Zastava Bosne i Hercegovine | Zastava Crne Gore
Email Print

OBAVEZA POSEDOVANJA "ZELENOG KARTONA" U MAKEDONIJI: Za vlasnike vozila iz Srbije neophodno da u Makedoniji poseduju "zeleni karton" jer ta država nije članica tzv. Multilateralnog sporazuma


Nema izgleda da će "zeleni karton", bez koga građani Srbije ne mogu da putuju kroz Makedoniju, uskoro biti ukinut. I dok su nas ranijih godina, pred početak letnje sezone, nadležni uveravali da se sa ovom državom pregovara na tu temu, to pitanje "u ovom trenutku nije predmet razgovora sa Makedoncima".

Sa kolegama iz Makedonskog biroa osiguranja komuniciramo redovno o raznim pitanjima. Ali ukidanje "zelenog kartona" u ovom trenutku nije predmet razgovora – kažu u Udruženju osiguravača Srbije (UOS). Na njihovom sajtu se navodi da je za vlasnike vozila iz Srbije neophodno da u Makedoniji poseduju "zeleni karton" jer ta država (iz Sistema zelene karte) nije članica tzv. Multilateralnog sporazuma.

Interesantno je i to da ovaj dokument Makedonci ne traže baš svima koji prelaze njihovu granicu, kako se verovalo. "Zeleni karton" nije potreban, recimo, vozačima iz Slovenije i Mađarske jer je sama registracija njihovog vozila dokaz da poseduju i međunarodno osiguranje. Sve do skoro u povlašćenom položaju bili su čak i putnici sa hrvatskim tablicama.

Zbog čega su komšije u prednosti u odnosu na Srbiju, čiji državljani tu potvrdu plaćaju 2.000 dinara, iako su nesumnjivo najbrojniji putnici koji u tranzitu do grčke obale prođu kroz Makedoniju.

U UOS-u kažu da je ova informacija delimično tačna. Naime, 1994. godine, na osnovu unilateralnog sporazuma, koji je bio deo uslova tih zemalja za prijem Makedonije u članstvo Sistema zelene karte, vozilima iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske omogućeno je da u ovu državu ulaze bez "zelenog kartona". Ali ovo pravo ne važi i u obrnutom smeru. Vozačima iz Makedonije i dalje je potreban "zeleni karton" za te tri države. Ulaskom Hrvatske u EU ovaj unilateralni sporazum prestao je da važi.

Vozači iz Hrvatske sada moraju da imaju "zeleni karton" prilikom ulaska u Makedoniju. Za vozače iz Slovenije i Mađarske, sporazum je i dalje na snazi – napominju u UOS.

Inače, "zeleni karton" nije nikakva nova polisa osiguranja već najobičniji papir, navodna međunarodna potvrda (ili prepis) da je vozilo osigurano od autoodgovornosti. U Srbiji, inače, vozilo nije moguće ni registrovati bez plaćenog osiguranja. Zbog toga bi, po mišljenju mnogih, registraciona nalepnica trebalo da bude sasvim dovoljan dokaz da je automobil osiguran.

Postavlja se pitanje i zašto se državi ne žuri da potpiše odgovarajuće sporazume sa BiH i Makedonijom (jedine dve države u okruženju gde nam je taj papir potreban), koji bi obesmislili izdavanje ovog dokumenta.

U mnogim državama se "zelena karta" izdaje besplatno ili košta simbolično – svega nekoliko evra, što pokriva troškove štampe. Primeri su: Nemačka, Švajcarska, Austrija, Švedska. Zbog čega to nije slučaj i u Srbiji?

U pojedinim državama naplata samog kartona, dok se u drugima njegova cena uračunava u cenu polise obaveznog osiguranja od autoodgovornosti. U tom slučaju (kada je cena "zelenog kartona" uračunata u cenu polise) vozač nema mogućnost da odlučuje da li mu je ta potvrda potrebna ili nije, odnosno da li je želi ili ne. Građani Srbije, ističu, kupuju karton samo po potrebi, jer ne moraju da ga imaju za 33 od 47 članica Sistema zelene karte. Prema njihovom mišljenju, postoji još jedan razlog, a to je cena polise obaveznog osiguranja, koja je, kako tvrde, jedna od najjeftinijih u Evropi.

Nemamo uvid u strukturu premije osiguravajućih društava u zemljama EU. Zato ne znamo koji se deo odnosi na uračunatu cenu zelenog kartona. Ali imamo informacije da je kod nas polisa obaveznog osiguranja od autoodgovornosti jedna od najjeftinijih u Evropi, čak i u regionu. I pored toga naši vozači imaju isti status i prava kao i vozači iz EU, a naša društva isti finansijski rizik kao i njihova – ističu u Udruženju osiguravača.

Nema konkretnog odgovora koliko su novca prošle godine prihodovale domaće osiguravajuće kuće na osnovu izdavanja i naplate "zelenog kartona". Ovo udruženje svojim članicama, u 2016. godini, izdalo 467.800 obrazaca "zelene karte". – Ali, mi nemamo uvid u broj kartona koji su izdati osiguranicima, kao ni u ostvareni prihod po tom osnovu – tvrde u UOS. U slučaju da su prodati svi isporučeni "zeleni kartoni", jednostavna računica pokazuje da je inkasirano oko 938 miliona dinara (ili oko 7,3 miliona evra).

Izvor: Vebsajt Politika, Ivana Albunović, 11.07.2017.
Naslov: Redakcija