Dileme kakav hleb jedemo i da li to odgovara onome što piše na deklaraciji, mogle bi da se reše novim pravilima propisanim za pekarsku industriju. Novi Pravilnik o kvalitetu žita, mlinskih i pekarskih proizvoda i testenina ("Sl. glasnik RS", br. 68/2016 - dalje: Pravilnik) koji će zameniti Pravilnik o kvalitetu žita, mlinskih i pekarskih proizvoda, testenina i brzo smrznutih testa ("Sl. list SRJ", br. 52/95, "Sl. list SCG", br. 56/2003 - dr. pravilnik i 4/2004 - dr. pravilnik i "Sl. glasnik RS", br. 43/2013 - dr. pravilnik) iz 1995. nedavno je usvojen, a njegova puna primena očekuje se od 1. januara 2018. godine. Najvažnija izmena je što su jasnije određeni procenti koji moraju da budu poštovani kako bi neko svoj hleb nazvao - ražanim, kukuruznim, heljdinim, speltinim...
Prema novim pravilima, ukoliko, recimo, ražani hleb nema u sebi minimum 70 odsto tog brašna, ne može se smatrati takvim hlebom.
- Ukoliko heljdin hleb nema u sebi 30 odsto heljde, ne može da se nazove heljdinim. Prelazni rokovi su široki, a Pravilnik na snagu stupa za nešto više od godinu dana, kada će biti na snazi u punoj formi i u tom periodu proizvođači moraju da se pripreme za postupanje po tom Pravilniku. Postoji nekoliko odrednica u Pravilniku koje su stupile na snagu odmah, pre svega kada govorimo o kvalitetu žita - objasnio je Nenad Vujović, načelnik Republičke poljoprivredne inspekcije.
Vujović napominje da je cilj donošenja Pravilnika da se prepoznaju standardi i odrednice koje će omogućiti da se ujednači kvalitet tih proizvoda.
- Ovaj Pravilnik je usaglašen po pitanju kvaliteta sa propisima koji se primenjuju u inostranstvu i potrošačima i proizvođačima biće jasnije kako taj proizvod po pitanju kvaliteta treba da izgleda - rekao je Vujović.
U mlinskim i pekarskim udruženjima kažu da su očekivali da će predlog predmetnog Pravilnika pre usvajanja biti razmotren na stručnim skupovima, koji bi se organizovali u Privrednoj komori Srbije i Vojvodine i regionalnim privrednim komorama, na kojima bi proizvođači brašna, hleba i testenina, posebno tehnolozi koji rade u tim firmama, ali i naučni radnici, imali priliku da daju konkretne primedbe i predloge na ponuđeni tekst.
- Umesto toga, Pravilnik je usvojen "preko noći", a u kontaktima sa većim brojem proizvođača i stručnjaka za ovu oblast, utisak je da ima dosta primedaba i nedoumica oko njegovog sadržaja - kaže Zdravko Šajatović, direktor novosadske "Žitounije".
- Iz tih razloga, pokušavamo da organizujemo široki skup na kome bi neki članovi radne grupe, koja je pisala Pravilnik, imali priliku da iznesu suštinske novine koje donosi novi Pravilnik, ali i da čuju, makar i sa zakašnjenjem, dileme i primedbe stručnjaka iz oblasti proizvodnje i naučnih institucija - navodi Šajatović.
U resornom Ministarstvu ističu da se radna grupa potrudila da postavi jasnija pravila u odnosu na ono što je najviše zbunjivalo potrošače, a pre svega, kada se radi o vrstama hleba poput ražanog, hleba od kukuruznog brašna, od heljde.
- Precizirali smo koji je to odnos sirovina u proizvodu da bi on mogao da se nazove ražanim hlebom - rekao je Vujović i dodao da su u prethodnom Pravilniku postojala pravila koja su na neki način bila nejasna.
Izvor: Vebsajt Novosti, D. Marinković, 09.09.2016.