NEOPHODNO USVAJANJE ZAKONA O ŠIROKOPOJASNOJ KOMUNIKACIONOJ INFRASTRUKTURI
Razvijanje širokopojasne komunikacione infrastrukture neophodno je za omogućavanje razvoja 4.0 industrije, digitalnog društva i poslovanja. Uvođenje širokopojasnog interneta na celoj teritoriji Republike Srbije predstavlja i jedan od prioriteta Ministarstva informisanja i telekomunikacija koje ima za cilj da do 2025. omogući brzi internet u svim ruralnim područjima u Srbiji.
U EU je 2014. godine usvojena Direktiva o smanjenju troškova postavljanja širokopojasne infrastrukture koja će 2024. biti zamenjena Uredbom o gigabitnoj infrastrukturi. Regulativa obezbeđuje jedinstvenu informacionu tačku preko koje operatori i drugi imaoci infrastrukture razmenjuju informacije o dostupnoj infrastrukturi i zahteve za njeno korišćenje, planove za građevinske radove na izgradnji nove infrastrukture, obezbeđuje brzo i transparentno dobijanje potrebnih dozvola bez prekomernih taksi i reguliše obaveznost ugradnje i pristupa širokopojasnoj infrastrukturi u stambenim objektima. Regulativa predviđa i efikasne mehanizme za rešavanje potencijalnih međuoperatorskih sporova.
U Srbiji se operatori suočavaju sa visokim troškovima izgradnje telekomunikacione infrastrukture. Uzrok tome su:
• nepostojanje pouzdanih registara o postojećoj infrastrukturi koja se može koristiti;
• nemogućnost planiranja zajedničkih radova na izgradnji infrastrukture koji bi smanjili troškove građevinskih radova (sa sadašnjih oko 70% od ukupne vrednosti radova), kao i
• skupe, neujednačene i netransparentne procedure.
Iako je tokom 2022. godine započet proces izrade Nacrta zakona o širokopojasnoj infrastrukturi, on još uvek nije priveden kraju.
NALED u Sivoj knjizi 16 predlaže da se, radi smanjenja troškova postavljanja širokopojasne infrastrukture, formira međuresorna radna grupa koja bi bila zadužena za izradu i praćenje sprovođenja novog Zakona o širokopojasnoj komunikacionoj infrastrukturi i pratećih podzakonskih akata. Novi zakon bi, po ugledu na EU propise, trebalo da propiše:
• pouzdane podatke o širokopojasnoj infrastrukturi;
• transparentne i nediskriminatorne uslove za pristup pasivnoj fizičkoj infrastrukturi svih operatora, javnih preduzeća i organa javne vlasti, poput: stubova, saobraćajnih znakova, bilborda, javnih objekata, podzemne kanalizacije, kao i da definiše elemente za određivanje cene pristupa ovoj infrastrukturi;
• obavezu najave izvođenja građevinskih radova na postavljanju nove širokopojasne infrastrukture i mogućnost podele troškova građe- vinskih radova;
• usklađivanje procedura za efikasnije izdavanje dozvola i
• mehanizme za brzo rešavanje sporova operatora i drugih imalaca infrastrukture.
NALED smatra da bi zadatak međuresorne radne grupe trebalo da bude i dizajniranje i uspostavljanje jedinstvene elektronske platforme sa georeferenciranim informacijama o lokaciji, vrsti, nameni i kapacitetu postojeće infrastrukture, funkcionalnostima za podnošenje zahteva operatora za pristup, najavu planiranih građevinskih radova i za objedinjenu elektronsku proceduru za izdavanje dozvola za postavljanje elemenata mreže.
Izvor: NALED Siva knjiga 16, 11.03.2024.
Naslov: Redakcija