do dana stupanja na snagu ovog zakona okončati u skladu sa odredbama ovog zakona.

Članom 54. Predloga zakona propisano je da su brodari, lučki operateri, odnosno Direkcije dužni da usklade svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona najkasnije do 31. decembra 2018. godine.

Članom 55. Predloga zakona propisano je njegovo stupanje na snagu.

Izvor: Vebsajt Vlade Srbije, 12.10.2016.