Zastava Bosne i Hercegovine

U PRIPREMI IZMENE I DOPUNE PORODIČNOG ZAKONA: Predviđena zabrana maloletničkih brakova, kao i krivične sankcije za roditelje koji dozvoljavaju ili ugovaraju ovakve brakove, ali i za punoletne osobe koje počnu zajednički život sa maloletnikom


Najnovijim izmenama i dopunama Porodičnog zakona ("Sl. glasnik RS", br. 18/2005, 72/2011 - dr. zakon i 6/2015) biće zabranjeni dečji brakovi. Kako ističe posebni savetnik ministra za rad zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Dragan Vulević, svake godine se ovde sklopi oko 2.000 dečjih brakova. Budući da procene stručnjaka iz sistema socijalnog rada i policije svedoče da je postojeći zakon mnogim roditeljima nudio alibi za prodaju dece i trgovinu njima, odlučeno je da se ovoj pojavi stane na put.

- Dečji brak predstavlja zajednica u kojoj je barem jedan od supružnika maloletan. Po slovu postojećeg Porodičnog zakona, dete starije od 16 godina može stupiti u brak na osnovu odluke suda u vanparničnom postupku, uz prethodno dostavljeno mišljenje centra za socijalni rad o dostignutoj psiho-fizičkoj zrelosti. Izmenama zakona ta mogućnost se ukida i brak će ubuduće moći da sklope samo punoletne osobe - naglašava naš sagovornik.

Dragan Vulević dodaje da dečje brakovi najčešće sklapaju pripadnici romske i vlaške nacionalne manjine, zbog čega ih ima najviše u istočnoj Srbiji.

- Poznato nam je da je stupanje maloletnika u brak predstavlja deo tradicije i kulturoloških običaja nekih nacionalnih grupa, ali procene stručnjaka iz sistema socijalne zaštite, policije i tužilaštva govore da se zakon često zloupotrebljava u svrhu trgovine decom, odnosno da se ti maloletnički brakovi ugovaraju i sklapaju protiv volje "supružnika". Na taj način, deci se oduzima detinjstvo, njihovo obrazovanje najčešće se prekida, a oni ulaze u bračnu zajednicu za koju nisu ni mentalno ni fizički zreli. Svesni smo da izmene zakona neće sprečiti ovu pojavu, ali moram da naglasim da će biti predviđene krivične sankcije i za roditelje koji dozvoljavaju ili ugovaraju ovakve brakove, ali i za punoletne osobe ukoliko počnu zajednički život sa maloletnikom - kaže on.

Prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u prethodnoj godini su 204 mladoženje i 1.215 nevesti starosti od 16 do 19 godina stupili su u brak. Podaci izvedeni iz poslednjeg Unicefovog istraživanja o višestrukim pokazateljima položaja žena i dece u romskim naseljima u Srbiji svedoče da se skoro polovina romskih devojčica uda pre punoletstva, a petina njih stupi u brak i pre navršene 15. godine života. Rana udaja dovodi do toga da skoro 40 procenta romskih devojčica rodi dete između 15. i 18. godine, a četiri odsto postanu majke i pre 15. godine života. Poređenja radi, u opštoj populaciji četiri odsto devojčica stupi u brak ili u vanbračnu zajednicu pre navršene 18. godine života, a 1,4 odsto rodi pre punoletstva.

Nažalost, začarani krug koji počinje napuštanjem osnovne škole i nastavlja se ranom udajom, rađanjem dece i ekonomskom zavisnošću od muža, neretko se završava nasiljem u porodici i radnom eksploatacijom žene od pripadnika uže i šire porodice.

Tragajući za odgovorom na pitanje - zašto Romkinje rano stupaju u brak, sociolozi ističu da je najvažniji uzrok siromaštvo. Naime, u siromašnim zajednicama obrazovanje se smatra luksuzom i nepotrebnim troškom. Devojčice rano izlaze iz obrazovnog procesa i uče se poslovima u domaćinstvu da bi sutra mogle da vode svoj dom. S obzirom na to da rano napuštaju školu, one praktično nemaju nikakvu šansu na tržištu rada, što ih uvodi u ekonomsku zavisnost od muža. Devojčice koje sa školovanjem prestanu po završetku osnovne škole imaju dvostruko veću šansu da se rano udaju u odnosu na one koje su završile srednju školu i fakultet.

Drugi razlog je kult čednosti: Romi smatraju da devojčicu treba udati čim njeno telo dobije ženske atribute, kako bi se sprečili predbračni seksualni odnosi i sačuvala nevinost koja je najvažniji "miraz" za brak. Najčešće su otac i muški članovi porodice ti koji odlučuju za koga će se udati devojčica. Iako bi mnoge majke želele drugačiju sudbinu za svoje kćerke, one nemaju pravo glasa.

U februaru ove godine oformljena je i nacionalna koalicija za suzbijanje dečjih brakova, čiji je cilj okončanje maloletničkih brakova, naročito među romskom populacijom.

Izvor: Vebsajt Politika, Katarina Đorđević, 11.09.2019.
Naslov: Redakcija