Zastava Bosne i Hercegovine

PREDLOG ZAKONA O BEZBEDNOSTI I ZDRAVLJU NA RADU: Predviđena veća zaštita zaposlenih


Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja saopštilo je da se novi Predlog zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, kojim se uvodi niz novih rešenja, a sve u cilju veće zaštite zaposlenih, a koji je usvojila Vlada Republike Srbije, trenutno nalazi u skupštinskoj proceduri.

Radna grupa Ministarstva pripremila je nacrt tog zakona, a sve u cilju unapređenja uslova rada za zaposlene i smanjenje povreda na radu.

Novine u odnosu na važeći zakon su:

  • propisivanje obaveze poslodavca da zaposlenog na njegov zahtev uputi na lekarski pregled koji odgovara rizicima na radnom mestu u redovnim intervalima, a najkasnije u roku od pet godina od prethodnog pregleda;
  • obaveze poslodavca da izda dozvolu za rad zbog veće zaštite zaposlenih pri obavljanju određenih visokorizičnih poslova (prilikom izvođenja radova na visini, u dubini, u skučenom prostoru, u prostoru sa potencijalno eksplozivnim atmosferama).

Takođe, propisana je veća nadležnost inspektora rada da zabrani rad na privremenim ili pokretnim gradilištima od tri, odnosno 15 ili 30 dana u zavisnosti od toga koliko puta su utvrđene okolnosti koje dovode do ugrožavanja bezbednosti i zdravlja na radu na gradilištu, kada utvrdi da su neposredno ugroženi bezbednost i zdravlje zaposlenog.

Inspektor rada je dužan da zabranu rada javno istakne na gradilištu, a gradilište vidno obeleži.

Maksimalne kazne su povećane sa 1.000.000 na 2.000.000 dinara.

Kako bi se unapredile evidencije o povredama na radu novim zakonom o bezbednosti i zdravlju na radu se uvodi jedinstveni registar povreda na radu koji će obezbediti brojne pozitivne efekte: elektronsku prijavu povreda na radu, smanjenje troškova, ušteda vremena za poslodavce, ubrzavanje procesa ostvarivanja prava, dostupnosti podataka o izvoru i uzroku povreda na radu, sistematsku obradu i analiziranje podataka.

Da Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja vodi brigu o svim zaposlenima, ukazuju i podaci o izvršenim inspekcijskim nadzorima u prethodnom periodu.

U 2022. godini, inspektori rada su zbog utvrđenih nezakonitosti podneli 3.994 zahteva za pokretanje prekršajnog postupka, od kojih 2.441 u oblasti radnih odnosa, 1.324 u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu i 229 prema Zakonu o inspekcijskom nadzoru ("Sl. glasnik RS", br. 36/2015, 44/2018 - dr. zakon i 95/2018) i drugim propisima.

Na osnovu zahteva za pokretanje prekršajnog postupka koje su podnosili inspektori rada u 2022. godini, poslodavci su kažnjeni novčanim kaznama u iznosu od 184.815.380 dinara.

Takođe, inspektori rada su u 2022. godini podneli i 52 krivične prijave, od kojih 42 krivične prijave protiv odgovornih lica u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu zbog osnovane sumnje da su počinili krivično delo izazivanja opasnosti neobezbeđenjem mera bezbednosti i zdravlja na radu i 10 krivičnih prijava protiv odgovornih lica u oblasti radnih odnosa zbog uskraćivanja prava na osnovu rada i prava iz socijalnog osiguranja.

Trenutno je popunjeno 237 radnih mesta inspektora rada.

U 2022. godini, u Inspektoratu za rad su u radni odnos na neodređeno vreme primljena 42 inspektora rada, dok je 1. marta 2023. godine primljeno još 9.

U toku je javni konkurs za popunjavanje još 8 radnih mesta inspektora rada.

Trenutni ljudski kapaciteti inspekcije rada omogućuju punu kontrolu sprovođenja propisa u oblasti rada, a dosledniju primenu i efikasniji nadzor svakako će pospešiti veći broj inspektora rada.

Sistem bezbednosti i zdravlja na radu u Republici Srbiji ide u korak sa zemljama članicama EU i u narednom periodu Ministarstvo će u saradnji sa socijalnim partnerima nastaviti sa izmenama i unapređenjem zakonodavstva u ovoj oblasti, intenziviraće rad na promociji i unapređenju kulture rada i kroz inspekcijske nadzore pojačati aktivnosti na smanjenju „rada na crno”, navodi se u saopštenju.

Izvor: Vebsajt Vlade, 10.04.2023.
Naslov: Redakcija