Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NEOPHODNO DONOŠENJE PRAVILNIKA ZA TRADICIONALNU I ZANATSKU PROIZVODNJU: PRAVILNIK BI POJEDNOSTAVIO I POJEFTINIO PROIZVODNJU MALIM PROIZVOđAčIMA, TE BI PRAVI DOMAćI PROIZVODI MOGLI LAKšE I U VEćIM KOLIčINAMA DA SE NAđU U PONUDI RESTORANA I PRODAVNICA


Opstanak agrara je u preradi, saglasni su i stručnjaci i nadležni koji za to najavljuju nove kredite. Osim što nemaju novca za takvo ulaganje, poljoprivrednicima je prepreka i što još nema Pravilnika o zanatskoj i tradicionalnoj proizvodnji.

U vreme niskih otkupnih cena mesa i mleka, koje često ne pokrivaju ni troškove proizvodnje, Pravilnik o zanatskoj i tradicionalnoj proizvodnji pojednostavio bi i pojeftinio proizvodnju sira, pršute ili na primer ajvara na samom gazdinstvu, pa bi pravi domaći proizvodi mogli lakše i u većim količinama da se nađu u ponudi restorana i prodavnica.

Poljoprivrednici koji se osmele i otisnu u prerađivačke vode u standarde proizvodnje, objekte i takse treba da ulože koliko i agrarna kompanija.

Iza brendova koji sugerišu domaće, mamino ili bakino uglavnom su industrijski proizvodi. Malo je sireva, ajvara ili kobasica koji sa srpskih gazdinstava stignu do ekskluzivnih restorana, iako je lokalna hrana globalni trend.

Etno i eko hrana u Srbiji se reklamira na sajmovima, u svetu, u koncept radnjama. U Beogradu ih je tek nekoliko, a u njima možete da kupite dizajniranu odeću i nameštaj, da popijete piće, da onlajn završite poslove, čak i da kupite organsku zimnicu.

"Tražnja postoji, međutim veoma je otežan plasman malim proizvođačima jer su oni po zakonskim osnovama stavljeni uz rame sa industrijskom proizvodnjom tako da oni moraju za domaću proizvodnju da ulože kao da otvaraju veliku firmu, što je veoma neodrživo", kaže agroekonomista Nikica Marinković.

Zemlje Evropske unije uredile su proizvodnju hrane na poljoprivrednim gazdinstvima ali je i podstiču. Stručnjaci kažu da ćemo takvu robu uvoziti ako uskoro ne usvojimo standarde o zanatskoj i tradicionalnoj proizvodnji.

Pravilnik se u Srbiji najavljuje već dve godine, a odgovora na pitanje da li će uskoro biti donet još nema.

Pre Pravilnika neophodno usvojiti novi, krovni Zakon o bezbednosti hrane oko kojeg se posebno lome koplja, budući da bi on trebalo da definiše i promet odnosno proizvodnju hrane sa genetski modifikovanim organizmima.

Izvor: Vebsajt RTS, Marija Miladinović Lisov, 11.09.2016.
Naslov: Redakcija