Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU: Upozorenje na rastući trend poricanja i revizionizma sudski utvrđenih činjenica u Srbiji i celom regionu, kao i na goruće probleme usporavanja procesa suđenja za ratne zločine pred srpskim pravosuđem i otežane regionalne saradnje specijalizovanih tužilaštava


Grupa nevladinih organizacija pozvala je vlasti u Srbiji da pažljivo razmotre primedbe glavnog tužioca Haškog tribunala Serža Bramerca na njihov račun tokom zasedanja Saveta bezbednosti UN i suoče se sa problemima koji su poslednjih godina rezultirali porastom nacionalizma u društvu i drastičnim pogoršanjem odnosa sa državama regiona.

"Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) Serž Bramerc u redovnom šestomesečnom obraćanju Savetu bezbednosti UN 7. juna 2017. godine predstavio je izveštaj u kojem je upozorio na rastući trend poricanja i revizionizma sudski utvrđenih činjenica u Srbiji i celom regionu, kao i na goruće probleme usporavanja procesa suđenja za ratne zločine pred srpskim pravosuđem i otežane regionalne saradnje specijalizovanih tužilaštava. Suštinskim primedbama glavnog tužioca, predstavnik Srbije Čedomir Backović na istom zasedanju suprotstavio je navodne statističke uspehe vlasti koju predstavlja, odbacujući svaku reč kritike", navodi se u apelu civilnog društva.

Kako se dodaje, tužilac Bramerc je u oštro intoniranom obraćanju upozorio na nastavak "kontinuiranog i široko rasprostranjenog poricanja" zločina i odbijanja da se u Srbiji i drugim državama bivše Jugoslavije prihvate činjenice koje je utvrdio MKSJ: "Poruka poricanja i revizionizma je veoma jasna i glasna. Priznajemo svoje žrtve, ali ne i vaše. Oni koji su za vas ratni zločinci, za nas su heroji." Ukazao je takođe da domaći zvaničnici danas, kao i njihovi prethodnici koji su pre 20 i više godina doveli do ratova, koriste "podele, diskriminaciju i mržnju da bi obezbedili vlast".

U izveštaju tužioca se sa žaljenjem konstatuje da se Srbija "vratila praksi nesaradnje sa Tribunalom" i da već gotovo dve i po godine odbija da izruči troje optuženih za nepoštovanje suda – Petra Jojića, Vjericu Radetu i Jovu Ostojića. Zbog iste stvari Srbiju je kritikovao i predsednik MKSJ Karmel Ađus, koji je podsetio da je na taj problem pred Savetom bezbednosti ukazivano u više navrata do sada, ali bez uspeha. U izveštaju se ističe da je napredak Srbije u pogledu procesuiranja ratnih zločina generalno "negativan", da su pozitivni pokazatelji istrage i procesuiranja "veoma ograničeni" i da nema značajne promene loših trendova uspostavljenih proteklih godina. Tužilac Bramerc ukazao je i na to da se saradnja tužilaštava za ratne zločine u regionu "kreće u pogrešnom smeru", pozivajući srpsku i druge državne vlasti da se taj problem razreši.

Umesto da uvaži izrečene primedbe i pokaže spremnost da se nagomilani problemi na polju procesuiranja ratnih zločina i odnosa prema do sada sudski utvrđenim činjenicama prevaziđu, predstavnik Srbije Čedomir Backović odbacio je navode glavnog tužioca i predsednika MKSJ i na kritiku odgovorio – kritikom. On je zamerio predstavnicima MKSJ da su u svojim obraćanjima otišli van kompetencija i mandata koji im je određen, baveći se obrazovanjem, istorijom i drugim nepravničkim temama. Umesto da se osvrne na sadržaj kritika upućenih Srbiji i odgovori na utemeljene tvrdnje o novom pojačanom trendu revizije činjenica iz prošlosti, Backović se opredelio da napadne predstavnike MKSJ i odbaci svaki prigovor. Navodima o ograničenim rezultatima suđenja za ratne zločine pred domaćim suđenjima i problemima u regionalnoj saradnji suprotstavio je niz statističkih podataka koji su i do sada zloupotrebljavani i ukazao na birokratski "uspeh" usvajanja Nacionalne strategije i Akcionog plana za suđenje ratne zločine, koji se po oceni civilnog društva jedva primenjuju u praksi, a umesto odgovora na kritiku o nesaradnji Srbije sa MKSJ zaklonio se iza zakonskog okvira koji navodno ne dozvoljava izručenje optuženih za nepoštovanje suda, iako je takvih izručenja u prošlosti po istom zakonu bilo.

Apel su potpisali: Astra, Beogradski centar za ljudska prava, Centar za evroatlantske studije, Civil Rights Defenders, Fond za humanitarno pravo, Građanska akcija Pančevo, Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Inicijativa mladih za ljudska prava, Mreža Odbora za ljudska prava u Srbiji CHRIS, Nezavisno društvo novinara Vojvodine, Praxis, Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda, YUCOM - Komitet pravnika za ljudska prava, Žene u crnom.

Izvor: Vebsajt Danas, D. D., 09.06.2017.
Naslov: Redakcija