Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PRAVILNIK O LISTI LEKOVA KOJI SE PROPISUJU I IZDAJU NA TERET SREDSTAVA OBAVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA: PRAVILNIK JE STUPIO NA SNAGU 25. JUNA 2016. GODINE. NA NOVOJ POZITIVNOJ LISTI MEDIKAMENATA NEMA NIJEDNOG INOVATIVNOG LEKA


Od gotovo 200 inovativnih lekova koji su u zemljama Evropske unije registrovani posle 1. januara 2010. godine, o trošku osiguranja pacijentima u Srbiji, prema podacima Udruženja inovativnih proizvođača lekova (INOVIA), dostupan je samo jedan.

Iako je bilo najava da će posle višegodišnje pauze inovativni medikamenti ove godine biti ubačeni na tzv. pozitivnu listu, čime bi se omogućilo njihovo izdavanje o trošku osiguranja, Republički fond, Ministarstvo zdravlja i predstavnici farmaceutskih kompanija još nisu našli kompromisno rešenje. Modeli koje država nudi za farmaceute su, kažu, neprihvatljivi, pa se još ne zna kada će pozitivna lista biti proširena novim farmakološkim formulama.

Doktor Bojan Trkulja, direktor Udruženja INOVIA, otkriva da su inovativne farmaceutske kompanije u Srbiji podnele više od 180 zahteva za stavljanje novih lekova na pozitivnu listu, i platile sve takse koje ta procedura predviđa. Još, međutim, nije dogovoren model, prihvatljiv za državu i za proizvođače, po kojem bi ti lekovi mogli da dobiju status medikamenata koje "pokriva" zdravstveno osiguranje.

Među 180 inovativnih medikamenata nalaze se lekovi za hepatitis C, mijelofibrozu, antitrombociti za infarkt miokarda, za lečenje melanoma, terapija za psorijazu, rak jajnika, novi antidijabetici...

- Nama su ponuđena dva modela, oba, nažalost - neprihvatljiva, i to iz dva razloga: zato što ne tretiraju na jednakim osnovama obe potpisnice, i drugo, još važnije, što ne postoje objektivni kriterijumi na osnovu kojih će se odlučivati o tome koji inovativni lekovi bi na listu ušli kroz posebne ugovore, a koji bez njih - kaže Trkulja. - Usled višegodišnjeg izostanka obnavljanja naše liste inovativnim lekovima, došli smo u situaciju da RFZO očekuje sklapanje posebnih ugovora čak i za one inovativne lekove koji su se uveliko dokazali na evropskom tržištu. Takvi ugovori, u evropskoj praksi, sklapaju se, međutim, samo u onim slučajevima kada postoji relativna nepoznanica o efektima i troškovima novih terapija.

Poslednji put inovativan lek, prema informacijama iz RFZO, stavljen je na pozitivnu listu početkom 2014. godine, i to na listu A, za lečenje HIV-a. Na listu C, na kojoj su lekovi sa posebnim režimom izdavanja, inovativni medikamenti nisu uključivani od kraja 2012. godine.

- Po činjenici da je pacijentima ovde dostupan samo jedan inovativni lek registrovan u poslednjih pet i po godina, zaostajemo ne samo za zemljama kao što su Hrvatska, Slovenija, Mađarska, Bugarska ili Rumunija, već i za Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Albanijom - objašnjava dr Trkulja. - Prema nama dostupnim informacijama samo pet odsto lekova sa pozitivne liste u Srbiji su inovativni, dok Hrvatska ima pet, Bugarska sedam, a Slovenija čak 12 puta više inovativnih medikamenata o trošku osiguranja.

U RFZO kažu da su svesni potrebe da se inovativni lekovi, posle duže pauze, uključe na pozitivnu listu.

- Cilj RFZO jeste da osiguranicima obezbedimo najsavremeniju terapiju za najteže bolesti, a kako je cena inovativnog leka u rasponu od nekoliko desetina hiljada do nekoliko stotina hiljada dinara, svrha posebnih ugovora je da se trošak primene inovativne terapije raspodeli tako da deo snosi obavezno zdravstveno osiguranje, a drugi deo sama kompanija nosilac dozvole za taj lek - objašnjavaju u RFZO.

U ovoj instituciji, ipak, očekuju da će sa farmaceutskim kompanijama postići saglasnost oko modela posebnih ugovora, i sad čekaju da INOVIA, koja je, kažu, iznela dve primedbe na predložene modele ugovora, dostavi svoj predlog, koji će zajednički razmotriti.

- Na zahtev Centralne komisije za lekove, u kojoj je 11 profesora, skoro sve republičke stručne komisije su za svoju oblast dostavile spisak prioriteta - objašnjavaju u RFZO. - Nakon njihovog sagledavanja, Centralna komisija je zahtevala da dostave svoje predloge prema kriterijumima koji su ustanovljeni, o čemu su sve republičke stručne komisije obaveštene i ovaj postupak je u toku. Kada takvi predlozi budu dostavljeni, Centralna komisija će dati predlog lekova za koje treba zaključiti posebne ugovore, u skladu sa sredstvima koje je RFZO obezbedio za ovu namenu.

Proizvođači inovativnih lekova ne traže nikakve beneficije za sebe, naprotiv, spremni su da ponude značajne popuste RFZO, ali uslovi moraju da budu isti za obe strane - kaže Bojan Trkulja.

Cene svih lekova, uključujući i inovativne, u našoj zemlji ne određuju proizvođači, već država. To je trenutno jedan veoma dugačak i neefikasan proces, koji se ponavlja čak tri puta: prvo se odlukom Vlade određuju maksimalne veleprodajne cene lekova, pri čemu ta maksimalna cena mora biti na nivou najniže cene istog leka u referentnim zemljama. Zatim RFZO određuje cene lekova koji ulaze na listu, uz korišćenje dodatnih kriterijuma i koeficijenata koji dodatno spuštaju cene, a na kraju se lekovi po početnim cenama iz liste nabavljaju kroz proceduru javnih nabavki. Tako, da je cena još niža. Kada se uzme u obzir i da se prilikom preračunavanja cena u dinare koristi veštački kurs, koji je uvek niži od zvaničnog Narodne banke Srbije, jasno je da su, kada su u pitanju inovativni lekovi, cene po kojima se oni nude u Srbiji na nivou najnižih cena u Evropi.

Izvor: Vebsajt Novosti, B. Radivojević, 10.07.2016.
Naslov: Redakcija