Zastava Bosne i Hercegovine

NARODNA SKUPŠTINA RS ZAKLJUČILA PRETRES O PREDLOGU ZAKONA O IZVRŠENJU KRIVIČNIH SANKCIJA, PREDLOGU ZAKONA O IZVRŠENJU VANZAVODSKIH SANKCIJA I MERA I PREDLOGU ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KRIVIČNOM POSTUPKU


Izgrednicima koji ponove nasilje na sportskim priredbama sud može da zabrani prisustvo tim manifestacijama, izjavio je ministar pravde Nikola Selaković obrazlažući u Parlamentu zakone iz oblasti pravosuđa.

U objedinjenoj raspravi o predloženim zakonima o izvršenju krivičnih sankcija, o izvršenju vanzavodskih sankcija i mera, i o dopunama Zakonika o krivičnom postupku, Selaković je rekao da će primena izmenjenog Zakonika o krivičnom postupku sprečitie ponavljanje krivičnog dela ukoliko za tako neštto postoji opasnost.

Govoreći o razlozima za donošenje izmena tog propisa, ministar je rekao da su povod učestali neredi na sportskim priredbama u drugoj polovini prošle godine, koji su ne retko završavani "kobnim ishodima", a da je utvrđeno da su izgrednici najčešće jedan određen krug lica.

Sud takvim licima može da zabrani prisustvo na određenim mestima za vreme trajanja krivičnog postupka, objasnio je Selaković i dodao da je druga novina to što će se podaci o ostvarenoj elektronskoj komunikaciji moći pribaviti isključivo po nalogu suda, a ne kao do sada, po nalogu tužioca.

Kao drugu novinu minsitar je naveo sporazum o priznanju krivice, koji se može zaključiti do zaključenja glavnog pretresa, a ne do izjašnjenja optuženog o krivici kao što je sada slučaj, što će, kako je objasnio, omogućiti efikasnije vođenje postupka jer se sporazum može potpisati i u kasnijoj fazi postupka.

Govoreći o druga dva zakonska predloga, Selaković je rekao da imaju za cilj zaštitu prava osuđenih, poštovanje najviših evropskih pravnih standarda i uštede, a kada je reč o Zakonu o izvršenju vanzavodskih sankcija i mera rasterećenje zatvorskih kapaciteta i što manji broj povratnika.

Braneći taj predloženi zakon, ministar je poslanicima rekao da je novina u pravu osuđenog na boravak van prostorija stana gde izdržava kaznu "kućnog pritvora" najviše dva časa dnevno u periodu od 13 do 17 casova.

Odredbama o izvršenju kazne rada u javnom interesu precizirana je vrsta poslova, prava i obaveze osuđenih, a novost je i primena posebnih mera za sprečavanje dela protiv polne slobode prema maloletniku i uređenje prava i obaveza osuđenika nakon izvršene kazne.

Pored navedenih promena i novina, noveo je Selaković, cilj usvajanja takvog zakona je i ušteda, kao i prilika da se osuđeni na adekvatniji način oduže društvu i u prilog tome naveo da su mnoga javna preduzeća već imala veliku korist od toga što su pojedini osuđenici radili kod njih.

Selaković je naglasio i da nadležni sud dobije kancelariju za izvršenje vanzavodskih sankcija, a kada je reč o Zakonu o izvršenju krivičnih sankcija, ukazao je da se njime uvodi novi institut sudija za izvsršenje krivičnih sankcija, definisanje uloga, nadležnost i okvir za postupanje.

Navodeći da slična rešenja postoje u Nemačkoj, Francuskoj i Italiji, Selaković je rekao da se na taj način postiže rasterećenje zatvorskih kapaciteta, a zaštita prava osuđenika se prebacuje sa administrativnog na sudsku kontrolu, jer "uloga suda ne treba da se završi izricanjem sankcije".

Osuđeni sudiji za izvršenje krivičnih sankcija direktno podnosi žalbu, rekao je minsitar i dodao da će službenici obezbeđenja u zatvorima, zbog prirode posla, postati ovlašćena službena lica. 

Izvor: Tanjug, 13.5.2014.