Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PRVI OSNOVNI I VIŠI SUD U BEOGRADU: Ni godinu dana od donošenja prvih prvostepenih presuda po tužbama roditelja protiv Grada Beograda, zbog nezakonite naplate računa za vrtić, nije doneta nijedna odluka u žalbenom postupku. U pisarnice sudova stiglo više od 12.000 tužbi


Ni posle godinu dana od donošenja prvih prvostepenih presuda po tužbama roditelja protiv Grada Beograda, zbog nezakonite naplate računa za vrtić, nije doneta nijedna odluka u žalbenom postupku, potvrđeno je u Prvom osnovnom i Višem sudu. Kada će biti okončani prvi postupci i donete pravosnažne presude, još je neizvesno.

U pisarnice nadležnih beogradskih sudova stiglo je više od 12.000 tužbi roditelja, koji traže naknadu štete, jer su plaćali vrtić skuplje nego što je trebalo. Tako su, u periodu od 3. aprila 2010. do 31. decembra 2014. godine, kada je ekonomska cena vrtića bila 13.000 dinara, umesto da plaćaju 2.600 dinara, odnosno 20 odsto kako je po zakonu, mnogi roditelji izdvajali 8.700, a kasnije 9.700 dinara mesečno. I, dok u Gradskom pravobranilaštvu smatraju da je žalba osnovana samo za period od 1. septembra do 31. decembra 2014. godine, sudske presude govore drugačije.

Prvostepenom presudom gradu i predškolskoj ustanovi, naloženo je da roditeljima koji su tužbu podneli u decembru 2015. godine, isplate 114.649 dinara bez kamate. Kako se taksativno navodi, sud je utvrdio da je naplata većih računa trajala od decembra 2012. do novembra 2014. godine, a "preplate" su iznosile od 2.596 dinara, kada dete nije išlo u vrtić zbog odmora ili bolesti, do čak 6.483 dinara mesečno, za boravak bez izostanaka. Za svaki mesečni iznos računa, koji je plaćen više, sud je naložio i obračunavanje zatezne kamate. U konkretnom slučaju, porodica je plaćala najvišu cenu vrtića.

Da naplata računa za vrtić u pojedinim gradovima nije bila u skladu sa zakonom i da roditelji imaju pravo na naknadu štete, smatra i Vrhovni kasacioni sud, kome su se za mišljenje prošle godine obratili osnovni sudovi, kako bi se izjednačila sudska praksa. Stav najviše sudske instance je da je reč o nanošenju materijalne štete korisnicima, ali da nema elemenata za delo neosnovanog bogaćenja. Ova pravna kvalifikacija propisuje da je rok za naknadu štete tri godine od dana podnošenja tužbi.

Nadležni u Gradu su u više navrata izjavljivali da ne razmišljaju o mogućnosti vansudskog poravnanja sa roditeljima, kao i da će poštovati svaku pravosnažnu presudu suda. Pošto su mnogi roditelji, u vreme kada je bilo nezakonite naplate imali razne popuste koji su ukinuti 2015. godine, manje je onih koji su za ceo period plaćali punu cenu. Kako navode u sudovima, prosečan tužbeni zahtev za naknadu štete iznosi oko 100.000 dinara, a mesečni iznosi računa bili su veći nego što je po zakonu, u iznosu od 1.000 do 1.500 dinara.

Ako budu donete pravosnažne presude u korist roditelja, Grad će morati da izdvoji više miliona evra za naknadu štete. Prema najprostijoj računici, ako se prosečni odštetni zahtev od oko 800 evra, pomnoži sa 12.000 tužbi dobija se više do devet miliona evra, bez zateznih kamata.

Od 1. januara 2015. godine uvedena je jedinstvena cena vrtića za sve roditelje, povećana ekonomska cena i ukinute sve subvencije. Zakon je počeo da se primenjuje, pa tako roditelji sada plaćaju 20 odsto, a Grad ostatak, pa je mesečni račun oko 5.600 dinara.

"Udarni" mesec bio je april 2016. godine, kada je Prvom osnovnom sudu podneto oko 5.000 tužbi građana, odnosno po 244 dnevno, da bi se kasnije taj broj smanjivao. Mišljenje Vrhovnog kasacionog suda da imaju pravo na naknadu štete, uticalo je na veći broj roditelja da pravdu potraže na sudu.

Izvor: Vebsajt Novosti, B. Borisavljević, 07.04.2017.
Naslov: Redakcija