U PRIPREMI UREDBA KOJOM SE REGULIŠE NAKNADA ZA ZAGAĐIVANJE ŽIVOTNE SREDINE: Naknada će se naplaćivati prema stvarnoj količini zagađenja, a ne kao do sada po kvadratnom metru stambenog prostora

Ministarstvo za zaštitu životne sredine uputilo je vladi Predlog uredbe kojom se određuje ko će i koliko plaćati naknadu za zagađivanje životne sredine. Međutim, kako ovaj podzakonski akt nije usvojen do 1. marta, kako je predviđeno Zakonom o naknadama za korišćenje javnih dobara ("Sl. glasnik RS", br. 95/2018), pojedine skupštine u lokalnim samoupravama zbog nedostatka pravnog osnova morale su da donesu odluku kojom prestaje obaveza plaćanja po do sada važećim propisima.

Ova odluka ne oslobađa građane od dugova nastalih do 1. marta, ali će prilično olakšati lokalnu kasu. Naime, u gradovima sa oko 100.000 stanovnika od ove naknade u budžet se slivalo od 30 do 40 miliona dinara godišnje. Taj novac bio je namenjen projektima za poboljšanje uslova životne sredine.

Predlog uredbe koji čeka zeleno svetlo vlade, kao i dva pravilnika koja su još u pripremi, držaće se načela "zagađivač plaća". Kako su objasnili u Ministarstvu zaštite životne sredine obveznik plaća naknadu isključivo prema stvarnoj količini zagađenja. Na taj način napuštena je dosadašnja praksa da, popularnu nazvanu ekološku taksu, plaćaju svi građani uz porez na imovinu i to po kvadratnom metru stambenog, to jest poslovnog prostora.

Aktuelni zakon predviđa dve vrste naknada iz ove oblasti. Tako će naknadu za zagađenje životne sredine plaćati oni koji emituju ugljen-dioksid, hidroperoksid, praškaste materijale iz postrojenja i asfaltnih baza, zatim proizvođači i odlagači opasnog otpada, kao i javna komunalna preduzeća. Drugu naknadu, propisanu za zaštitu i unapređenje životne sredine plaćaće, pored firmi i preduzetnika i građani koji zagađuju životnu sredinu.

A kako su objasnili u resornom ministarstvu, na listi platiša biće i firme koje prevoze naftu, naftne derivate, hemijske i druge opasne industrijske materije i to na teritorijama lokalnih samouprava koje imaju status ugrožene životne sredine. Kontrolu i naplatu ove naknade obavljaće gradovi i opštine, a prihodi će se uplaćivati u njihove budžete.

Izvor: Vebsajt Politika, Višnja Aranđelović, 10.03.2019.
Naslov: Redakcija