Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

IZVEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE O NAPRETKU SRBIJE: Ograničen napredak u oblasti pravosuđa i osnovnih prava, određeni napredak u oblasti pravde, slobode i bezbednosti


Srbija je ograničenim napretkom u oblasti pravosuđa i osnovnih prava, određenim napretkom u oblasti pravde, slobode i bezbednosti, ali i pozitivnim korakom nastavka dijaloga sa Prištinom postigla "ukupni balans" kada je reč o pristupnim pregovorima sa EU, zaključuje Evropska komisija u Izveštaju o napretku Srbije.

Evropska komisija konstatuje da je Vlada Republike Srbije "održala evropske integracije kao svoj strateški cilj", a pozitivne ocene dala je po svim ekonomskim kriterijumima.

Iako se ocenjuje da "neke od izjava visokih zvaničnika na početku pandemije COVID 19 nisu bile u skladu sa strateškim opredeljenjem zemlje", Komisija zaključuje da iz Srbije stižu "najnoviji pozitivniji signali ka EU".

Srpske vlasti se pozivaju da daju veći naglasak na objektivnu komunikaciju o EU kao "glavnom političkom i ekonomskom partneru".

Kad je reč o političkim kriterijumima, Evropska komisija ocenjuje da je Srbija postigla određeni nivo pripreme kada je u pitanju pravosudni sistem i borba protiv korupcije i kriminala, ali i da je u tim oblastima u poslednjih godinu dana postignut "ograničeni napredak".

Konstatuje se da je usvojena Medijska strategija, ali i da njena primena" još nije počela" i da nema napretka kada je u pitanju popravljanje atmosfere u oblasti slobode izražavanja.

"Slučajevi zastrašivanja, pretnji i nasilja nad novinarima su i dalje razlog za zabrinutost", navodi se u izveštaju Komisije.

Komisija konstatuje da je Srbija "umereno pripremljena" u oblasti javne uprave, ali da napretka nema kada je reč o smanjenju velikog broja visokih vršilaca dužnosti.

Vlasti u Srbiji se pozivaju i da otklone "dugotrajne izborne nedostatke" kroz transparentan i inkluzivan dijalog sa političkim strankama i drugim relevantnim zainteresovanim stranama uoči sledećih izbora.

Konstatuje se da su na prethodnim parlamentarnim i lokalnim izborima "poštovane osnovne slobode", ali da je izbor biračima bio ograničen zbog "velike prednosti vladajuće stranke i promocije njene politike u većini glavnih medija".

Srbija je od Evropske komisije opet dobila pozitivne ocene kada su u pitanju ekonomski kriterijumi.

Utvrđen je umereni napredak i dobar nivo pripreme u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije u zemlji.

"Pritisak na cene i dalje je bio prigušen, a inflaciona očekivanja obuzdana. Smanjivanjem budžetskog deficita i održavanjem obazrivog fiskalnog stava, Srbija je značajno poboljšana održivost duga. Učinak na tržištu rada je poboljšan, sa najnižim stope nezaposlenosti u poslednjoj deceniji, međutim, tome je doprinela i velika emigracija", navodi se u tekstu izveštaja.

Srbija je postigla i određeni napredak i umereno je spremna da se izbori sa pritiskom konkurencije i tržišne snage unutar EU.

"Struktura privrede se dalje poboljšavala i ekonomska integracija sa EU i dalje je visoka", ocenjuje Komisija. Dodaje se da se investicije i dalje povećavaju ali da obrazovanje i obuka ne ispunjavaju u potpunosti potrebe tržišta rada.

Po pitanju regionalne saradnje, Srbija je, prema oceni Komisije, u celini ostala posvećena bilateralnim odnosima sa drugim zemljama iz susedstva.

Kao pozitivno, ocenjuje se i nastavak pregovora sa Prištinom.

"Srbija treba da uloži dalje značajne napore i doprineti postizanju sveobuhvatnog pravno obavezujućeg sporazuma sa Kosovom. Takav sporazum je hitan i presudan kako bi Kosovo i Srbija mogle da napreduju u postizanju svojih ciljeva na putu ka EU", navodi se u izveštaju.

Što se tiče sposobnosti da preuzme obaveze članstva, Srbija je pojačala rad da uskladi zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU u poglavljima o ekonomskom i unutrašnjem tržištu.

Konstatuje se da je zemlja "nastavila da razvija intenzivne odnose i strateška partnerstva sa nizom zemalja zemlje širom sveta, uključujući Rusiju, Kinu i SAD" i naglašava da je Srbija uskladila 60 odsto stavova sa zajedničkom Spoljnom i bezbednosnom politikom EU.

Posebne pohvale Srbija je dobila kada je reč o upravljanju migracionim tokovima, uz ocenu da aktivno, konstruktivno i efikasno sarađuje sa EU i susedima u regionu u oblasti upravljanja granicama.

Od devet milijardi evra bespovratnih sredstva koja će evropskim Ekonomsko investicionim planom biti izdvojena za Zapadni Balkan, šest milijardi je planirano za ključne infrastrukturne projekte u oblasti transporta, energetike, digitalnog povezivanja, poljoprivrede, zdravstva, obrazovanja.

Od preostale tri milijarde oko 1,5 milijarda je namenjena privatnom sektoru, dok bi oko 1,5 milijardi bilo za reforme institucija i usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom u ključnim oblastima.

Projekti su podeljeni na "ključne inicijative" koje se odnose na transportno povezivanje istoka sa zapadom, severa sa jugom, povezivanje obalskog regiona, prelazak sa uglja na održive izvore energije, otpad i upravljanje otpadnim vodama, digitalna infrastruktura i konkurentnost privatnog sektora.

Kada je Srbija u pitanju, ključni transportni projekat je Autoput Mira Niš-Priština gde EU izdvaja polovinu neophodnih sredstava za obe strane.

Predviđene su i investicije u železničke pruge Beograd-Podgorica i Beograd - Priština.

Kada je reč o energetici, Evropska komisija planira investicije o prelazak sa uglja na obnovljive izvore ili gas, što je u skladu sa evropskim Zelenim planom klimatske neutralnosti do 2030. godine.

EU će investirati u gasni interkonektor između Srbije i Severne Makedonije, kao i projekat transbalkanskog koridora za prenos električne energije u Srbiji koji je deo interkonektora Srbija, CG i BiH.

Od Srbije se očekuje da dostavi projekte koji se odnose na obnovljive izvore energije (sunce, voda, vetar), a planirane su investicije u upravljanje otpadnim vodama i regionalne sisteme za njihovu preradu.

Poseban deo evropskih investicija odnosi se na izgradnju digitalne infrastrukture širokopojasnog interneta to je u skladu sa evropskom Digitalnom agendom.

Ekonomsko investicioni plan predviđa i garancije za podsticaj privatnog sektora preko Evropskog fonda za održivi razvoj, kao i uspostavljanje Garantnog fonda za Zapadni Balkan, koje bi, kako ocenjuju u Briselu, mogle dodatno da privuku 20 milijardi evra za investicije.

Izvor: Vebsajt RTV, 07.10.2020.
Naslov: Redakcija