Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

UREDBA O USLOVIMA I POSTUPKU STICANJA STATUSA POVLAŠĆENOG PROIZVOĐAČA ELEKTRIČNE ENERGIJE, PRIVREMENOG POVLAŠĆENOG PROIZVOĐAČA I PROIZVOĐAČA ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE: UREDBA PREDVIđA DA SE POSAO IZGRADNJE VETROPARKOVA UGOVARA IZMEđU ELEKTROPRIVREDE SRBIJE, INVESTITORA I BANAKA, šTO BI SRBIJI 2017. GODINE MOGLO DONELO INVESTICIJU VREDNU MILIJARDU EVRA


Nova Uredba o uslovima i postupku sticanja statusa povlašćenog proizvođača električne energije, privremenog povlašćenog proizvođača i proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije ("Sl. glasnik RS", br. 56/2016 - dalje: Uredba), koju je Vlada Republike Srbije donela 13. juna 2016. godine, konačno je dala zeleno svetlo potencijalnim investitorima da krenu sa proizvodnjom zelenih kilovata u Srbiji.

Uredba predviđa da se posao ugovara između Elektroprivrede Srbije, investitora i banaka, što bi našoj zemlji već naredne godine donelo investiciju vrednu milijardu evra.

Novim dokumentom dobija se veća sigurnost i predvidivost u okviru Ugovora o otkupu električne energije, što je preduslov da se u posao uopšte uđe, a što ranije nije bio slučaj, kaže Ana Brnabić, generalni direktor u kompaniji "Kontinental vind Srbija" i predstavnik Srpskog udruženja za vetar, Ana Brnabić.

Otkupne cene električne energije iz obnovljivih izvora nisu novom Uredbom povećavane. Naprotiv. Čak su za neke tehnologije dobijanja zelenih kilovata i smanjene, a kod ostalih su nepromenjene – ističe ona i dodaje da sada slede pregovori sa bankama koje bi mogle da finansiraju i do 70 odsto ukupnih projekata.

Ukoliko bi, objašnjava banke odobrile zajam, već naredne godine bi mogla da počne izgradnja Čibuk vetroparka u Kovinu. Od 290 miliona evra vredne investicije, 150 miliona bi završilo u budžetu Srbije.

Istovremeno bi srpske kompanije, koje budu angažovane na izgradnji ovog vetroparka sa 57 vetroturbina, zaradile oko 55 miliona evra i zaposlile oko 400 radnika. Opština Kovin planira da inkasira oko 10 miliona vera. Preduzeća koja budu održavala ovaj vetropark mogla bi da zarade oko 15 miliona evra –objašnjava Brnabić.

Kako, dakle, stvari stoje, sada je sve na bankama da li hoće da finansiraju ove projekte, čiji su najveći zagovornici bili EBRD i Američki investicioni fond.

Lazar Lazendić, projekt menadžer za vetroelektrane Alibunar 1 i Alibunar 2, u belgijsko-holandskoj kompaniji "Vind vižn", koja posluje u osam zemalja, kaže, da novousvojene Uredba o podsticajnim merama za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i iz visokoefikasne kombinovane proizvodnje električne i toplotne energije ("Sl. glasnik RS", br. 56/2016), Uredba o uslovima i postupku sticanja statusa povlašćenog proizvođača električne energije, privremenog povlašćenog proizvođača i proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije ("Sl. glasnik RS", br. 56/2016), i Uredba o ugovoru o otkupu električne energije ("Sl. glasnik RS", br. 56/2016), predstavljaju konačan pravni okvir za faktički razvoj i realizaciju energetskih projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije.

Naša kompanija u Srbiji razvija i namerava da investira u energetske objekte za proizvodnju električne energije koji, kao primarni resurs, koriste energiju vetra i biomasu. Osnovna prednost za potencijalne investitore sada je konačno jasno pravno definisan odnos između proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije i elektroenergetskog sistema Srbije – kaže Lazendić.

On ističe da set novousvojenih uredbi jasno definiše putanju razvoja i izgradnje energetskih objekata i nada se, dovoljan stepen dugoročne izvesnosti i isplativosti investicije.

Ostaje još da kreditori projekata iz obnovljivih izvora energije, a to su međunarodne finansijske institucije daju svoje konačno mišljenje i potvrde dovoljan stepen sigurnosti ulaganja i time otvore razvoj elektroenergetskog sektora u ovoj oblasti u Srbiji – objašnjava naš Lazendić.

Činjenica je da, pored ovih kompanija, u Srbiji ima nameru da čistu energiju proizvode i drugi, pa je tako već do 500 megavata kapaciteta rezervisalo još 15 firmi, koje bi gradile vetroparkove u Plandištu, Kuli i okolini Vršca.

Investitorima je važno da banke imaju direktne ugovore sa EPS-om, u slučaju da ulagač iz nekog razloga zataji u ovom poslu.

Izvor: Vebsajt Politika, Jasna Petrović-Stojanović, 10.07.2016.
Naslov: Redakcija