Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PODSTICAJIMA U POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU: POKRAJINSKI SEKRETARIJAT ZA POLJOPRIVREDU, VODOPRIVREDU I šUMARSTVO NEZADOVOLJAN PREDLOGOM ZAKONA. IZMENJEN NAčIN SUBVENCIONISANJA POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE, PRE SVEGA, PODSTICAJA KOJI SU VEZANI ZA PLAćANJE PO HEKTARU, ZA REGRESIRANJE đUBRIVA I GORIVA I PODSTICAJA KOJI SE ODNOSE NA PROIZVODNJU MLEKA


Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, koji se trenutno nalazi na dnevnom redu Narodne skupštine, šokirao je sve one koji svoju egzistenciju zasnivaju na poljoprivrednoj proizvodnji, rekao je pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, Branislav Bogaroški.

Prema rečima Bogaroškog, biće drastične razlike između onoga na šta su naši poljoprivrednici mogli da računaju i onoga što će biti u 2016. godini, zbog potpuno izmenjenog načina subvencionisanja poljoprivredne proizvodnje, pre svega, podsticaja koji su vezani za plaćanje po hektaru, za regresiranje đubriva i goriva i podsticaja koji se odnose na proizvodnju mleka.

Do sada je važilo pravilo da se po hektaru dobijalo 6.000 dinara za biljnu proizvodnju i po 3.000 dinara, kao regres za đubrivo i gorivo. Predlogom zakona predviđeno je do 6.000 dinara za biljnu proizvodnju i do 3.000 dinara za regres za đubrivo i gorivo. Premije za mleko su bile 7 dinara za litru, a sada je predloženo do 7 dinara po litri.

"Ako uzmete prostu računicu iz 2015. godine i vidite da je oko 22 odsto korisnika uspelo da ostvari svoje pravo na podsticaje i, ako je budzet Ministarstva za poljoprivredu i zaštitu životne sredine manji za jednu milijardu dinara, a već ove godine je nedostajalo 9 milijardi dinara da se isplate subvencije do kraja, onda jasna računica pokazuje da podsticaji po hektaru neće biti veći od 3.000 dinara za one koji ih ostvare", navodi Bogaroški.

Jer, sada to nije pravo koje se ostvaruje automatski, već se ostvaruje do visine sredstava koja su na raspolaganju Ministarstvu. Dakle, onaj ko se prvi prijavi - ostvariće nešto, a onaj koji stigne na kraju, moguće je i da ne ostvari ništa od subvencija, rekao je Bogaroški.

Takođe navodi i da se u obrazloženju Predloga zakona navodi da on služi unapređenju produktivnosti i efikasnosti poljoprivredne proizvodnje, kao i unapređenju konkurentnosti. "Apsolutno nije jasno kako možemo da unapredimo svoju konkurentnost, ako će kod nas subvencija biti 20 - 25 evra po hektaru, i treba da se takmičimo sa onima kod kojih je subvencija 200 evra", naglasio je resorni pokrajinski sekretar.

Drugi problem, o kome je bilo reči jeste što se menjaju definicije koje su regulisale mogućnost kreditne podrške i pomaganja poljoprivrednicima u nabavci mehanizacije, što je bila jedna od osnovnih delatnosti Pokrajinskog fonda za razvoj poljoprivrede.

"I ako nova rešenja ne budu primenjena na pravi način, doći ćemo u situaciju da izostane i taj deo pomoći koji je dolazio iz fondova AP Vojvodine, ne samo Fonda za razvoj poljoprivrede, već i Garancijskog i Razvojnog fonda, koji su, takođe, imali svoje kreditne linije namenjene poljoprivrednim proizvođačima. To će biti još jedna otežavajuća okolnost za one koji su planirali da nešto investiraju u svoju proizvodnju", rekao je Bogaroški.

Do sada je kreditna podrška bila jedna od mera direktnih subvencija i u postojećem Zakonu o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju ("Sl. glasnik RS", br. 10/2013 i 142/2014) je taksativno bilo navedeno da lokalne samouprave i AP Vojvodina mogu da pružaju određene podsticaje iz mera direktne podrške poljoprivredi i taksativno je bilo navedeno da je to, između ostalog, i pomoć poljoprivrednicima u nabavci mehanizacije.

Sada se taj deo briše. U Predlogu zakona o podsticajima postoji član koji kaže da je kreditna podrška vrsta podsticaja kojom se poljoprivrednim gazdinstvima omogućava olakšani pristup korišćenju kredita, te da pravo na korišćenje kreditne podrške ima pravno lice, preduzetnik, fizičko lice - nosilac komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva upisanog u registar, a da ministar bliže propisuje uslove i način ostvarivanja prava na kreditnu podršku.

"Postavlja se pitanje, da li pokrajinski fondovi i dalje mogu da plasiraju kreditna sredstva ili mogu samo da subvencionišu kamate. Ako mogu samo da subvencionišu kamate, znači svoju aktivnost zadržava samo Garancijski fond. Ostala dva fonda neće moći da plasiraju svoja sredstva,a bili su to krediti sa kamatom od 1 do 3 posto, što je izuzetno povoljno u odnosu na komercijalne kredite", rekao je Bogaroški.

Izvor: Vebsajt Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, 10.12.2015.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija