Nedavno je počela primena Pravilnika o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane ("Sl. glasnik RS", br. 19/2017 i 16/2018), a za cilj ima da tačno i ispravno informiše potrošače o namirnicama koje kupuju. Naime, više ne bi trebalo da na rafovima pronalazimo proizvode sa izjavama koje nas dovode u zabludu, poput na primer "zdravo", "lekovito", "podstiče rast dece", "snižava holesterol"...
Proizvođači više neće moći da se reklamiraju i pospešuju prodaju proizvoda upotrebljavajući verbalne konstrukcije koje se odnose na "izlečenje". U praksi to znači da recimo mineralna voda "čuva krve sudove ili srce" samo zato što sadrži magnezijum ili kalcijum. Takođe, sokovi koji u sebi sadrže zaslađivače neće moći da nose etiketu "bez šećera".
"Potrošač će konačno biti tačno informisan o onome šta kupuje bez dovođenja u zabludu. Osim što će ova regulativa doneti korist potrošaču da bira nešto dobro za svoje zdravlje, urediće i tu šumu proizvoda na tržištu, posebno kada je reč o dijetetskim proizvodima, koji će i biti najveći problem", objašnjava nutricionista Budimka Novaković.
Zapravo, svaka izjava koja na bilo koji način jasno implicira da ćete naprasno popraviti zdravstveno stanje ili regulisati telesnu masu biće strogo zabranjena.
U istoriju će otići i natpisi poput "stabilizuje krvni pritisak", "jača imuni sistem", "čuva krvne sudove", "ubrzava oporavak", "eliksir mladosti", "visok sadržaj vitamina C".
"Ako pogledate u pravilnik Evropske agencije za bezbednost hrane postoje tačne zdravstvene izjave koje će smeti da se koriste kada je reč o svojstvima hrane. Zdravstvene izjave ne smeju da tvrde da bilo šta leče, one samo mogu da ukazuju da određeni produkt može da smanji rizik od nastanka nekog oštećenja", zaključila je Novakovićeva.
Veoma je važno znati i da kompanije više neće smeti da se pozivaju na kliničke studije urađene prošlog veka, te da Srbija neće imati telo za odobravanje izjava - ako proizvođač želi da dobije zdravstvenu izjavu, moraće da se obrati direktno nekoj zemlji Evropske unije.
Ipak, pravilnik ne znači i potpuno ukidanje tvrdnji o kvalitetu i značaju proizvoda - one će ubuduće biti samo daleko preciznije i ozbiljnije, iako ne tako atraktivne u marketinškom smislu. Tako ćemo recimo umesto "jogurta za lakše varenje" imati "žive kulture u jogurtu ili fermentisanom mleku poboljšavaju varenje laktoze iz tog proizvoda kod osoba koje imaju problem sa varenjem laktoze".
Slično će se na ambalaži desiti i sa još čitavim nizom tvrdnji, a evo kako će to na delu izgledati:
Takođe, oznake kao što su "bogato vlaknima", "bez masti", "bez šećera" neće moći olako da se koriste - biće precizirano koje su granične vrednosti. Dakle, proizvodi mogu da nose određenu oznaku samo u sledećim slučajevima: