Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ODREĐIVANJE PRITVORA ZBOG UZNEMIRENJA JAVNOSTI: Ograničenje slobode se ne može bazirati samo na apstraktnoj oceni uznemirenja javnosti, već moraju postojati činjenice koje dokazuju da bi puštanje na slobodu zaista mogle dovesti do uznemirenja javnosti


U Okružnom zatvoru u Beogradu trenutno ima 670 pritvorenika, upola manje nego 2010. godine, kada ih je bilo 1.370, što je postignuto povećanjem broja alternativnih mera za obezbeđenje prisustva okrivljenog, pre svega kućnim pritvorom.

Govoreći na konferenciji "Pritvor - regionalna krivična zakonodavstva, iskustva u primeni i mere unapređenja", direktor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Dejan Carević je napomenuo da je pored neuporedivog smanjenja broja pritvorenih lica, puno toga je urađeno i na poboljšanju uslova u zatvoru.

"Sve prostorije u kojima borave pritvorenici u potpunosti su renovirane", istakao je Carević na konferenciji koju je organizovala Misija OEBS-a u Srbiji.

U saradnji sa Misijom OEBS-a, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija izradila i priručnik za pritvorenike, kako bi im omogućila da se na jednostavniji način upoznaju sa svojim pravima i obavezama.

Pored toga, Uprava je distribuirala obrasce za podnošenje pritužbi, u cilju bolje informisanosti u postupku zaštite prava tokom izvršenja mere pritvora.

Takođe je podsetio da je 2010. godine u pritvorima u Srbiji bilo oko 3.300 lica.

"Od tada su mnoge stvari promenjene - donet je novi Zakonik o krivičnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 101/2011, 121/2012, 32/2013, 45/2013, 55/2014 i 35/2019), Zakon o izvršenju krivičnih sankcija ("Sl. glasnik RS", br. 55/2014 i 35/2019), poseban Zakon o izvršenju vanzavodskih sankcija i mera ("Sl. glasnik RS", br. 55/2014 i 87/2018), Pravilnik o izvršenju mere pritvora ("Sl. glasnik RS", br. 132/2014)", ukazao je Carević.

Carević je dodao da je uspostavljena dobra saradnja sa sudovima, s obzirom na hitnost u postupanju prilikom određivanja te mere.

Šef Misije OEBS-a u Srbiji Andrea Oricio rekao je da se OEBS izuzetno zalaže i podržava inicijative usmerene ka poboljšanju zakonodavstva i njegove primene i podržava, kao i one usmerene ka poboljšanju sudske prakse u oblasti pravosuđa i osnovnih ljudskih prava, koje su, kako je rekao, u srži obaveza koje je OEBS preuzeo na sebe.

Oricio je istakao da se uskraćivanje jednog osnovnog ljudskog prava - prava na slobodu, mora veoma ozbiljno shvatiti, posebno jer se okrivljena lica smatraju nevinim tokom trajanja krivičnog postupka.

Zadatak je pronaći ravnotežu između prava okrivljenog na slobodu i legitimnog interesa da se krivični postupak sprovede efikasno, naglasio je šef Misije OEBS.

Vršilac funkcije predsednika Vrhovnog kasacionog suda Dragomir Milojević kaže da je pritvor večno aktuelna tema procesnog prava, ističući da što pritvor duže traje standardi za sud postaju viši da tu meru adekvatno obrazloži.

Posebno se osvrnuo na pritvor koji se određuje iz razloga uznemirenja javnosti.

"Ograničenje slobode se, na primer, ne može bazirati samo na apstraktnoj oceni uznemirenja javnosti, već moraju postojati činjenice koje dokazuju da bi puštanje na slobodu zaista mogle dovesti do uznemirenja javnosti", naglasio je v.d. predsednika Vrhovnog kasacionog suda.

Uznemirenje javnosti, kao osnov za određivanje pritvora, sam po sebi pruža dodatna široka ovlašćenja državi, naveo je Milojević ističući da bez dodatnih garancija to ne bi omogućavalo nikakvu zaštitu od arbitrarnog lišenja slobode.

"Ako je sprovedena samo jedna istražna radnja, a pritvor traje dve godine, to će značiti da su tokom istrage postojali dugi periodi neaktivnosti, odnosno da nije poštovana 'revnost' na koju je u jednoj presudi ukazalo veliko veće Evropskog suda za ljudska prava", napomenuo je Milojević.

Ova konferencija okupila je pravnike i predstavnike akademske zajednice iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije, Slovenije i Srbije, radi razmene znanja i iskustava.

Izvor: Vebsajt RTV, 07.06.2019.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija