Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O POREZU NA DOHODAK GRAĐANA: NALED predlaže optimizaciju postupaka u vezi sa oporezivanjem paušalaca


Prema Zakonu o porezu na dohodak građana ("Sl. glasnik RS", br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 - dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 - ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 - odluka US, 7/2012 - usklađeni din. izn., 93/2012, 114/2012 - odluka US, 8/2013 - usklađeni din. izn., 47/2013, 48/2013 - ispr., 108/2013, 6/2014 - usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 - dr. zakon, 5/2015 - usklađeni din. izn., 112/2015, 5/2016 - usklađeni din. izn., 7/2017 - usklađeni din. izn., 113/2017, 7/2018 - usklađeni din. izn., 95/2018, 4/2019 - usklađeni din. izn., 86/2019, 5/2020 - usklađeni din. izn., 153/2020, 156/2020 - usklađeni din. izn., 6/2021 - usklađeni din. izn., 44/2021, 118/2021, 132/2021 - usklađeni din. izn., 10/2022 - usklađeni din. izn., 138/2022, 144/2022 - usklađeni din. izn., 6/2023 - usklađeni din. izn., 92/2023, 116/2023 - usklađeni din. izn. i 6/2024 - usklađeni din. izn.) (član 40. stav 2. tačka 4) gornja granica za prihode (promet) koje preduzetnik paušalac može da ostvari a da ostane u sistemu paušalnog oporezivanja, iznosi šest miliona dinara u toku kalendarske godine. Ova granica uvedena je 2013. godine i nije menjana više od deset godina, iako su u istom periodu potrošačke cene (inflacija) porasle za više od 60%. Sa druge strane, ostvareni ukupan promet veći od osam miliona dinara predstavlja gornju granicu koja dovodi do obaveze ulaska u sistem PDV-a. Ovaj limit nije vezan za kalendarsku godinu, već za poslednjih 12 meseci poslovanja.

Dakle, moguće je da privredni subjekat pređe granicu od osam miliona iako granicu od šest miliona još uvek nije prešao, jer se ne posmatraju jednaki vremenski periodi. U ovom slučaju, paušalac bi bio dužan da uđe u sistem PDV-a, a samim tim bi izgubio pravo da bude paušalac i morao da otpočne sa vođenjem poslovnih knjiga. Dodatni problem je u tome što preduzetnici mogu da menjaju način oporezivanja isključivo tako što će do 15. decembra tekuće godine predati Poreskoj upravi obaveštenje o ovoj nameri za narednu godinu, isključivo elektronskim putem. Pri tome aplikacija Poreske uprave dozvoljava samo dve vrste promena u načinu plaćanja poreskih obaveza: a) da poreski obveznik koji je u tekućoj godini bio paušalac u sledećoj godini poreske obaveze plaća putem samooporezivanja, i b) da poreski obveznik koji u tekućoj godini poreske obaveze plaća samooporezivanjem u sledećoj godini poreske obaveze plaća putem isplate lične zarade.

Platforma ne omogućava da paušalac u sledećoj godini poreske obaveze plaća putem isplate lične zarade, što je upravo najčešće korišćena opcija do uvođenja aplikacije. Početkom 2020. godi- ne, Ministarstvo finansija zauzelo je stav u Mišljenju br. 430-00- 7/2020-04 da se preduzetnik, koji tokom godine izgubi pravo na paušalno oporezivanje, ne može opredeliti za isplatu lične zarade u toku te godine, već tek od 15. decembra tekuće za narednu poslovnu godinu. Pritom, u međuvremenu nije došlo do promene Zakona o porezu na dohodak građana ili drugog propisa koji bi to izričito onemogućio, a pre pojave aplikacije već se primenjuje isti zakon na osnovu koga su godinama pre pojave aplikacije zahtevi podnošeni u papirnom obliku i prihvatani.

NALED u Sivoj knjizi 16 predlaže izmenu Zakona o porezu na dohodak građana, kojom bi se povećala gornja granica ukupnog prometa za preduzetnike paušalce u godini koja prethodi godini za koju se utvrđuje porez, odnosno čiji je planirani promet kada počinje obavljanje delatnosti sa šest miliona dinara na osam miliona dinara. Na ovaj način bi se taj iznos izjednačio sa limitom ulaska u sistem PDV-a.

Dalje, kako bi se preduzetnicima omogućio prelazak sa paušalnog načina oporezivanja na oporezivanje putem lične zarade, predlažu dve opcije rešavanja ovog problema. Prva, da Ministarstvo finansija izda mišljenje, odnosno akt o primeni člana 33a Zakona o porezu na dohodak građana, kojim se utvrđuje da preduzetnik paušalac može da se opredeli za isplatu lične zarade po prelasku limita, a koji je obavezujući za postupanje Poreske uprave. NALED smatra da važeće odredbe člana 33a ovog zakona ne predstavljaju prepreku za promenu načina oporezivanja. Alternativno, predlažu da se dopuni član 33a Zakona o porezu na dohodak građana, tako što bi se izričito propisao način prelaska sa jednog na drugi način oporezivanja. Dodatno neophodno je prilagoditi aplikaciju ePorezi kako bi ova funkcionalnost bila omogućena.


Izvor: NALED Siva knjiga 16, 10.03.2024.
Naslov: Redakcija