Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O RADU: Izmenama Zakona biće omogućeno da inspektori rada, kada zateknu neprijavljenog radnika, sa njim na licu mesta da sklope ugovor na neodređeno vreme


Srbija bi u budžetu imala dve milijarde dinara više da su sudovi maksimalnim kaznama kažnjavali poslodavce za neprijavljivanje radnika i rad na crno. Ali je za godinu dana naplaćeno 93 miliona dinara, obelodanio je ministar za rad Zoran Đorđević.

Srbija gubi taj novac, dodaje ministar, jer su sudovi presude donosili prema Zakonu o prekršajima ("Sl. glasnik RS", br. 65/2013, 13/2016 i 98/2016 - odluka US), a ne prema Zakonu o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US i 113/2017).

To znači da ostatak nije naplaćen ili je nekim ljudima progledano kroz prste. Na taj način šalje se poruka da nešto što završi na sudu ne znači da će neko biti i kažnjen – rekao je Đorđević na konferenciji "Javna uprava i privreda na istom zadatku: Godina borbe protiv sive ekonomije".

Ministarstvo je pokrenulo projekat "Reci ne radu na crnom", koji je omogućio građanima da na telefon Inspekcije rada prijave 4.655 poslodavaca koji imaju radnike na crno.

Ali, samo oko 40 odsto prijava bilo je upotrebljivo, odnosno, imalo je tačne podatke, te je inspekcija i intervenisala. Inspekcija je zatekla 88 neregistrovanih firmi, od kojih je 45 odmah nakon toga bilo registrovano u Agenciji za privredne registre, naveo je ministar.

U tom periodu inspekcija je zatekla 1.916 osoba koje rade na crno. Od tog broja, nakon intervenisanja inspekcije, njih 81 odsto zasnovalo je radni odnos – naglasio je ministar.

Da bi konačno iskorenili rad na crno, biće izmenjen Zakon o radu, tako da će, prema njegovim rečima od 2020. godine inspektori rada, kada zateknu neprijavljenog radnika, moći sa njim na licu mesta da sklope ugovor na neodređeno vreme. Na taj način radnici će biti ohrabreni da prijave nesavesne poslodavce.

 Ministarstvo za rad planira izmene niza zakona u ovoj godini, koji se tiču radnog prava, poboljšanja rada, sezonskih poslova. Za narednu godinu najavilo je i izmene drugih zakona – lizing radne snage i socijalno preduzetništvo.

Kao jedan od uzroka sive ekonomije Đorđević vidi veći protok "keša", pa će Vlada Srbije više raditi na bezgotovinskom plaćanju i smanjivanju gotovog novca u opticaju. – Isplata dela novca na ruke je nešto što, takođe, doprinosi sivoj ekonomiji. To je sledeći segment na koji će se ministarstvo fokusirati nakon projekta "Reci ne radu na crno" – istakao je ministar i ocenio da je siva ekonomija "bolest koja izjeda naše društvo iznutra i čini veliku štetu građanima i Vladi Srbije". – Dobra vest je da rezultati vlade, u borbi protiv sive ekonomije, idu u pozitivnom pravcu i statističke mere pokazuju da iz godine u godinu imamo opadanje sive ekonomije – naglasio je Đorđević.

Kako je moglo da se čuje na ovom skupu siva ekonomija prema nekim procenama zauzima od oko 21 pa do 30 odsto BDP-a, mada je prema poslednjoj anketi NALED-a među privrednicima spala na oko 15,4 procenta. Srbija je po tek objavljenom Globalnom izveštaju o indeksu nelegalne trgovine, na 57. mestu među 84 zemlje.

Miroslav Miletić, savetnik predsednika Privredne komore Srbije, ukazao je da je siva ekonomija prisutna u velikom broju privrednih grana počev od građevinarstva, ugostiteljstva, saobraćaja, trgovine vozilima i rezervnim delovima, dečijih igračaka, pa čak i do knjiga. Prema njegovim rečima samo 30 odsto prodaje knjiga je u legalnim tokovima.

U tekstilnoj industriji se vrti oko 300 miliona evra godišnje u sivoj zoni. U upravljanju otpadom taj promet dostiže 50 miliona evra. Jedne godine na Saboru trubača u Guči čak 70 odsto prodavaca bilo je neregistrovano – naveo je Miletić.

On je apelovao na dalju digitalizaciju poslovanja, koja ne obuhvata samo elektronsko plaćanje ali i dalju fiskalizaciju, jer je samo 40 odsto privrede obuhvaćeno fiskalnim kasama.

Dragan Pušara, rukovodilac Jedinice za podršku Koordinacionoj komisiji za inspekcijski nadzor, najavio je da od 20. oktobra počinje da radi portal e-Inspektor koji će za početak obuhvatiti tržišnu, sanitarnu, upravnu i inspekciju rada. Ovo umrežavanje objediniće 150 registara, ali i omogućiti inspektorima da se bolje organizuju kako se njihove posete ne bi preklapale i kako bi imali bolji učinak.

Sivu ekonomiju nije moguće suzbiti ako nema koordinacije inspekcija. Kapaciteti inspekcije su gorući problem. Inspektora nema dovoljno i njihova prosečna starost je 54 godine, a pred njima je puno zahteva, jer osim inspekcijskog nadzora imaju i savetodavnu ulogu – rekao je Pušara i dodao da se oko 25 odsto privrednih subjekata bavi nekom vrstom nelegalnog poslovanja i oni su u fokusu inspekcije.

Zanimljivo je bilo što je predstavnik privatnog sektora, Goran Pekez, predsednik Odbora za borbu protiv nedozvoljene trgovine Saveta stranih investitora, lobirao da se povećaju plate inspektorima.

Potrebno je zaposliti mlađe inspektore i motivisati ih da na odgovarajući način sprovode zakone – rekao je Pekez.

Izvor: Vebsajt Politika, Marijana Avakumović, 08.06.2018.
Naslov: Redakcija