Zastava Bosne i Hercegovine | Zastava Crne Gore
Email Print

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPREČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANSIRANJA TERORIZMA: Od 1. juna 2020. godine predviđeno formiranje Jedinstvenog registra korisnika novčane doznake


Ime svakoga ko šalje novac iz Srbije, bilo da je primalac u zemlji ili inostranstvu i svakoga kome novac stiže, od 1. juna sledeće godine naći će se u Jedinstvenom registru korisnika novčane doznake.

Uvođenje Registra predviđeno je Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koji je u skupštinskoj proceduri.

Doznake se u javnosti uglavnom vezuju za prilive iz dijaspore i to najčešće iz Nemačke i drugih evropskih država gde radi najviše ljudi iz Srbije, koji novac šalju rođacima u zemlji.

Biće "popisani" i građani koji su u prvih osam meseci ove godine iz inostranstva primili ukupno 2,29 milijardi evra na ime penzija, socijalnih primanja, radničkih doznaka, kao i pomoći i poklona iz inostranstva.

Registar će voditi Narodna banka Srbije, a podaci iz njega neće biti javno dostupni.

Novčana doznaka nije samo ona koja "legne" na račun u banci, već se odnosi i na usluge koje pružaju platne institucije, putem kojih novac može da se prima i šalje bez otvaranja računa.

Ovu uslugu u međunarodnom platnom prometu pružaju banke, platne institucije i JP "Pošta Srbije", Vestern junion, Manigram i RIA Money transfer.

Osnovni cilj uspostavljanja registra je unapređenje efikasnosti sistema za sprečavanje pranja novca u vezi sa izvršenjem platnih transakcija.

"Centralnim vođenjem podataka omogućava se olakšani i brži pristup podacima o korisnicima novčanih doznaka kada je to neophodno za otkrivanje kriminalnih aktivnosti", objašnjavaju u NBS.

Dodaju da više neće biti potrebno da se nadležni organi obraćaju svakoj platnoj instituciji pojedinačno, što za sobom nosi neblagovremenost u postupanju i odgovarajuće rizike.

U NBS ističu da će se na podatke iz Registra primenjivati odredbe zakona kojim se uređuje pružanje platnih usluga koje se odnose na poslovnu tajnu, kao i odredbe propisa kojima su uređuje zaštita podataka o ličnosti.

Državljani Srbije, po Zakonu o deviznom poslovanju ("Sl. glasnik RS", br. 62/2006, 31/2011, 119/2012, 139/2014 i 30/2018) i pratećim aktima, mogu da šalju novac u inostranstvo kao poklon, pomoć članu porodice, nasledstvo ili rentu. To je dozvoljeno i za podmirenje duga useljenika u Srbiju i prilikom iseljenja u inostranstvo. Bez ograničenja mogu prenositi do 10.000 evra mesečno.

Kada je reč o plaćanju robe i usluga u inostranstvu, građani, načelno posmatrano, mogu da obavljaju plaćanja prema inostranstvu na osnovu odgovarajuće dokumentacije.

Izvor: Vebsajt Novosti, D. I. Krasić, 08.11.2019.
Naslov: Redakcija