Zastava Bosne i Hercegovine

USVOJEN PREDLOG DIREKTIVE O AUTORSKIM PRAVIMA NA INTERNETU: Konačno glasanje planirano je za januar 2019. godine nakon čega će članice Evropske unije odlučiti kako da te izmene unesu u vlastita nacionalna zakonodavstva


Na sednici Evropskog parlamenta u Strazburu je odlučeno da se usvoji predlog direktive o autorskim pravima na internetu.

Za usvajanje direktive je bilo 438 poslanika, dok je protiv bilo 226.

"Ovo je odlična poruka poslata evropskim kreativnim industrijama", rekao je Aksel Fos, nemački evroposlanik koji je vodio kampanju za direktivu.

Predlog reforme sada ide u dalju proceduru, a konačno glasanje planirano je za januar 2019. nakon čega će članice Evropske unije odlučiti kako da te izmene unesu u vlastita nacionalna zakonodavstva.

Reformi zakona o autorskim pravima, koju su prvi put odbacili poslanici na glasanju u julu, protivile su se mnoge internet kompanije, ali su je podržali autori, umetnici, novinari,...

"Ovo glasanje predstavlja prvi korak u parlamentarnoj proceduri usvajanja Zakona o autorskim pravima kako bi se suočili sa izazovima na internetu. Poslednji zakoni o rešavanju autorskih prava u informacionom društvu datiraju od pre 17 godina, a internet se danas mnogo razlikuje od onoga što je bilo 2001. godine", rekao je ranije Aksel Fos.

Prema njegovim rečima, zakon je osmišljen tako da štiti slobodu izražavanja.

On je rekao da je reakcija kritičara na zakon neprihvatljiva.

"Mi nećemo dokrajčiti internet", rekao je on.

Rekao je da uredba neće dovesti do cenzure internet mimova.

"Ne vidim zašto bi naš predlog doveo do toga. Legitimna upotreba mimova nema veze sa članom 13, već sa autorskim pravima. To nije ništa novo. Ako napravite mim u skladu sa opštim zakonom o autorskim pravima, on je onda legitiman i možete ga aploudovati", rekao je Fos za CNBC.

Evropski parlament glasa o uredbi koja je podigla neviđenu prašinu i evo zašto je ona dobra.

Iako se tvorac najveće internet enciklopedije "Vikipedija" Džimi Vejls pobunio protiv uredbe, u njoj je navedeno da nekomercijalne platforme neće podleći novom zakonu.

"Tekst Komiteta za pravne poslove EU navodi da će otpremanje sadržaja na onlajn enciklopedije na nekomercijalni način, kao što je Vikipedija ili platforme otvorenog koda, kao što je GitHub, automatski biti isključeno iz zahteva da se poštuju pravila o autorskim pravima", navodi se na sajtu Evropskog parlamenta.

Tehnološke platforme i internet aktivisti podigli su danas glas protiv odluke Evropskog parlamenta o reformi regulative o zaštiti autorskih prava, što će autorima video snimaka, muzičkih numera, proizvođačima vesti i vlasnicima drugih prava omogućiti da zahtevaju kompenzaciju za objavljivanje njihovog sadržaja onlajn.

"Evropski zakonodavci su odlučili da, uprkos velikom negodovanju javnosti, podrže filtriranje interneta u korist velikih preduzeća iz muzičke i izdavačke industrije", tvrdi Sijada el Ramli, generalna direktorka Evropske asocijacije internet platformi, koja okuplja i kompanije kao što su "Fejsbuk" i "Gugl".

Takve tvrdnje, o navodnom filtriranju interneta protivnici izmena su iznosili i pre odluke EP, a internet aktivista i članica EP Julija Reda je i danas rekla da je odluka "zadala udarac slobodnom i otvorenom internetu" i da Evropski parlament stavlja "profit korporacija ispred slobode govora", prenosi njujorška agencija "Blumberg".

S druge strane, pristalice ovih reformi su prezadovoljne odlukom EP, pa tako predsednik Evropskog udruženja autorskih grupa (GESAC) Anders Lasen kaže da "današnji dan predstavlja pobedu za Evropu i za njenu nezavisnost od nekolicine tehnoloških giganata koji su profitirali od zastarelog zakona".

Izvor: Vebsajt Blica, 12.09.2018.
Naslov: Redakcija