Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU: U TOKU JE IZRADA NOVOG PROPISA, KOJI ćE SE PRIMENJIVATI OD OKTOBRA 2016. GODINE. NOVA UPISNA POLITIKA NA FAKULTETE, UVOđENJE SUFINANSIRAJUćIH STUDENATA, NOVI MODEL PO KOME ćE DRżAVA FINANSIRATI UNIVERZITETE, LINEARNO UMANJENJE šKOLARINA, PO GRUPAMA, ZAVISNO OD USPEHA NA STUDIJAMA, NOVI SISTEM NAPREDOVANJA KROZ AKADEMSKA ZVANJA


Dok na pojedinim fakultetima studenti protestuju, tražeći više ispitnih rokova i niže cene studija, država im priprema sasvim novi Zakon o visokom obrazovanju ("Sl. glasnik RS", br. 76/2005, 100/2007 - autentično tumačenje, 97/2008, 44/2010, 93/2012, 89/2013, 99/2014, 45/2015 - autentično tumačenje i 68/2015 - dalje: Zakon), koji će promeniti mnoga "pravila igre", pa i ova koja se tiču finansiranja.

Nova upisna politika na fakultete, uvođenje sufinansirajućih studenata, novi model po kome će država finansirati univerzitete - samo su neke od promena koje bi sledeće godine trebalo da doživi visoko obrazovanje.

Već od oktobra 2016. godine biće mnogo teže stići do besplatnih studija, ali se vraća kategorija sufinansiranja, pa će se budžetska sredstva deliti na veći broj studenata i njihovih školarina.

Fakulteti se najviše plaše kako će biti raspoređen novac od koga oni žive - budžetska sredstva, školarine i sredstva koja sami zarade od izdavanja prostora, knjiga, naučnih projekata, saradnje sa privredom...

Priprema novog zakona prebačena je u ruke samih profesora, što im kasnije smanjuje mogućnost da budu nezadovoljni ovim važnim dokumentom.

Rad su prošle nedelje započele četiri radne grupe koje treba da sagledaju probleme postojećeg Zakona i predlože promene, a na kraju će pravnici, prema njihovim instrukcijama, pisati novi zakon, kaže državna sekretarka u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Zorana Lužanin.

Formirane su četiri grupe: za finansiranje, za kvalitet i akreditaciju, za ljudske resurse i za organizaciju i upravljanje na univerzitetima. U svakoj je do 20 relevantnih članova. Tu je i peta grupa, čiji posao je studentsko organizovanje, jer će i ono biti uređeno novim zakonom.

Radne grupe treba da analiziraju i koje efekte bi novi zakon morao da donese - u kvalitetu, finansijama, kadrovima... Radne grupe imaju rok do polovine decembra 2015. godine da završe svoj posao, da bi dokument već posle Nove godine išao u javnu raspravu, a u aprilu 2016. godine bio u skupštinskoj proceduri za usvajanje.

Finansiranje je najbolnija tačka i pretrpeće najviše izmena. Za studente je planirano linearno finansiranje - pa će neko plaćati deset odsto, a neko 90 odsto školarine, zavisno od uspeha na studijama. Biće i dalje onih, ali mnogo manje, koji ne plaćaju ništa.

Promene u finansijama mogu da očekuju i fakulteti. Očekuje se da najteža borba bude oko raspodele sredstava od školarina, jer je fakultet do sada od njih pokrivao deo materijalnih troškova i "pojačavao" fakultetske plate. Zato su, zavisno od broja akademaca i visine školarina, i profesorske plate veoma različite - od 80.000 pa i do nekoliko stotina hiljada dinara na pojedinim fakultetima.

Razmišlja se o uvođenju platnih razreda, objašnjava prof. dr Lužanin, dodajući da će prilikom izrade modela finansiranja paziti na specifičnost svih fakulteta. Neki upisuju mali broj, više troše na svakog studenta i to će svakako biti uzeto u obzir.

Država za jednog budžetskog studenta izdvaja znatno više nego što je školarina za samofinansirajuće studente. Budžet najviše koštaju studenti umetnosti - oko 700.000 dinara, dok je školarina do 200.000 dinara. Najmanja je razlika na društvenim fakultetima. Država u proseku po jednom budžetskom studentu troši godišnje 240.000 dinara.

Izvor: Vebsajt Novosti, I. Mićević, 12.10.2015.
Izvod iz vesti, Naslov, Obeležavanje: Redakcija