Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

RADNA VERZIJA ZAKONA O PLATAMA I DRUGIM PRIMANJIMA U JAVNOM SEKTORU: RADNA MESTA RAZVRSTANA U 12 PLATNIH GRUPA I 60 PLATNIH RAZREDA čIJA SE VREDNOST IZRAżAVA KOEFICIJENTOM, KLASIFIKACIJA RADNIH MESTA U JAVNOM SEKTORU KROZ UVOđENJE KATALOGA


Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, kao ovlašćeni predlagač, izradilo je Radnu verziju Zakona o platama i drugim primanjima u javnom sektoru (u daljem tekstu: Radna verzija Zakona).

Radna verzija Zakona uređuje pravo i način utvrđivanja, odnosno visinu:

  • plate,
  • naknade za rad,
  • naknadu plate,
  • dodataka na platu,
  • naknade troškova i drugih primanja u javnom sektoru,

pri čemu ostavlja mogućnost da se drugim propisom, odnosno opštim i pojedinačnim aktom zasnovanim na predloženim odredbama Radne verzije Zakona, utvrđuju druga prava i veći obim prava, ako je to predviđeno Radnom verzijom Zakona.

Potom su definisana i značenja osnovnih pojmova koji su upotrebljeni u Radnoj verziji Zakona.

Posle opštih odredaba, Radna verzija Zakona sadrži posebne odredbe o platama i drugim primanjima državnih službenika, službenika u organima autonomne pokrajine i jedinicama lokalne samouprave i zaposlenih na koje se primenjuju propisi o državnim službenicima, odnosno službenicima i posebne odredbe o platama i drugim primanjima zaposlenih u javnim službama.

Opšte odredbe uređuju pravo na platu, odnosno da zaposleni ostvaruju pravo na platu, naknadu plate, dodatke na platu, naknadu troškova i druga primanja u skladu sa odredbama iz Radne verzije Zakona.

Uređeni su i:

  • početak i prestanak prava na platu,
  • isplata plate,
  • elementi od kojih se sastoji plata (osnovna plata i dodaci na platu, pri čemu plata sadrži na mesečnom nivou utvrđene poreze i doprinose koji se plaćaju iz plate),
  • način određivanja osnovne plate (množenjem osnovice za obračun i isplatu plata sa koeficijentom),
  • utvrđivanje osnovice (u pitanju je jedinstvena osnovica koja se utvrđuje za svaku budžetsku godinu zakonom o budžetu Republike Srbije, sa izuzetkom jedinstvene osnovice za obračun i isplatu plata zaposlenih u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, kojima se osnovica utvrđuje budžetom autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave u skladu sa masom sredstava opredeljenom za obračun i isplatu plata u okviru budžeta autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave),
  • koeficijent (čija se visina određuje prema platnom razredu radnog mesta, odnosno za obavljanje poslova radnog mesta, u skladu sa odredbama predloženim u Radnoj verziji Zakona).

Radnom verzijom Zakona izvršena je i klasifikacija radnih mesta u javnom sektoru, pri čemu je predviđeno donošenje i posebnog akta Vlade – Kataloga koji će urediti radna mesta zaposlenih u javnom sektoru, odnosno zvanja u kojima se obavljaju poslovi radnog mesta, bliži sadržaj (šifra, naziv, zahtevana stručna sprema, odnosno obrazovanje, znanja i radno iskustvo potrebno za obavljanje poslova i zadataka radnog mesta, odnosno sticanje zvanja i opšti/tipični opis poslova i zadataka radnog mesta), način njihovog organizovanja, način uvođenja i brisanja ili izmene elemenata tih radnih mesta, odnosno zvanja i njihovo razvrstavanje u grupe i podgrupe radnih mesta.

Radna mesta, odnosno zvanja u Katalogu podeljena su na sledeće grupe radnih mesta:

1)         Grupa A – radna mesta/zvanja u državnim organima

2)         Grupa B – radna mesta u zdravstvu

3)         Grupa V – radna mesta u socijalnoj zaštiti

4)         Grupa G– radna mesta u prosveti

5)         Grupa D – radna mesta u kulturi

6)         Grupa Đ – radna mesta u organizacijama u oblasti sporta i turizma

7)         Grupa E – generička radna mesta.

Radnom verzijom Zakona su, zatim, radna mesta razvrstana u 12 platnih grupa – prema zvanjima, položajima, odnosno polazeći od složenosti poslova, samostalnosti u radu, odgovornosti, poslovne komunikacije i kompetentnosti, tako što se poslovi iste ili slične složenosti, za čije obavljanje se zahteva ista samostalnost u radu, odgovornost, poslovna komunikacija i kompetentnost, svrstavaju u istu platnu grupu u skladu sa opštim opisom platne grupe utvrđenim odredbama Radne verzije Zakona.

Kada su kriterijumi za razvrstavanje radnih mesta u platne grupe u pitanju, dakle, kao kriterijumi su definisani složenost poslova, samostalnost u radu, odgovornost, poslovna komunikacija i kompetentnost. Izuzetno, kriterijum za razvrstavanje radnih mesta u platne grupe su uslovi rada koji predstavljaju okolnosti pod kojima se posao stalno ili pretežnim delom radnog vremena obavlja, kao što su rad uz postojanje posebnog rizika u određenim delatnostima, odnosno na radnim mestima, rad u smenama, rad noću, rad nedeljom, rad na terenu i drugi posebni uslovi rada. Nakon toga, Radnom verzijom su uređeni opšti opisi svih platnih grupa.

Radna verzija Zakona uređuje i platne razrede, i to tako što platni razred u koji se svrstava radno mesto, odnosno zvanje ili položaj izražava specifičnost i zahteve za obavljanje posla svakog radnog mesta u okviru jedne platne grupe, dok u slučajevima propisanim Radnom verzijom Zakona platni razred izražava i uspešnost i kvalitet obavljanja posla radnog mesta kao i druga znanja i sposobnosti zaposlenog. Sva radna mesta, odnosno zvanja ili položaji svrstavaju se u 60 platnih razreda čija se vrednost izražava koeficijentom.

Koeficijent radnog mesta određuje se tako što se svako radno mesto, zvanje ili položaj razvrstava u jednu od 12 platnih grupa i svrstava u jedan od 60 platnih razreda, pri čemu je predviđeno da se razvrstavanje u platne grupe i svrstavanje u platne razrede vrši aktom Vlade.

Regulisani su i utvrđivanje koeficijenta pri zasnivanju radnog odnosa, utvrđivanje koeficijenta rukovodioca unutrašnje organizacione jedinice i koeficijenta pripravnika. Zatim, uređeni su i dodaci na osnovnu platu i to za rad noću, rad na dan praznika koji nije radni dan, prekovremeni rad, pripravnost, prilagođavanje uslovima vrednovanja rada na tržištu rada (u daljem tekstu: tržišni dodatak) i dodatno opterećenje na radu.

Tržišni dodatak, kao novina u odnosu na važeći Zakon o platama državnih službenika i nameštenika ("Sl. glasnik RS", br. 62/2006, 63/2006 - ispr., 115/2006 - ispr., 101/2007, 99/2010, 108/2013 i 99/2014), može da se odredi za određena radna mesta ako su kumulativno ispunjeni sledeći uslovi:

  • ako je procenat nepopunjenih odgovarajućih radnih mesta u javnom sektoru veći od (još uvek neodređenog u Radnoj verziji Zakona) % ukupno sistematizovanih radnih mesta,
  • ako se u prethodnih 12 meseci upražnjena radna mesta nisu mogla popuniti,
  • ako na tržištu za poslove iste složenosti za koje se zahtevaju isti ili slični uslovi rada vrednuju više od plata zaposlenih u javnom sektoru koji obavljaju takve poslove, i
  • ako tržiše rada nudi ograničen broj kvalifikovanih lica za takva radna mesta.

Tržišni dodatak može se utvrditi u iznosu od najviše 100% osnovne plate za odgovarajuće radno mesto. Izuzetno, tržišni dodatak se može utvrditi u većem iznosu ako zbog razlike plata na tržištu nije moguće ostvariti zaposlenost u javnom sektoru na odgovarajućim radnim mestima. Ispunjenost uslova za ostvarivanje prava na tržišni dodatak preispituje se na najviše 24 meseca. Bliži uslovi za ostvarivanje prava na tržišni dodatak uređuju se aktom Vlade, dok radna mesta na kojima može da se ostvari pravo na tržišni dodatak, visinu dodatka i period za koji se vrši isplata tog dodatka utvrđuje Vlada.

Prema Radnoj verziji Zakona, ako su se istovremeno stekli uslovi po više osnova za dodatak na osnovnu platu, procenat dodatka ne može biti niži od zbira procenata po svakom od osnova za dodatak. Dodatak za rad noću, dodatak za pripravnost i dodatak za rad na dan praznika koji nije radni dan isključuju dodatak za prekovremeni rad. Predviđeno je i ograničenje prava na dodatak za zaposlene na radnim mestima rukovodilaca na radnim mestima čiji opis utvrđen u Katalogu uključuje odgovornost vezanu za rukovođenje.

Uređeno je i pitanje naknade plate, i to tako da zaposleni ima pravo na naknadu plate u visini osnovne plate, za vreme odsustvovanja sa rada na dan praznika koji je naradan dan, godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, vojne vežbe i odazivanja na poziv državnog organa, osim ako se odaziva na poziv državnog organa u svojstvu veštaka ili drugog lica koje učestvuje u postupku za čije učešće prima naknadu po posebnom propisu, a kao izuzetak – predviđeno je da zaposleni koji obavlja poslove veštačenja kao sudski veštak u skladu sa zakonom, nema pravo na naknadu zarade od poslodavca za vreme odsustva sa rada na poziv državnog organa.

Uređeno je i pitanje naknade plate za vreme odsustvovanja sa rada zbog privremene sprečenosti za rad, naknade plate neraspoređenom zaposlenom, naknade plate zaposlenom koji je privremeno udaljen sa rada, naknade plate prema posebnim propisima, prava na naknadu za dolazak i odlazak sa rada, prava na naknadu troškova, otpremnine, prava na platu i naknadu troškova za vreme rada u inostranstvu, te prava na naknadu za rad u posebnim telima.

U delu Radne verzije Zakona koji sadrži posebne odredbe o platama i drugim primanjima državnih službenika, službenika u organima autonomne pokrajine i jedinicama lokalne samouprave i zaposlenih na koje se primenjuju propisi o državnim službenicima, odnosno službenicima, uređena su pitanja koeficijenata radnih mesta, koeficijenata napredovanja u viši platni razred, koeficijenata pri napredovanju u neposredno više zvanje, koeficijenata službenika koji je premešten na odgovarajuće radno mesto u istom zvanju, koeficijenata službenika koji je premešten na radno mestu u nižem zvanju, koeficijenata službenika koji je s položaja premešten na izvršilačko radno mesto, koeficijenata kod preuzimanja, koeficijenata službenika koji obavlja poslove inspekcijskog nadzora, dodatka za poseban rizik na radnom mestu, institucionalnog dodatka, te dodatka iz prihoda po osnovu obavljanja poslova (sopstvenih prihoda). Predviđena je i shodna primena navedenih odredaba na nameštenike.

U delu Radne verzije Zakona koji sadrži posebne odredbe o platama i drugim primanjima državnih službenika, službenika u organima autonomne pokrajine i jedinicama lokalne samouprave i zaposlenih na koje se primenjuju propisi o državnim službenicima, odnosno službenicima i posebne odredbe o platama i drugim primanjima zaposlenih u javnim službama, uređeni su koeficijenti radnih mesta zaposlenih u javnim službama (pri čemu još uvek nije predviđeno za koliko će se platnih razreda povećavati koeficijenti radnih mesta zaposlenih u oblasti obrazovanja i zdravstva), koeficijent napredovanja u viši platni razred, koeficijent zbog raspoređivanja na odgovarajuće radno mesto, koeficijent kod preuzimanja, dodatak iz prihoda po osnovu obavljanja poslova (sopstveni prihodi), priznanja i nagrada za unapređenje rada (pri čemu još uvek nije određen % u kom se masa sredstava za izuzetna dostignuća u unapređenju rada i vanredni doprinos na radu koji je u znatnoj meri doprineo rezultatima rada ustanove od strane zaposlenih utvrđuje finansijskim planom i budžetom u odnosu na masu sredstava opredeljenom za obračun i isplatu plata), koeficijent za obračun i isplatu plate i druga primanja zaposlenih u javnim agencijama, organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja i organima, organizacijama i organizacionim oblicima osnovanim zakonom, kao i koeficijent za obračun i isplatu plate nameštenika.

Kada je u pitanju nadzor, Radna verzija Zakona predviđa da nadzor nad primenom predloženih odredaba vrše ministarstvo nadležno za poslove državne uprave, ministarstvo nadležno za poslove rada i organi u sastavu tih ministarstava nadležni za inspekcijski nadzor u tim oblastima.

U prelaznim i završnim odredbama uređen je rok za donošenje podzakonskih akata. Naime, podzakonska akata predviđena Radnom verzijom Zakona, nadležni organi doneće u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu predloženih odredaba iz Radne verzije Zakona, s tim što će se Katalog doneti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu predloženih odredaba. Izuzetno od navedenog, podzakonski akt kojim se uređuju kriterijumi i merila za vrednovanje rezultata rada, koji služe kao osnov za napredovanje u javnim službama doneće Vlada na predlog ministra nadležnog za pojedinu javnu službu u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu predloženih odredaba.

Radnom verzijom Zakona uređeno je i pitanje obaveze usklađivanja akata o unutrašnjem uređenju, odnosno o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta organa, organizacija, ustanova i drugih oblika organizovanja na koje se primenjuju predložene odredbe sa odredbama predloženim u Radnoj verziji Zakona, i to prema Katalogu, u roku od 60 dana od dana njegovog stupanja na snagu, a primenjuju se od 01. januara 2016. godine.

Usklađivanje opštih akata vrši se tako što se u opšti akt preuzimaju nazivi radnih mesta, odnosno zvanja iz Kataloga čiji nazivi i tipični opisi radnih mesta odgovaraju nazivima i opisima radnih mesta koji su bili utvrđeni u opštem aktu koji se primenjivao na dan stupanja na snagu Kataloga. Izuzetno od navedenog, za zaposlenog koji obavlja poslove rukovodioca unutrašnje organizacione jedinice koji nazivom nije utvrđen u Katalogu radnih mesta, u opšti akt se preuzima naziv radnog mesta koji zaposleni obavlja a koji je utvrđen u Katalogu i uz naziv se dodaje položaj po osnovu rukovođenja (šef odseka, načelnik odeljenja i dr). Ako Katalog ne sadrži naziv koji je istovetan nazivu koji je bio određen za radno mesto u opštem aktu koji se primenjivao na dan stupanja na snagu Kataloga, usklađivanje se vrši tako što se za to radno mesto određuje naziv iz grupe poslova iz Kataloga u delatnosti u kojoj se obavljaju poslovi tog radnog mesta čiji tipični opis poslova odgovara opisu poslova radnog mesta iz opšteg akta, odnosno određuje se naziv iz grupe poslova iz Kataloga u koju su razvrstana generička radna mesta čiji tipični opis odgovara opisu poslova radnog mesta iz opšteg akta.

Kada su u pitanju organizacije obaveznog socijalnog osiguranja, Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja, Fond solidarnosti, javne agencije i drugi organi, organizacije, ustanove i oblici organizovanja na koje se primenjuju predložene odredbe, a koji ne pripadaju određenoj grupi delatnosti iz Kataloga, dužni su da radna mesta u opštem aktu razvrstaju u zvanja iz grupe A podgrupa A1 Kataloga, odnosno da nazive i opise radnih mesta u novom opštem aktu usklade sa nazivima i tipičnim opisima radnih mesta iz grupe poslova u koju su razvrstana generička radna mesta, pri čemu se pod generičkim radnim mestima podrazumevaju radna mesta na kojima se obavljaju propratni i pomoćni poslovi, a naročito stručni, administrativni i tehnički poslovi u javnom sektoru, koji su, po svojoj prirodi, istovrsni i koji služe za podršku u izvršavanju poslova osnovne delatnosti, odnosno poslova kojima se obezbeđuje izvršavanje utvrđenih nadležnosti i delokruga ili delatnosti u javnom sektoru i koja se pojavljuju u svim oblicima organizovanja poslova u javnom sektoru.

U postupku donošenja opštih akata primenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje donošenje pravilnika o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta u organima državne uprave i propisa koji uređuju pitanja u vezi sa sadržinom tog pravilnika. Akti o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta u državnim organima, organima autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave i organizacijama i drugim oblicima organizovanja koji su odgovarajuće akte doneli primenom propisa kojima se uređuje donošenje pravilnika o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta u organima državne uprave, u pogledu radnih mesta na kojima se poslovi obavljaju u utvrđenom zvanju, odnosno koji obavljaju lica na položaju, ne usklađuju se sa predloženim odredbama.

Prelaznim i završnim odredbama Radne verzije zakona uređena je i obaveza donošenja pojedinačnih akata. Naime, organi, organizacije, ustanove i drugi oblici organizovanja na koje se primenjuju predložene odredbe, dužni su da u roku od 30 dana od dana donošenja akta o svom unutrašnjem uređenju, odnosno o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, donesu rešenja o raspoređivanju i zaključe, odnosno izmene ugovore o radu sa zaposlenima, sa primenom ovih akata od 1. januara 2016. godine.

Podaci iz ovih akata dostavljaju se nadležnom organu za vođenje registra zaposlenih, izabranih, postavljenih i angažovanih lica u javnom sektoru, u skladu sa zakonom. Organi, organizacije, ustanove i drugi oblici organizovanja na koje se primenjuju predložene odredbe, dužni su da u roku od 120 od dana stupanja na snagu predloženih odredaba, usaglase svoje opšte akte i ugovore o radu sa predloženim odredbama, sa primenom ovih akata od 1. januara 2016. Do usaglašavanja opštih akata i ugovora o radu sa predloženim odredbama, zaposleni pravo na naknadu troškova i druga primanja ostvaruju u skladu sa predloženim odredbama.

Uređeno je i usklađivanje postojećih plata sa odredbama predloženim u Radnoj verziji Zakona. Naime, zaposleni koji su na dan početka primene predloženih odredaba ostvarili pravo na platu koja je veća od plate koju bi ostvarili primenom predloženih odredaba, zadržavaju pravo na nominalni iznos plate sve dok primenom predloženih odredaba ne ostvare istu ili višu platu. Izuzetno od navedenog, ako je plata zaposlenog na dan početka primene predloženih odredaba, veća za 30% od plate koju bi ostvario primenom predloženih odredaba, zaposleni zadržava pravo na nominalni iznos plate koja odgovara plati utvrđenoj u skladu sa odredbama Radne verzije Zakona, uvećanoj za 30%, sve dok primenom predloženih odredaba ne ostvare istu ili višu platu.

Zaposlenima koji su na dan početka primene predloženih odredaba ostvarili pravo na platu koja je niža od plate koju bi ostvarili primenom predloženih odredaba, utvrđuje se platni razred radnog mesta čiji iznos odgovara iznosu plate koju su ostvarili na dan početka primene predloženih odredaba. Ako takvog iznosa plate nema, zaposlenom se određuje platni razred sa neposredno višim iznosom plate. U vezi sa navedenim, predviđeno je da se Zakonom o budžetu svake kalendarske godine, u skladu sa raspoloživim sredstvima, utvrđuje broj platnih razreda za koji se uvećava zatečeni platni razred radnog mesta ovim zaposlenima, do dostizanja platnog razreda radnog mesta utvrđenog u skladu sa predloženim odredbama. Pod platom se podrazumeva osnovna plata ostvarena za puno radno vreme, odnosno radno vreme koje se smatra punim radnim vremenom, uvećana za minuli rad, dodatak na platu koji je sastavni deo plate i koji je ostvaren po osnovu posebnog propisa u momentu stupanja na snagu predloženih odredaba, a koji nije propisan odredbama predloženim u Radnoj verziji Zakona, koju je zaposleni ostavrio u mesecu koji prethodi mesecu u kojem počinje primena predloženih odredaba.

Za zaposlene koji su odsustvovali sa rada u mesecu koji prethodi mesecu u kojem počinje primena predloženih odredaba, nominalni iznos plate određuje se na osnovu osnovne plate koja bi bila ostvarena za puno radno vreme, odnosno radno vreme koje se smatra punim radnim vremenom uvećane za minuli rad, dodatka na platu koji je sastavni deo plate i koji je ostvaren po osnovu posebnog propisa u momentu stupanja na snagu predloženih odredaba, a koji nije propisan predloženim odredbama. Pod platom se ne smatra dodatak na platu za prekovremeni rad, dodatak za pripravnost i drugi dodatak koji nije redovan deo mesečne plate zaposlenog. Zaposlenima koji za vreme primene prethodno navedenih odredaba zasnuju radni odnos i stupe na rad na odgovarajuće radno mesto isplaćuje se najniži nominalni iznos poslednje plate koju su, bez dodatka za minuli rad i prema propisu koji se primenjivao do početka primene predloženih odredaba, ostvarili zaposleni raspoređeni na odgovarajuće radno mesto, a ako to radno mesto nije bilo popunjeno, odnosno ako na tom radnom mestu nema raspoređenih, zaposlenima se isplaćuje nominalni iznos plate koji se, bez dodatka za minuli rad, saglasno propisu koji se primenjivao do početka primene predloženih odredaba, mogao utvrditi kao najniži iznos plate za to radno mesto.

Radnom verzijom Zakona uređen je i prestanak važenja pojedinih propisa danom početka primene predloženih odredaba. Postupci odlučivanja o pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenih koji su započeti do stupanja na snagu predloženih odredaba okončaće se primenom propisa prema kojima su započeti.

Konačno, predloženo je da predložene odredbe stupe na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku RS", a primenjuje se počev od 1. januara 2016. godine, osim odredaba koje uređuju koeficijent napredovanja u viši platni razred u javnim službama za koje je predviđeno da počnu da se primenjuju počev od 1. januara 2019. godine.

Izvor: Redakcija, 13.07.2015.