Zastava Bosne i Hercegovine

PREDLOG ZAKONA O REGISTRU PROSTORNIH JEDINICA I ADRESNOM REGISTRU: Utvrđivanje kućnog broja nije uslovljeno pravnim statusom objekta, niti upisom objekta u bazu podataka katastra nepokretnosti


Vlada Republike Srbije utvrdila je Predlog zakona o registru prostornih jedinica i Adresnom registru i uputila ga Narodnoj Skupštini na usvajanje.

Očekuje se da će navedeni zakon biti usvojen do kraja tekuće godine.

Cilj zakona je uspostavljanje jedinstvenog registra koji sadrži podatke o prostornim jedinicama i podatke o Adresnom registru, koji će biti ažuran i prilagođen razvoju savremenih informacionih tehnologija.

Trenutno predmetnu materiju uređuju tri propisa i to:

  • Zakon o registru prostornih jedinica ("Sl. glasnik SRS", br. 19/89 i "Sl. glasnik RS", br. 53/93, 67/93 i 48/94),
  • Zakon o jedinstvenoj evidenciji prostornih jedinica ("Sl. list SFRJ", br. 18/88 i "Sl. list SCG", br. 1/2003 - Ustavna povelja) i
  • Uredba o Adresnom registru ("Sl. glasnik RS", br. 63/2017).

Donošenjem Zakona o registru prostornih jedinica i Adresnom registru predmetna materija će biti objedinjena u jednom propisu, a Registar prostornih jedinica (u daljem tekstu: RPJ) i Adresni registar (u daljem tekstu: AR) vodiće i održavati Republički geodetski zavod (u daljem tekstu RGZ).

Sada je RPJ u nadležnosti Republičkog zavoda za statistiku, a RGZ je zadužen za prikaz granica prostornih jedinica i AR, zbog čega se postavlja pitanje interoperabilnosti podataka AR sa podacima RPJ.

Podaci RPJ i AR biće javni i sastavni deo Nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka a vodiće se u okviru katastra nepokretnosti i vodova.

Podaci iz RPJ i AR koristiće se u skladu sa propisima kojima se uređuje elektronska uprava, odnosno u okviru softverskog rešenja koje omogućava korišćenje elektronskih servisa dostupnih na Servisnoj magistrali organa preko Jedinstvene informaciono-komunikacione mreže elektronske uprave i imaće dokaznu snagu javne isprave.

RPJ predstavlja javnu evidenciju koja sadrži alfanumeričke i geoprostorne podatke o prostornim jedinicama, a naročito podatke o:

  • nazivu prostorne jedinice;
  • matičnom broju odnosno šifri prostorne jedinice;
  • vrsti prostorne jedinice;
  • hijerarhijskoj vezi sa nadređenim i podređenim prostornim jedinicama;
  • geoprostornim podacima;
  • istorijatu promene.

Vrste prostornih jedinica su: Republika Srbija, autonomna pokrajina, upravni okrug, jedinica lokalne samouprave (grad Beograd, grad, opština), gradska opština, katastarski srez, katastarska opština, naseljeno mesto, mesna zajednica, statistički krug, popisni krug i područje biračkog mesta. Pored ovih prostornih jedinica, u RPJ vode se i prostorne jedinice definisane nomenklaturom statističkih teritorijalnih jedinica (NSTJ): Srbija-sever i Srbija-jug (NSTJ1), regioni (NSTJ2) i oblasti (NSTJ3). U zavisnosti od vrste prostorne jedinice, podaci o prostornim jedinicama, unose se u RPJ na osnovu ustava, zakona, uredbe ili akta nadležnog organa. RGZ, na osnovu navedenih akata unosi podatke u RPJ i bez odlaganja iste objavljuje na svojoj veb prezentaciji.

AR je osnovni i javni registar koji sadrži podatke o ulicama utvrđenim odlukama jedinice lokalne samouprave (u daljem tekstu: JLS) i kućnim brojevima.

Skupština JLS odlučuje o nazivima ulica u skladu za zakonom kojim se uređuje lokalna samouprava. JLS je obavezna da u svakom delu naseljenog mesta u kome su izgrađeni stambeni ili poslovni objekti imenuje ulicu, kao i da da održava ulični sistem u naseljenom mestu na način da se svakom stambenom ili poslovnom objektu može utvrditi kućni broj. Kada nadležni organ JLS utvrdi, izmeni ili ugasi naziv ulice dužan je da bez odlaganja, elektronskim putem odluku o tome dostavi RGZ-u.

Takođe, JLS je u obavezi da istovremeno sa usvajanjem planskog dokumenata utvrdi nazive ulica predviđene planom.

RGZ je dužan da se obrati JLS zahtevom da se utvrdi naziv ulice, za ulicu za koju nije utvrđen naziv, a koja je formirana na terenu izgradnjom više od deset objekata na parnoj ili neparnoj strani.

Po imenovanju ulice, JLS je dužna da obavesti stanovnike naseljenog mesta o donetoj odluci putem sredstava javnog informisanja, kao i u jednom lokalnom listu i na veb prezentaciji JLS.

Održavanje AR podrazumeva provođenje promena u bazi podataka AR koje se odnose na ulice i kućne brojeve, po zahtevu stranke ili po službenoj dužnosti.

 RGZ je nadležan za utvrđivanje kućnih brojeva.

Kućni broj se utvrđuje za sve stambene i poslovne objekte, za zgrade za privremeno stanovanje, za objekte u izgradnji čiji je postupak izgradnje započet u skladu sa zakonom kojim se uređuje izgradnja objekata, za neizgrađene katastarske parcele koje su urbanističkim planom predviđene za izgradnju, za poseban deo stambenog ili poslovnog objekta, ako taj poseban deo ima neposredan ulaz sa ulice.

Kućni broj se ne utvrđuje za pomoćne objekte koji su u funkciji glavnog objekta i izgrađeni su na istoj katastarskoj parceli na kojoj je izgrađen glavni objekat. Kućni broj se ne utvrđuje za: ambare, silose, štale, ribnjake, žičare, mostove, vijadukte, tunele, heliodrome, parkinge, stadione, bazene, relejne stanice i TV tornjeve, osim ako u njima postoji poseban deo namenjen za stanovanje ili obavljanje delatnosti.

Vlasnik, korisnik, odnosno zakupac katastarske parcele može i pre izgradnje zgrade da podnese zahtev za utvrđivanje kućnog broja za neizgrađenu katastarsku parcelu. Uz zahtev, kao dokaz da je katastarska parcela predviđena za izgradnju, dostavlja informacija o lokaciji izdata od nadležnog organa jedinice lokalne samouprave.

Utvrđivanje kućnog broja nije uslovljeno pravnim statusom objekta, niti upisom objekta u bazu podataka katastra nepokretnosti.

Za objekte za koje nije utvrđen kućni broj, stambena zajednica, odnosno vlasnik objekta, odnosno zakupac na građevinskom zemljištu u javnoj svojini na kojem je izgrađen objekat, odnosno investitor, odnosno podnosilac zahteva za ozakonjenje objekta dužan je da RGZ-u podnese zahtev za utvrđivanje kućnog broja.

Takođe, RGZ ima obavezu i da po službenoj dužnosti ažurira podatke o adresi objekta u AR u odnosu na faktičko stanje sa terenu, kao i da ispravi grešku nastalu u AR, i usaglašava podatke o adresi objekta iz baze podataka AR, baze podataka katastra nepokretnosti i faktičkog stanja sa terena.

Kućni broj se po službenoj dužnosti briše iz AR prijavom promene nastale uklanjanjem objekta na osnovu elaborata geodetskih radova ili na osnovu uviđaja na terenu, uz zapisnik o izvršenom uviđaju. Postupak brisanja kućnog broja sprovodi se bez naplate takse.

JLS je u obavezi da izvrši označavanje naziva ulice u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o imenovanju ili promeni naziva ulice. Kada odluka o imenovanju ili promeni naziva ulice prouzrokuje i prenumeraciju kućnih brojeva, JLS je dužna da istovremeno sa označavanjem naziva ulice, izvrši i označavanje objekta kućnim brojem prema podacima AR. Ne može se vršiti označavanje objekta kućnim brojem u novoj ulici bez prethodno označenog naziva ulice. Vlasnik, korisnik odnosno zakupac katastarske parcele je dužan da označi objekat, odnosno katastarsku parcelu kućnim brojem u roku od 15 dana od dana utvrđivanja kućnog broja.

Zakon propisuje i zabranu neovlašćenog označavanja, postavljanja ili skidanja tabli sa nazivima ulica i tablica sa kućnim brojevima, kao i uništavanje, oštećivanje ili narušavanje izgleda tabli, odnosno tablica.

Troškovi označavanja ulica su u nadležnosti JLS, a troškovi označavanja objekata i katastarskih parcela kućnim brojevima u nadležnosti su vlasnika, korisnika odnosno zakupca katastarske parcele.

Izuzetno, troškove označavanja zgrada i katastarskih parcela kućnim brojevima u postupku numeracije ili prenumeracije kućnih brojeva izazvane donošenjem novih ili promenom postojećih naziva ulica, snosi JLS.

Kontrolu nad označavanjem ulica vrši JLS a kontrolu nad označavanjem objekata vrši RGZ.

Stambena zajednica, odnosno vlasnik objekta, odnosno zakupac na građevinskom zemljištu u javnoj svojini na kojem je izgrađen objekat, odnosno investitor, odnosno podnosilac zahteva za ozakonjenje objekta dužni su da omoguće JLS označavanje naziva ulice i/ili označavanje objekta ili građevinskog zemljišta unutar katastarske parcele kućnim brojem.

Table sa nazivima ulica izrađuju u skladu sa Knjigom grafičkih standarda koju donosi direktor RGZ-a ili u skladu sa odlukom JLS za teritoriju te lokalne samouprave. Tablice sa kućnim brojem izrađuju u skladu sa Knjigom grafičkih standarda koju donosi direktor RGZ-a ili u skladu sa izgledom, namenom objekta ili materijalom od koga je zgrada izgrađena.

Nadzor nad primenom ovog zakona vrši ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o registru prostornih jedinica ("Sl. glasnik SRS", br. 19/89 i "Sl. glasnik RS", br. 53/93, 67/93 i 48/94), Zakon o jedinstvenoj evidenciji prostornih jedinica ("Sl. list SFRJ", br. 18/88 i "Sl. list SCG", br. 1/2003 - Ustavna povelja), član 111. st. 4. i 5. i član 181. stav 1. Zakona o državnom premeru i katastru ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 18/2010, 65/2013, 15/2015 - odluka US, 96/2015, 47/2017 - autentično tumačenje, 113/2017 - dr. zakon, 27/2018 - dr. zakon i 41/2018 - dr. zakon) i Uredba o Adresnom registru ("Sl. glasnik RS", br. 63/2017).

RGZ će započeti registraciju, vođenje i izdavanje istorijskih podataka o prostornim jedinicama, početkom primene novog informacionog sistema koji će biti uspostavljen u roku od godinu dana od dana stupanja zakona na snagu. Do tada, izdavanje istorijskih podataka o prostornim jedinicama nastalih pre početka vođenja i održavanja RPJ u RGZ-u, odnosno nastalih do uspostavljanja novog informacionog sistema, ostaće u nadležnosti Republičkog zavoda za statistiku.

Organ nadležan za vođenje biračkog spiska dužan je da RGZ-u dostavi sve neophodne podatke za definisanje područja biračkog mesta u roku 90 dana od dana stupanja na snagu zakona.

Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sl. glasniku RS".

Izvor: Redakcija, Bojana Jakšić, 10.12.2019.