Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PROBLEM MANIPULACIJE SA OPŠTIM UPLATNICAMA: Institucije su suočene sa situacijom da ubiraju manje prihode za pružene usluge jer pojedini nesavesni građani uplaćuju niže iznose taksi i naknada od propisanih ili poništavaju uplate nakon čega podnose lažne dokaze o izmirenju obaveza. NALED predlaže da se izmeni način rada Trezora kako bi se ponašao kao banka i institucijama dostavljao podatke o svakom uplatiocu, a ne samo uplaćene iznose. Potom je potrebno uvesti efikasniji sistem kliringa, a nadgradnja svega bilo bi uvođenje mogućnosti elektronskog plaćanja svih usluga države


Razvoj sistema za praćenje uplata prema državi u realnom vremenu rešio bi problem o kojem javnost malo zna, a reč je o manipulacijama sa opštim uplatnicama.

Institucije su suočene sa situacijom da ubiraju manje prihode za pružene usluge jer pojedini nesavesni građani uplaćuju niže iznose taksi i naknada od propisanih ili poništavaju uplate nakon čega podnose lažne dokaze o izmirenju obaveza.

Dve su najčešće zloupotrebe koje se dešavaju– uplaćivanje manjeg iznosa od predviđenog nakon čega se dopisuje nula, jedinica ili drugi broj da bi iznos odgovarao visini takse, a drugi je storniranje uplatnice (problem je postao izražen kada su menjačnice dobile mogućnost da obavljaju transakcije ove vrste jer je lakše dogovoriti stopiranje plaćanja).

Prepravljenu ili storniranu uplatnicu službenici na šalteru prihvataju kao dokaz o uplati jer ne mogu istog trenutka da provere da li je novac zaista legao na račun. S druge strane, institucije još nemaju dovoljno razvijene kapacitete da naknadno proveravaju svaku uplatu i sudski gone prevarante. Zaštitili su se samo organi poput Poreske uprave gde je sistem uspostavljen tako da je plaćanje povezano direktno sa evidencijom o obvezniku i nemoguće je da se lažira iznos.

- Radna grupa NALED-ovog Saveza za e-upravu, koji čini 25 najvećih kompanija iz IT, telekomunikacionog, trgovinskog i finansijskog sektora analizira problem i predložiće sveobuhvatno rešenje. Prvi korak bi trebalo da bude promena načina rada Trezora kako bi se ponašao kao banka i institucijama dostavljao podatke o svakom uplatiocu, a ne samo uplaćene iznose. Potom je potrebno uvesti efikasniji sistem kliringa, a nadgradnja svega bilo bi uvođenje mogućnosti elektronskog plaćanja svih usluga države. Smanjili bismo upotrebu uplatnica jer više ne bi bile jedini dokaz o plaćanju dok bi građani i privreda uštedeli novac i vreme koje troše na provizije i odlaske pred šaltere – kaže Milan Simić, potpredsednik Saveza za e-upravu.

Uprava za trezor trebalo bi da bude tehnički i organizaciono osposobljena da razvrstava plaćanja na način da institucije mogu na vreme da vide uplatu i podatke o uplatiocu. Na to se nadovezuje problem kliringa jer se sravnjivanje plaćanja obavlja samo radnim danima do 16 časova tako da naknadne uplate ležu na račun tek naredni dan, a šalteri rade i do 20 časova. Jedna od mogućnosti je da kliring rade privatne kompanije, što propisi dozvoljavaju, a za šta su neophodne licence Narodne banke Srbije (NBS).

Direkcija za e-upravu trebalo bi da omogući elektronsko plaćanje usluga koje su na portalu eUprave, ali tu nisu zastupljene sve administrativne procedure. Jedna od mera koje će NALED-ov Savez za e-upravu predložiti jeste uvođenje POS terminala na svim šalterima, što bi značilo uštedu, jer građani ne bi plaćali poštanske i bankarske provizije, koje najčešće idu od 35 pa i do 10.000 dinara ili do 1% vrednosti uplate. Ipak, moraće da se reši pitanje ko će snositi trošak transakcija jer propisi ne dozvoljavaju da to budu institucije.

Izvor: Vebsajt Dnevnik, D. U., 10.01.2017.
Naslov: Redakcija