Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PRAVILNIK O LISTI PROIZVODA KOJI SE MOGU PRODAVATI U APOTECI: Farmaceutska komora Srbije traži povlačenje Pravilnika, jer smatraju nedopustivim da se u apotekama prodaju kišobrani, deterdženti, prašak za veš, čarape, donji veš, toalet papir…


Farmaceutska komora Srbije (FKS) zatražila je povlačenje Pravilnika o listi proizvoda koji se mogu prodavati u apoteci ("Sl. glasnik RS", br. 53/2017 - dalje: Pravilnik), a koji je 7. juna 2017. godine stupio na snagu.

Nedopustivo je, tvrde oni, da se u apotekama prodaju kišobrani, deterdženti, prašak za veš, čarape, donji veš, toalet papir, što je predviđeno Pravilnikom.

Direktorka Farmaceutske komore Srbije Svetlana Stojkov pojašnjava da je Pravilnik definisao da se u apotekama mogu naći lekovi, medicinska sredstva, sredstva za higijenu, za negu kože, koji su u do sada bili prisutni, ali da se lista proširuje i proizvodima za koje je nedopustivo da se nađu u apotekama koje su zdravstvene ustanove.

Ona je dodala da zakonski akti treba da idu u pravcu potreba građana, a ne u pravcu tržišne politike i komercijalizacije rada apoteka.

Predstavnik Saveza privatnih apotekara Srbije Dragutin Rajevac nada se da će država i Ministarstvo zdravlja shvatiti da se farmaceuti razlikuju od prodavca u samoposluzi, te da je njihovo osim da prodaju proizvod i da daju savet pacijentima kako da lek koriste.

"Običan prodavac vam proda proizvod i vi idete napolje. U apoteci se očekuje da vam farmaceut da savet, objašnjenje kako se lek koristi", naglasio je Rajevac.

Kako kaže, proširenjem asortimana u apotekama farmaceuti neće više imati vremena za pacijente, da im daju savet, odgovaraju na pitanja, već će raditi kao na traci kako bi prodali više.

On kaže da uređenje asortimana proizvoda u apotekama Ministarstvo zdravlja mora da prepusti struci - Farmaceutskoj komori Srbije.

Član Republičke stručne komisije za farmaciju Nebojša Jorgovanović kaže da su nagomilani problemi u apotekarstvu, da su brojne državne ustanove u blokadi, jer su izložene nelojalnoj konkurenciji.

Kako kaže, privatne apoteke ne pridržavaju se odredbe da moraju da imaju diplomiranog farmaceuta u svakoj smeni u apoteci, kao i da se neophodno da se uvede jedinstvena cena leka, a ne da se dešava da se kod privatnika određeni lekovi mogu nabaviti po znatno nižoj ceni.

Dugovanja državnih apoteka u ovom momentu su 2,38 milijardi dinara, polovina je dug Apotekarske ustanove Pančevo, a računi pet apotekarskih ustanova su u blokadi.

Farmaceuti kažu da proširenje asortimana proizvoda u apotekama nije rešenje problema, već da treba proširiti usluge, odnosno da pacijenti u apotekama mogu da izmere šećer u krvi, pritisak, težinu, kako bi se rasteretili domovi zdravlja.

U Ministarstvu zdravlja istovremeno ističu da su postojali različiti zahtevi u pogledu Liste predmeta koji se mogu prodavati u apotekama, od onih da ta lista bude restriktivno sužena, do onih da ona bude maksimalno proširena.

"Ministarstvo zdravlja je, uvažavajući sve iznete stavove, predložilo kompromisno rešenje u skladu sa praksom u zemljama EU i državama u našem okruženju", kažu u Ministarstvu i dodaju da je uzeta u obzir i činjenica da se čeka da se Ustavni sud izjasni o povučenoj Listi o određenim vrstama kozmetičkih i drugih sredstava za zaštitu zdravlja kojima apoteke mogu snabdevati građane ("Sl. glasnik RS", br. 15/2014).

Izvor: Vebsajt RTV, 09.06.2017.
Naslov: Redakcija