Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

TRANSPARENTNOST SRBIJA: OSVRT NA POSLEDICE PROPUšTANJA ORGANA VLASTI DA POSTUPI PO PREPORUCI ZAšTITNIKA GRAđANA


Slučaj "Savamala" (bespravno rušenje objekata u izbornoj noći 24.4.2016.) još nije rešen krivičnopravno (javni tužilac se i dalje ne oglašava u pogledu rezultata istrage). Ne naziru se ni eventualne političke posledice, iako je predsednik Vlade označio kao odgovran vrh gradske vlasti. Najzad, nema pomaka ni tamo gde je najviše posla urađeno - kod utvrđivanja propusta u radu organa uprave. Naime, Zaštitnik građana je ubrzo nakon događaja utvrdio propuste u radu MUP u noći rušenja, dao preporuke i obavezao Ministarstvo da u roku od 60 dana obavesti o otklanjanju utvrđenih nedostataka. Taj rok je istekao pre mesec dana.

Ombudsman je tim povodom podsetio da "Ministarstvo unutrašnjih poslova ni posle isteka dodatnog roka nije postupilo po preporukama Zaštitnika građana za otklanjanje utvrđenih nedostataka u radu tog organa u slučaju Savamala, niti je ombudsmana obavestilo o razlogu zbog koga ne može da izvrši preporuke, čime je prekršilo izričitu zakonom propisanu obavezu."

Zanimljivo je pitanje daljih posledica. Naime, Zakon o Zaštitniku građana ("Sl. glasnik RS", br.79/2005 i 54/2007), u članu 31, kaže da, kada organ vlasti ne izvrši preporuku ombudsmana, ovaj o tome može da obavesti "javnost, Skupštinu i Vladu, a može i da preporuči utvrđivanje odgovornosti funkcionera koji rukovodi organom uprave".

U ovom slučaju formalno nije postojala preporuka za utvrđivanje odgovornosti Nebojše Stefanovića. Takva preporuka bi mogla biti upućena Narodnoj skupštini koja je ministra i izabrala. Međutim, očigledno je da takva preporuka ne bi imala mnogo suštinskog efekta. Očigledan razlog za to je primat politike nad pravom i raspodela političkih snaga u Skupštini.

Međutim, upitno je i da li bi takva preporuka formalno-pravno mogla da se realizuje. Naime, propusti policije u slučaju "Savamala" dogodili su se u vreme kada se Vlada već nalazila u "tehničkom mandatu", a u svakom slučaju, propuštanje ministra da postupi po preporukama ombudsmana se dogodilo u doba čekanja na izbor nove Vlade. Usled toga, sve i da je Skupština mogla da zaseda na temu smene ministra, i da je odlučila da ga smeni sa te dužnosti, Stefanović bi ipak obavljao poslove ministra do izbora novog. Drugim rečima, sve i da je došlo do smene, on bi praktično bio u istom pravnom položaju u kojem se i nalazi u poslednja 3,5 meseca ("tehnički mandat").

Ako ne može da smeni "tehničkog ministra" zbog nepostupanja po obavezujućim odlukama i preporukama nezavisnih državnih organa, ili čak preporukama i odlukama same Skupštine, Narodna skupština svakako može da te ljude ne izabere na neku novu javnu funkciju. Kada bi bilo volje među poslanicima da tako postupaju, aktuelni i budući ministar unutrašnjih poslova verovatno ne bi bio jedini koji ne bi prošao kroz taj filter.

Izvor: Vebsajt Transparentnost Srbija, 11.08.2016.