Zastava Bosne i Hercegovine

ODLUKA O IZMENAMA ODLUKE O OBAVEZNOJ REZERVI BANAKA KOD NARODNE BANKE SRBIJE: Dodatno pooštreni monetarni uslovi


Narodna banka Srbije nastavlja odlučnu borbu protiv inflacije merama iz oblasti obavezne rezerve. Izvršni odbor Narodne banke Srbije usvojio je Odluku o izmenama Odluke o obaveznoj rezervi banaka kod Narodne banke Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 77/2023), kojom su povećane stope obavezne rezerve, i to:

  • stope obavezne rezerve na deviznu osnovicu za po 3 procentna poena, na 23% i 16% za obaveze sa ugovorenom ročnošću do dve godine i preko dve godine, respektivno;
  • procenti dinarskog izdvajanja devizne obavezne rezerve za po 8 procentnih poena, na 46% i 38% za obaveze sa ugovorenom ročnošću do dve godine i preko dve godine, respektivno;
  • stope obavezne rezerve na dinarsku osnovicu za po 2 procentna poena, na 7% i 2% za obaveze sa ugovorenom ročnošću do dve godine i preko dve godine, respektivno.

Obavezna rezerva je uobičajeni instrument monetarne politike koji stoji na raspolaganju centralnoj banci radi regulisanja likvidnosti, a time i uticaja na monetarne uslove bankarskog sektora.

Navedene izmene imaju za cilj da se u ambijentu izuzetno visokog viška dinarske likvidnosti u bankarskom sektoru podrži dosadašnje pooštravanje monetarnih uslova putem podizanja osnovnih kamatnih stopa Narodne banke Srbije, čime se dodatno povećava efikasnost transmisionog mehanizma monetarne politike i doprinosi vraćanju inflacije u granice cilja. Ukupan procenjeni efekat ove mere na nivou bankarskog sistema jeste povlačenje dinarske likvidnosti u iznosu od oko 115 milijardi dinara, dok bi efekat na deviznu likvidnost bio gotovo neutralan (povlačenje oko 25 miliona evra). Na taj način visoki viškovi dinarske likvidnosti u bankarskom sektoru (posmatrani kao zbir plasmana banaka kod Narodne banke Srbije putem repo transakcija i depozitnih olakšica) bili bi smanjeni za oko 20%, što znači da će banke i dalje raspolagati značajnim iznosom slobodnih sredstava za obavljanje kreditne aktivnosti. Nakon primene ove mere, regulatorni pokazatelji likvidnosti banaka i dalje će biti na visokom nivou.

Bankarski sistem u Republici Srbiji dugi niz godina posluje u uslovima strukturnog viška dinarske likvidnosti, pri čemu se taj višak od maja prošle godine, a naročito u tekućoj godini, postepeno povećavao, prevashodno kao rezultat neto kupovine deviza Narodne banke Srbije na domaćem deviznom tržištu radi sprečavanja prekomernog jačanja dinara prema evru u uslovima izraženih aprecijacijskih pritisaka na domaću valutu.

Smanjenje viška dinarske likvidnosti u bankarskom sektoru putem povećanja obavezne rezerve treba da podstakne i rast prometa na međubankarskom novčanom tržištu i time doprinese povećanju reprezentativnosti repernih kamatnih stopa na tom tržištu (BEONIA i BELIBOR).

Izmenama Odluke o obaveznoj rezervi banaka kod Narodne banke Srbije ukinuto je ograničenje koje se odnosilo na višak izdvojene devizne obavezne rezerve (iznad obračunate), uvedeno u ambijentu negativnih kamatnih stopa u zoni evra. Imajući u vidu to da kamatne stope Evropske centralne banke nisu više negativne i da su u proteklom periodu tome prilagođene i kamatne stope na finansijske instrumente u evrima, Izvršni odbor Narodne banke Srbije ocenio je da su se stekli uslovi za ukidanje ovog ograničenja.

Sve navedene izmene primenjivaće se počev od obračunskog perioda izdvajanja obavezne rezerve 18. septembar – 17. oktobar 2023. godine.


Izvor: Vebsajt NBS, 07.09.2023.
Naslov: Redakcija