Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK GRAĐANA: POREZ NA DOBITKE OD IGARA NA SREćU PLAćA SE NA POJEDINAčNO OSTVAREN DOBITAK KOJI PRELAZI IZNOS OD 11.000 DINARA, OSIM DOBITKA OD IGARA KOJE SE PRIREđUJU U IGRAčNICAMA (KAZINIMA) I NA AUTOMATIMA


Srbija je jedna od retkih zemalja na svetu, ako ne i jedina, u kojoj možete da dobijete milion dinara u kazinu ili na poker aparatima i da ne platite ni dinara poreza, ali da za dobitak u kladionici od 15.000 dinara platite porez 20 odsto. Uzgred, porez od 20 odsto je, uz Veliku Britaniju, najveći u Evropi.

Ova nelogičnost potvrđena je Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana ("Sl. glasnik RS", br. 112/2015 - dalje: Zakon), koji je usvojen 29. decembra 2015. godine.

U isto vreme, crnogorski poslanici odbili su, 28. decembra 2015. godine, predlog da se dohodak od igara na sreću uopšte oporezuje.

Izmenama Člana 83 Zakona o porezu na dohodak građana ("Sl. glasnik RS", br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 - dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 - ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 - odluka US, 7/2012 - usklađeni din. izn., 93/2012, 114/2012 - odluka US, 8/2013 - usklađeni din. izn., 47/2013, 48/2013 - ispr., 108/2013, 6/2014 - usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 - dr. zakon, 5/2015 - usklađeni din. izn.) potvrđeno je da će se plaćati porez na svaki pojedinačno ostvareni dobitak od igara na sreću ako je veći od 11.000 dinara, osim dobitka od igara koje se priređuju u "igračnicama" (kazinima) i na automatima.

Takođe je izbačen stav pet ovog člana, po kome je od oporezivanja bio izuzet ulog. To praktično znači da sada, u slučajevima kada je kladioničarska "kvota" dovoljno niska, i kada igrač dobije - može da bude u gubitku. A to opet znači da će mnoge kladionice bankrotirati ili preći u sivu zonu.

I do sada je otprilike trećina tržišta bila nelegalna, zbog čega su se legalni priređivači godinama bunili. Država je gubila godišnje više od 700 miliona dinara.

Na najnovija zakonska rešenja, koje je predložilo Ministarstvo finansija, primedbe je imala čak i Poreska uprava. Zbog njih su se, predsedniku Republike Srbije obraćali i iz Udruženja priređivača igara na sreću (UPIS), tražeći da ne potpiše Zakon kao neustavan.

Kako kažu, Ustav Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006 - dalje: Ustav) zabranjuje sve akte kojima se ograničava slobodna konkurencija, stvaranjem i zloupotrebom monopolskog položaja. Brisanjem pomenute odredbe, koja se praktično odnosi samo na klađenje, kladioničari se dovode u izrazito neravnopravan položaj u odnosu na priređivače drugih vrsta igara na sreću. Time se vlasnicima automata i kazina obezbeđuje monopolski položaj.

U UPIS- u smatraju da su ovakve izmene Zakona nastavak lobističke politike stranih kompanija koje svoju tržišnu nekonkurentnost u Srbiji pokušavaju da nadomeste za sebe povoljnijim zakonskim rešenjima. Njihova primena bi ujedno dovela do gašenja domaćih priređivača igara na sreću. Osim toga, Ustav propisuje i zaštitu potrošača, a pomenute izmene diskriminišu igače koji ostvaruju dobitke na klađenju.

Inače, da ne bi opterećivale igrače, porez na dobit su do sada mahom plaćale kladionice. S obzirom na to da je poreska osnovica porasla ubuduće će to morati da snose igrači.

Rade Karan iz UPIS- a kaže da ovakvo zakonsko rešenje postoji još samo u Hrvatskoj i Makedoniji, i da ima katastrofalne posledice kako po kladionice, tako i po državni budžet, jer podstiče stvaranje crnog tržišta.

- Ljudi koji dobiju na kladionici, pa zbog poreza izgube više novca nego što su uplatili, neće više nikada da se vrate u kladionicu. Oni će da se presele na internet i u nelegalne kladionice, što će se odraziti i na budžet Srbije - kaže Karan.

- Igrač u kladionici uloži 100 evra na kvotu 1,1 i ostvari dobitak. Isplata je 110 evra, pri čemu stvarni dobitak igrača iznosi 10 evra. Sada se igraču oporezuje čitav iznos (ulog + dobitak) po stopi od 20 odsto, što iznosi 22 evra. Na kraju mu se isplaćuje 88 evra, dakle 12 evra manje nego što je uložio. - kaže Rade Karan iz UPIS - a, ocenjujući da je "apsolutni nonsens da dobitnik dobija manje nego što je uložio".

ZAKON O POREZU NA DOHODAK GRAĐANA ("Sl. glasnik RS", br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 - dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 - ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 - odluka US, 7/2012 - usklađeni din. izn., 93/2012, 114/2012 - odluka US, 8/2013 - usklađeni din. izn., 47/2013, 48/2013 - ispr., 108/2013, 6/2014 - usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 - dr. zakon, 5/2015 - usklađeni din. izn. i 112/2015)

Dobici od igara na sreću

Član 83

Obveznik poreza na dobitke od igara na sreću je fizičko lice koje ostvari dobitak od igara koje se smatraju igrama na sreću u smislu zakona kojim se uređuju igre na sreću.

Oporezivi prihod za dobitke od igara na sreću predstavlja svaki pojedinačni dobitak od igara na sreću, osim onih koji su oslobođeni ovim zakonom.

Ako se dobitak sastoji od stvari i prava, oporezivi prihod iz stava 2. ovog člana predstavlja tržišna vrednost stvari ili prava u momentu kada je dobitak ostvaren.

Porez na dobitke od igara na sreću ne plaća se na:

1) pojedinačno ostvaren dobitak iz st. 2. i 3. ovog člana, do iznosa od 11.000 dinara;

2) ostvaren dobitak od igara koje se priređuju u igračnicama (kazinima) i na automatima.

Izvor: Vebsajt Novosti, V. Crnjanski Spasojević, 12.01.2016.
Naslov: Redakcija