Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU: Zakon prepoznaje penzijski staž, staž osiguranja i poseban staž. Prava iz PIO stiču se i ostvaruju samo na osnovu penzijskog staža, a on obuhvata staž osiguranja i poseban staž


Odluka o prekidanju radnog odnosa i odlazak u penziju mnogima stvara nedoumicu oko godina staža koje ulaze u konačan obračun. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Sl. glasnik RS", br. 34/2003, 64/2004 - odluka USRS, 84/2004 - dr. zakon, 85/2005, 101/2005 - dr. zakon, 63/2006 - odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014, 142/2014 i 73/2018) prepoznaje penzijski staž, staž osiguranja i poseban staž, dok se u svakodnevnom govoru najčešće koristi samo termin "radni staž".

Nepoznavanje i nerazlikovanje ovih zakonskih termina često otežavaju i dobijanje pravne pomoći od službenika PIO fonda. Veliki broj osiguranika, naročito iz kategorija zaposlenih i samostalnih delatnosti, odlazi u prevremenu starosnu penziju, za čije je utvrđivanje neophodno utvrditi staž osiguranja neretko i do poslednjeg dana. Ukoliko se staž iz neznanja ranije prekine, to može dovesti do problema.

Prava iz PIO stiču se i ostvaruju samo na osnovu penzijskog staža, a on obuhvata staž osiguranja i poseban staž. Zakonskim propisima koji uređuju uslove za odlazak u penziju, sticanje prava uslovljeno je isključivo određenim trajanjem staža osiguranja. To je u stvari vreme provedeno na radu, uključujući i periode primanja novčane naknade (npr. za bolovanje), periode provedene u samostalnoj delatnosti, uključujući i periode privremene obustave delatnosti, ako je plaćen doprinos, privremenih i povremenih poslova ili bavljenja poljoprivredom, odnosno vreme za koje je osiguranik sam uplaćivao doprinose.

Za razliku od staža osiguranja, poseban staž za svoju osnovu nema rad ili samostalnu delatnost, već se utvrđuje onima koji su jedan deo proveli u oružanim akcijama, zarobljeništvu, na lečenju ili rehabilitaciji, majke troje dece. On se ne uzima u obzir za sticanje prava na penziju već se samo uračunava u ukupan penzijski staž. To je najznačajnija razlika i o njoj se mora voditi računa kada se odlučuje o prestanku karijere i odlasku u penziju.

Poseban staž se utvrđuje isključivo po zahtevu osiguranika i neophodno je podneti zahtev PIO fondu i uz to i određene dokaze. Kada se računa visina penzije, poseban staž se sabira sa stažom osiguranja i čini ukupan penzijski staž koji je deo jednačine kojom se računa visina čeka. Primera radi, ukoliko se osiguraniku na osnovu 20 godina staža osiguranja utvrdi penzija u visini od 30.000 dinara, poseban staž u trajanju od dve godine bi tu penziju povećao za 10 odsto, pa bi ona iznosila 33.000 dinara.

Pojedini državni organi, poput gradskih uprava, nude olakšice onima koji imaju poseban staž, naročito ukoliko je on utvrđen po osnovu učešća u oružanim akcijama. Ove olakšice ogledaju se, najčešće, u umanjenim mesečnim računima za komunalije, ili troškove prevoza. Ipak, kako se ne radi o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja, niti ovakve olakšice odobrava Fond, sugerišemo penzionerima da se o njima raspitaju u lokalnim udruženjima.

Majke koje su rodile treće dete, uz zahtev za utvrđivanje posebnog staža, prilažu izvode iz matične knjige rođenih za svu decu, a poseban staž im se utvrđuje u trajanju od dve godine i ne vezuje se za određeni kalendarski period, odnosno u ovom slučaju postojanje obaveznog osiguranja po bilo kom osnovu nije od uticaja na način utvrđivanja penzijskog staža.

Postoji i odredba kojom se uređuje utvrđivanje posebnog staža u trajanju od šest meseci osiguranicama, ženama koje su rodile jedno dete, odnosno u godinu dana onima koje su rodile dvoje, ali je primena ove odredbe odložena do početka 2032. godine.

Izvor: Vebsajt Novosti, J. Ž. S., 10.05.2019.
Naslov: Redakcija