Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O GENETIČKI MODIFIKOVANIM ORGANIZMIMA: Radi usklađivanja sa pravilima STO neophodna izmena člana Zakona kojim se eksplicitno zabranjuje promet GMO proizvodima. Zabrana uzgajanja GMO postoji i ona se neće menjati


Domaća javnost protivi se uzgajanju i prometu genetski modifikovanih organizama (GMO), što je jedan od glavnih uslova da Srbija postane član prestižne Svetske trgovinske organizacije. Međutim, Rasim Ljajić, ministar trgovine, turizma i telekomunikacija kaže da je moguće u isto vreme pristupiti najvećoj trgovinskoj organizaciji na svetu, a ne dozvoliti promet i uzgajanje GMO.

Ministar navodi da kratkoročno nije veliki optimista kada je u pitanju ova oblast jer, navodi, postoji ogroman pritisak i otpor javnosti prema gajenju genetski modifikovane hrane. Ipak, kaže, postoji način da Srbija postigne i zabranu GMO i članstvo u STO.

- Suština je da STO ne prihvata bilo kakve restriktivne mere za proizvode, i to ne samo kada je u pitanju GMO, već bilo šta drugo. Smeta im što postoji zabrana kao takva - kaže Ljajić.

Kako navodi, problem može biti rešen tako što će biti izbačen sporni član Zakona o genetički modifikovanim organizmima ("Sl. glasnik RS", br. 41/2009 - dalje: Zakon) kojim se eksplicitno zabranjuje promet GMO proizvodima, ali da već u sledećim članovima istog Zakona propišemo takve uslove koji se odnose na GMO, a koji će faktički zabraniti i uzgoj i promet ovih proizvoda.

- Mnoge zemlje su ovu oblast uredile na ovaj način, tako da mi ne bismo bili ni prvi ni jedini. Tako bismo zadovoljili i STO a, sa druge strane, imali zabranu za GMO - navodi Ljajić, ističući da zabrana uzgajanja GMO postoji i da se ona neće menjati.

Sa druge strane, članstvo u STO nije beznačajna stvar, jer se radi o najvećoj ekonomskoj organizaciji na svetu koja okuplja više od 160 zemalja. U ovom trenutku, Srbija se sa još 25 zemalja nalazi u procesu pristupanja.

- Članstvo u STO je veliko samo po sebi zbog kredibiliteta i reputacije zemlje, na šta investitori veoma obraćaju pažnju. Za njih je onda reč o sigurnosti ulaganja i dobrom poslovnom ambijentu. U okviru STO sporovi se rešavaju mnogo brže nego kada niste članica - objašnjava ministar.

Kako navodi, Rusija je deset godina čekala na članstvo, i ušla je u grupu ovih zemalja pre dve godine.

Sa druge strane, profesor Poljoprivrednog fakulteta Miladin Ševarlić, koji čvrsto brani ideju o Srbiji bez GMO.

- U Srbiji je svaka opština i grad, njih ukupno 135, od 2013. godine do danas usvojila odluku da ne želi promet i uzgoj GMO - kaže on.

Na pitanje da li je zarad članstva u STO treba praviti ustupke po pitanju GMO, on kaže da nema ništa skuplje od zdravlja.

- Zašto bismo sektor poljoprivredno-prehrambene industrije vredan pet milijardi evra nekome predali i trajno uništili. Mi smo deseti u svetu po izvozu kukuruza koji nije genetski modifikovan, i drugi kada je u pitanju soja. Zašto ne bismo od toga napravili bum u ovoj oblasti - navodi profesor Ševarlić.

Kako dodaje, posledice uzgoja i prometa GMO mogu biti razne, a pre svega reč je o onima koje se odnose na zdravlje potrošača.

- Dozvolom da se uzgaja GMO zagadili bismo sve useve koji nisu genetski modifikovani, a uništili bismo i privredu, jer bismo postali zavisni od genetski modifikovanog semena - ističe Ševarlić.

Izvor: Vebsajt Blic, Lana Gedošević, 11.02.2017.
Naslov: Redakcija