Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE - TEKST PROPISA


PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE

Član 1.

U Zakonu o zaštiti prirode ("Službeni glasnik RS", br. 36/09, 88/10, 91/10-ispravka), u članu 4. tač. 2) i 3) menjaju se i glase:

"2) alohtona vrsta je vrsta koja je u ekosisteme na teritoriji Republike Srbije dospela namernim ili nenamernim unošenjem;

3) autohtona vrsta je vrsta koja je prirodno rasprostranjena u ekosistemima na teritoriji Republike Srbije;".

Tač. 5) - 7) menjaju se i glase:

"5) vrsta je osnovna taksonomska kategorija koja predstavlja skup reproduktivno izolovanih organizama (mikroorganizama, algi, gljiva, lišajeva, biljaka i životinja), odnosno populacija, koje se međusobno slobodno ukrštaju i daju plodno potomstvo, a u smislu ovog zakona odnosi se i na niže sistematske kategorije, ako nije drugačije naznačeno;

6) geološka raznovrsnost (geodiverzitet) je prisustvo ili rasprostranjenost raznovrsnih elemenata i oblika geološke građe, geoloških struktura i procesa, geohronoloških jedinica, stena i minerala različitog sastava i načina postanka i raznovrsnih paleoekosistema menjanih u prostoru pod uticajima unutrašnjih i spoljašnjih geodinamičkih činilaca tokom geološkog vremena;

7) geopark je geografsko područje sa jasno određenom granicom i dovoljno velikom površinom, koja sadrže veliki broj geoloških lokaliteta od posebnog naučnog, estetskog i obrazovnog značaja, na kojoj se štiti i promoviše geološko nasleđe kroz održivi razvoj i korišćenje;".

Posle tačke 7) dodaju se tač. 7a) - 7g), koje glase:

"7a) geozaštita (geokonzervacija) je skup mera i aktivnosti koje se sprovode u cilju zaštite, očuvanja, prezentacije i promocije geodiverziteta i geonasleđa;

7b) objekti geonasleđa su raritetni, reprezentativni geološki, pedološki i geomorfološki oblici, pojave i procesi, izdvojeni kao posebne prirodne vrednosti od izuzetnog naučnog, kulturnog, estetskog, turističkog i drugog značaja;

7v) pokretni objekti geonasleđa (objekti geonasleđa ex situ) su pojedinačni geološki oblici i pojave: uzorci stena, minerala i ruda, primerci fosila (muzeji, izložbe, radionice, predavanja, kolekcije, filmovi i dr);

7g) nepokretni objekti geonasleđa (objekti geonasleđa in situ) su delovi prostora ili prostorne celine jasno izraženih geoloških, geomorfoloških i pedoloških odlika: geološki profili i izdanci, oblici površinskog i podzemnog reljefa, tipovi zemljišta (prirodno okruženje, prirodni spomenici, fenomeni i pojave);".

Tačka 10) menja se i glasi:

"10) genski fond je ukupan broj gena ili količina genetičke informacije koju poseduju svi članovi populacije seksualno i aseksualno reproduktivnih organizama;".

Tač. 12) i 13) menjaju se i glase:

"12) derivat je svaki prerađeni deo životinje, biljke, gljive, kao i njihov organski ili neorganski produkt;

13) divlje vrste su sve vrste životinja, biljaka i gljiva koje su prirodno evoluirale, uključujući hibride i sve primerke razmnožene u zatočeništvu ili pod veštačkim uslovima, izuzev pripitomljenih rasa na čiji evolucioni proces je uticao čovek radi sopstvenih potreba;".

Tačka 16) briše se.

Tačka 18) briše se.

Tačka 21) menja se i glasi:

"21) ex situ očuvanje je očuvanje komponenata biološke i geološke raznovrsnosti van njihovih prirodnih staništa;".

 Tačka 25) menja se i glasi:

"25) zaštićene vrste su divlje vrste koje su zaštićene međunarodnim ugovorima i/ili ovim zakonom;".

Tač. 27) - 29) menjaju se i glase:

"27) zaštićena prirodna dobra su zaštićena područja, zaštićene divlje vrste i pokretna zaštićena prirodna dokumenta;

28) zoološki vrt je bilo koja trajna ustanova gde se drže divlje vrste životinja radi izlaganja javnosti sedam ili više dana godišnje, sa izuzetkom cirkusa, prodavnica kućnih ljubimaca i ustanova koje ne izlažu javnosti značajan broj životinja ili vrsta, ukoliko se njihovo držanje i izlaganje vrši na način da se ne ugrožava zaštita divlje faune i očuvanje biodiverziteta;

29) invazivna alohtona vrsta je alohtona i druga vrsta koja unošenjem u prirodu i/ili širenjem ugrožava biološku raznovrsnost i ekosistemske usluge, a pored toga može da ugrožava i zdravlje ljudi ili pričinjava materijalnu štetu;".

Tačka 32) menja se i glasi:

"32) in situ zaštita je aktivna mera zaštite koja obuhvata zaštitu populacija vrste na prirodnom staništu, očuvanje prirodnih ekosistema, očuvanje i oporavak populacija na njihovim prirodnim staništima, kao i očuvanje pojava geodiverziteta na mestu nastanka ili nalazišta stena, ruda, minerala, kristala i fosila."

Posle tačke 58a) dodaju se nove tač. 58b) – 58g), koje glase:

"58b) prekogranični promet je uvoz, unos, unošenje iz mora na teritoriju Republike Srbije, izvoz ili iznos sa teritorije Republike Srbije i tranzit preko teritorije Republike Srbije primeraka divljih vrsta, njihovih delova i derivata;

58v) primerak je svaka životinja, biljka ili gljiva, bez obzira da li je živa ili mrtva, koja pripada divljim vrstama, svaki njen deo ili derivat;

58g) prihvatilište je područje ili prostor osposobljen za privremeno ili trajno zbrinjavanje živih primeraka divljih životinja za koje veterinar i/ili stručno lice oceni da nisu sposobne da samostalno opstanu u prirodi i/ili koje su predmet oduzimanja, zaplene ili drugih mera u skladu sa zakonom;".

Tačka 60) menja se i glasi:

"60) prirodne vrednosti su delovi prirode koji zaslužuju posebnu zaštitu zbog svoje osetljivosti, ugroženosti ili retkosti, radi očuvanja biološke, geološke i morfološke i predeone raznovrsnosti, prirodnih procesa i ekosistemskih usluga ili radi naučnog, kulturnog, obrazovnog, zdravstveno-rekreativnog i drugog javnog interesa;".

Član 2.

U članu 8. posle stava 1. dodaju se novi st. 2. i 3, koji glase:

"Osnove, planovi i programi iz stava 1. ovog člana koji obuhvataju zaštićeno područje ili čije sprovođenje može imati značajan negativan uticaj na ciljeve očuvanja i celovitost ekološki značajnog područja, donose se uz prethodnu saglasnost ministra nadležnog za poslove zaštite životne sredine.

Osnove, planovi i programi iz stava 1. ovog člana moraju biti usaglašeni sa aktom o proglašenju zaštićenog područja, planom upravljanja zaštićenim područjem i smernicama za upravljanje ekološki značajnim područjima."

Dosadašnji st. 2 - 4. postaju st. 4 - 6.

Član 3.

U članu 9. stav 2. tačka 3) menja se i glasi:

"3) podatke o ekološki značajnom području;".

U tački 6) posle reči: "realizovati"dodaju se reči: "kao i potrebu ocene prihvatljivosti".

Tačka 8) menja se i glasi:

"8) pravni i stručni osnov za utvrđene uslove i mere, odnosno zabrane i ograničenja;".

Posle tačke 8) dodaje se tačka 9), koja glasi:

"9) kompenzacijske mere, ako postoji osnov, u skladu sa ovim zakonom."

Posle stava 2. dodaje se novi stav 3, koji glasi:

"Zavod, umesto uslova zaštite prirode, izdaje mišljenje o potrebi ocene prihvatljivosti, ako se u postupku izdavanja uslova zaštite prirode ustanovi potreba o pokretanju postupka izrade ocene prihvatljivosti."

Dosadašnji st. 3 – 5. postaju st. 4 - 6.

U dosadašnjem stavu 6. koji postaje stav 7. reč: "naknada" zamenjuje se rečju: "taksa".

Dosadašnji stav 7. koji postaje stav 8. menja se i glasi:

"Visinu i način obračuna i naplate takse iz stava 7. ovog člana, obveznike takse i oslobađanje ili umanjenje od obaveze plaćanja takse utvrđuje zavod, uz saglasnost ministarstva nadležnog za poslove finansija."

Dosadašnji stav 8. postaje stav 9.

Dosadašnji stav 9. koji postaje stav 10. menja se i glasi:

"Organ nadležan za donošenje, odnosno usvajanje dokumenta iz stava 1. ovog člana, pribavlja od zavoda mišljenje o ispunjenosti uslova zaštite prirode iz stava 2. ovog člana."

Član 4.

Član 10. menja se i glasi:

"Član 10.

Ocena prihvatljivosti za ekološku mrežu (u daljem tekstu: ocena prihvatljivosti) je postupak kojim se ocenjuje moguć uticaj strategije, plana, osnove, programa, projekta, radova ili aktivnosti na ciljeve očuvanja i celovitost područja ekološke mreže.

Postupak ocene prihvatljivosti sprovodi Ministarstvo, organ nadležan za poslove zaštite životne sredine autonomne pokrajine, odnosno organ nadležan za poslove zaštite životne sredine jedinice lokalne samouprave za strategiju, plan, program, projekat, radove ili aktivnosti koji sam ili s drugom strategijom, planom, programom, projektom, radovima ili aktivnostima može imati značajan negativan uticaj na ciljeve očuvanja i negativan uticaj na celovitost ekološki značajnog područja, uz prethodno pribavljene uslove zavoda.

Postupak ocene prihvatljivosti iz stava 2. ovog člana sastoji se od:

1)         prethodne ocene, i

2)         glavne ocene.

Za strategije, planove, osnove i programe za koje se, u skladu sa posebnim zakonom, sprovodi postupak strateške procene i za projekte, za koje se u skladu sa posebnim zakonom, sprovodi postupak procene uticaja, ocena prihvatljivosti sprovodi se u okviru tih postupaka.

U slučaju vršenja primenjenih geoloških istraživanja mineralnih i drugih geoloških resursa i aktivnih rudarskih objekata koji su u momentu stupanja na snagu ovog zakona odobreni od strane nadležnih organa, ne razmatra se potreba sprovođenja postupka za ocenu prihvatljivosti.

Za radove i aktivnosti za koje se oceni potreba sprovođenja ocene prihvatljivosti nadležni organ taj postupak sprovodi u skladu sa ovim zakonom.

Studija za ocenu prihvatljivosti je poseban dokument koji se prilaže uz Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu, odnosno Elaborat o proceni uticaja projekta na životnu sredinu. Za ostale radove i aktivnosti iz stava 6. ovog člana ova studija se prilaže se kao poseban dokument.

Ako se na osnovu ocene prihvatljivosti utvrdi da planovi, osnove, programi, projekti, radovi i aktivnosti mogu imati značajan negativan uticaj na ciljeve očuvanja i negativan uticaj na celovitost ekološki značajnog područja, nadležni organ odbija davanje saglasnosti.

U slučaju sumnje smatra se da planovi, osnove, programi, projekti, radovi i aktivnosti, mogu imati značajan negativan uticaj na ciljeve očuvanja i negativan uticaj na celovitost ekološki značajnog područja.

Ako se na osnovu ocene prihvatljivosti utvrdi da planovi, osnove, programi, projekti, radovi i aktivnost mogu imati značajan negativan uticaj na ciljeve očuvanja i negativan uticaj na celovitost ekološki značajnog područja nadležni organ daje saglasnost, ako:

1)         ne postoji drugo alternativno rešenje;

2)         u odnosu na ekološki značajna područja u kojima se nalazi makar jedan prioritetni tip staništa i/ili prioritetna vrsta, samo ako postoje imperativni razlozi preovladavajućeg javnog interesa, koji se odnose na zaštitu zdravlja ljudi i javne sigurnosti, na korisne efekte od primarne važnosti za životnu sredinu i ako postoje drugi preovladavajući razlozi od javnog interesa uz prethodno pribavljeno mišljenje Evropske komisije. U odnosu na sve ostale delove ekološke mreže samo ako postoje drugi imperativni razlozi od javnog interesa, uključujući interese socijalne ili ekonomske prirode, koji preovladavaju u odnosu na interes očuvanja ovih područja;

3)         je kompenzacijske mere neophodne za očuvanje sveukupne koherentnosti ekološke mreže iz člana 12. ovog zakona, moguće sprovesti pre davanja odobrenja na planove, osnove, programe, projekte, radove i aktivnosti.

Nadležni organ za sprovođenje postupka ocene prihvatljivosti može da obrazuje stručnu komisiju, odnosno ovlasti stručno lice za ocenu studije o oceni prihvatljivosti uz prethodno pribavljeno mišljenje zavoda o ispunjenosti uslova zaštite prirode iz člana 9. ovog zakona, a u skladu sa posebnim zakonom.

Vlada bliže propisuje postupak, sadržinu, rokove, način sprovođenja ocene prihvatljivosti u odnosu na ciljeve očuvanja ekološki značajnog područja, kao i način obaveštavanja javnosti, utvrđivanja preovladavajućeg javnog interesa i kompenzacijskih mera."

Član 5.

U članu 12. stav 1. reč: "dobru" zamenjuje se rečju: "području".

U stavu 7. reči: "Fonda za zaštitu životne sredine" zamenjuju se rečima: "Zelenog fonda Republike Srbije".

Član 6.

U članu 15. posle stava 3. dodaju se st. 4 – 6, koji glase:

"Staništa vrsta značajnih za opstanak populacija datog područja iz stava 1. ovoga člana dokumentuju se kartom staništavrsta, koja se izrađuje na osnovu GIS baze podataka o rasprostranjenosti pojedinih staništa vrstana području Republike Srbije, koja se objavljuje na internet stranici Ministarstva i Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Prikupljanje podataka i stalno ažuriranje GIS baze podataka obezbeđuje Zavod za zaštitu prirode Srbije u saradnji sa drugim ovlašćenim stručnim i naučnim institucijama.

Kartografski prikaz staništa vrsta sastavni je deo planova, osnova i programa iz člana 8. ovog zakona."

Član 7.

Naziv člana 16. i član 16. menjaju se i glase:

"Zaštita tipova staništa

Član 16.

Zaštita tipova staništa vrši se sprovođenjem mera i aktivnosti na zaštiti i očuvanju tipova staništa radi izbegavanja ili smanjenja negativnog uticaja na tipove staništa, u skladu sa zakonom i međunarodnim sporazumima.

Ministar propisuje kriterijume za izdvajanje ugroženih, retkih, osetljivih i za zaštitu prioritetnih tipova staništa, mere zaštite za njihovo očuvanje i spisak tipova staništa.

Tipovi staništa iz stava 2. ovog člana dokumentuju se kartom staništa, koja se izrađuje na osnovu GIS baze podataka o rasprostranjenosti pojedinih tipova staništa na području Republike Srbije, koja se objavljuje na internet stranici Ministarstva i Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Prikupljanje podataka i stalno ažuriranje GIS baze podataka obezbeđuju zavodi i druge stručne i naučne institucije koje ovlasti ministar.

Kartografski prikaz tipova staništa sastavni je deo planova, osnova i programa iz člana 8. ovog zakona."

Član 8.

Posle člana 23. dodaju se naziv člana i član 23a, koji glase:

"Geopark

Član 23a

Geopark je područje jasno definisane površine u okviru koje se štite, čuvaju, prezentuju i promovišu objekti geonasleđa kao i druge prirodne i kulturno-istorijske vrednosti od značaja za nauku, obrazovanje, kulturu i ekonomiju sa jasno definisanom upravljačkom strukturom.

Geopark iz stava 1. ovog člana mora da obuhvati određeni broj objekata geonasleđa od naročite važnosti u smislu njihove naučne vrednosti, retkosti, estetskog izgleda ili obrazovne vrednosti, kao i objekte arheološkog, biološkog, istorijskog ili kulturnog nasleđa.

Teritorija geoparka može da obuhvati više zaštićenih područja sa različito uspostavljenim režimima zaštite.

Ministar propisuje kriterijume za utvrđivanje potencijalnog prostora za uspostavljanje geoparka, u skladu sa geotektonskom rejonizacijom uz uvažavanje geoloških posebnosti i drugih osobenosti, kao i kriterijume za klasifikovanje, vrednovanje i rangiranje objekata geonasleđa."

Član 9.

U Glavi III. Zaštićena prirodna dobra naziv odeljka 2. Zaštićene vrste menja se i glasi:

"2. Strogo zaštićene i zaštićene divlje vrste".

Član 10.

U članu 36. stav 2. tačka 1) menja se i glasi:

"1) divlja vrsta iščezla u Republici Srbiji i vraćena programom reintrodukcije;".

Tač. 7) i 8) menjaju se i glase:

"7) divlja vrsta koja je predmet potvrđenog međunarodnog ugovora;

8) divlja vrsta kojoj je iz drugih razloga potrebna stroga zaštita."

U stavu 3. tač. 5) i 6) menjaju se i glase:

"5) divlja vrsta koja je predmet potvrđenog međunarodnog ugovora;

6) divlja vrsta koja nije ugrožena, ali se zbog njenog izgleda može lako zameniti sa ugroženom divljom vrstom;".

Posle tačke 6) dodaje se tačka 7), koja glasi:

"7) divlja vrsta od ekonomskog značaja koja bi nekontrolisanom eksploatacijom ili uništavanjem staništa mogla biti ugrožena."

St. 4. i 5. menjaju se i glase:

"Strogo zaštićene i zaštićene divlje vrste u smislu ovoga zakona, određuju se na osnovu nacionalnih i međunarodnih crvenih lista ili crvenih knjiga, potvrđenih međunarodnih ugovora, stručnih nalaza i/ili naučnih saznanja.

Crvene liste i crvene knjige ugroženih divljih vrsta sa lokalitetima na kojima se nalaze, brojnošću populacija i stepenom ugroženosti, utvrđuje Ministarstvo, na predlog zavoda."

Član 11.

Član 38. menja se i glasi:

"Član 38.

Ekološka mreža kao funkcionalno i prostorno povezana celina uspostavlja se radi očuvanja tipova staništa od posebnog značaja za zaštitu, za obnavljanje i/ili unapređivanje narušenih staništa i za očuvanje staništa divljih vrsta flore i faune.

Ekološku mrežu čine: ekološki značajna područja i ekološki koridori.

Ekološki značajna područja su:

1)         područja od nacionalnog značaja koja biogeografskom zastupljenošću i reprezentativnošću doprinose očuvanju biološke raznovrsnosti u Republici Srbiji;

2)         područja od međunarodnog značaja koja biogeografskom zastupljenošću i reprezentativnošću doprinose očuvanju tipova staništa i staništa vrsta uključujući ptice u skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava.

Vlada utvrđuje ekološku mrežu Republike Srbije.

Aktom iz stava 4. ovog člana utvrđuju se: lista ekološki značajnih područja i lista vrsta uključujući ptice i njihova staništa iz stava 3. tačka 2) ovog člana, ekološki koridori, kriterijumi za određivanje delova ekološke mreže, opšte smernice upravljanja i način finansiranja.

Zavod, u saradnji sa drugim stručnim i naučnim institucijama priprema dokumentaciju za uspostavljanje ekološke mreže u skladu sa zakonom, opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava, potvrđenim međunarodnim ugovorima i utvrđenim kriterijumima.

Digitalnu bazu podataka i kartu ekološki značajnog područja izrađuje i ažurira Zavod za zaštitu prirode Srbije u saradnji sa stručnim i naučnim institucijama, a na osnovu podloga koje obezbeđuje Republički geodetski zavod bez naknade."

Član 12.

U članu 39. st. 1- 3. menjaju se i glase:

"Zaštita ekološke mreže obezbeđuje se sprovođenjem propisanih mera zaštite radi očuvanja tipova staništa i staništa vrsta za koja su utvrđena pojedinačna ekološki značajna područja i sprovođenjem ocene prihvatljivosti.

Mere zaštite ekološke mreže odnose se na pravna lica, preduzetnike i fizička lica koja svojim aktivnostima i radovima mogu uticati na područja ekološke mreže i ekološke koridore.

Na području ekološke mreže primenjuju se mere, metode i tehničko-tehnološka rešenja radi očuvanja staništa i staništa vrsta."

Član 13.

U članu 42. stav 4. posle reči: "podataka iz katastra nepokretnosti," dodaju se reči: "podataka iz katastra istražnih i eksploatacionih polja i prostora, mineralnih resursa i podzemnih voda, opis granica,".

Stav 6. menja se i glasi:

"Područje za koje je pokrenut postupak zaštite smatra se zaštićenim u skladu sa ovim zakonom, a do donošenja akta o proglašenju primenjuju se mere propisane u studiji zaštite iz stava 1. ovog člana."

U stavu 7. posle reči: "nadležnom organu" dodaju se reči: "i Ministarstvo obavesti javnost o postupku pokretanja zaštite prirodnog područja na internet stranici Ministarstva".

Posle stava 7. dodaje se stav 8, koji glasi:

"Ministarstvo obaveštava javnost o postupku pokretanja zaštite prirodnog područja I, II i III kategorije na internet stranici Ministarstva."

Član 14.

Član 47. briše se.

Član 15.

U Glavi IV. Postupak proglašavanja zaštićenih prirodnih dobara naziv odeljka 2. Zaštićene vrste menja se i glasi:

"2. Strogo zaštićene i zaštićene divlje vrste".

Član 16.

U članu 48. stav 1. posle reči: "pojedinih" dodaje se reč: "divljih" a posle reči: "a na predlog zavoda" dodaju se reči: "i/ili drugih ovlašćenih naučnih ili stručnih organizacija".

U stavu 2. posle reči: "mere i aktivnosti na" dodaju se reči: "praćenju i".

Član 17.

U članu 53. posle stava 1. dodaje se stav 2, koji glasi:

"Plan upravljanja zaštićenim područjem, koje je istovremeno i područje ekološke mreže u skladu sa zakonom, sadrži sve elemente upravljanja ovog dela ekološke mreže."

Član 18.

U članu 54. stav 5. menja se i glasi:

"Izveštaj o ostvarivanju godišnjeg programa za prethodnu godinu upravljač dostavlja nadležnom organu do 15. decembra tekuće godine, godišnji program upravljanja za narednu godinu upravljač dostavlja nadležnom organu do 15. novembra tekuće godine, a izveštaj o ostvarivanju plana upravljanja iz člana 52. ovog zakona najkasnije 60 dana pre isteka perioda za koji je plan donet."

Član 19.

U članu 69. stav 1. tačka 2) reči: "Fonda za zaštitu životne sredine" zamenjuju se rečima: "Zelenog fonda Republike Srbije".

Član 20.

U članu 74. stav 1. posle reči: "zaštićene" dodaje se reč: "divlje", a posle reči: "životinja" dodaju se reči: "uključujući i ptice".

U stavu 2. tačka 3) menja se i glasi:

"3) hvatati, držati i/ili ubijati, bilo kojom metodom, strogo zaštićene divlje vrste životinja u svim fazama biološkog ciklusa, oštećivati ili uništavati njihove razvojne oblike, jaja iako su prazna, gnezda i legla, kao i područja njihovog razmnožavanja, odmaranja i ugrožavati ili uništavati njihova staništa i sl;".

U tački 4) ispred reči: "uznemiravati" dodaje se reč: "znatno".

Član 21.

Član 75. menja se i glasi:

"Član 75.

Izuzetno od člana 74. ovog zakona, u slučaju da ne postoji drugo zadovoljavajuće rešenje i da izuzeće nije štetno po opstanak populacija strogo zaštićenih divljih vrsta u povoljnom stanju očuvanja u njihovom prirodnom području rasprostranjenosti, odnosno kada za divlje vrste ptica ne postoji drugo zadovoljavajuće rešenje, Ministarstvo može dozvoliti radnje radi:

1)         istraživanja i obrazovanja, ponovnog naseljavanja (repopulacije), reintrodukcije, ponovnog unošenja i uzgoja u in-situ i ex-situ uslovima;

2)         sprečavanja ozbiljnih šteta na usevima, stoci, šumama, ribnjacima, vodi i drugim oblicima svojine;

3)         zaštite javnog zdravlja i javne bezbednosti, a u slučaju ptica i vazdušne bezbednosti ili drugih razloga od preovladavajućeg javnog interesa, uključujući razloge socijalne ili ekonomske prirode i korisne posledice od prvenstvenog značaja za životnu sredinu;

4)         zaštite divljih biljnih i životinjskih vrsta i očuvanje prirodnih staništa;

5)         dozvoljavanja, pod strogo kontrolisanim uslovima i u ograničenom obimu, uzimanje ili zadržavanje određenih jedinki u ograničenim količinama.

Dozvolu za slučaj iz stava 1. ovog člana izdaje Ministarstvo po prethodno pribavljenom mišljenju zavoda.

Zahtev za izdavanje dozvole iz stava 2. ovog člana sadrži naučni naziv vrste, razloge, svrhu i cilj korišćenja, odnosno obavljanja radnji, elaborat/studiju o načinu, mestu, vremenu, korisnim odnosno štetnim posledicama i druge dokaze i relevantne činjenice od značaja za konkretan slučaj.

Dozvola iz stava 2. ovog člana izdaje se rešenjem.

Evidencije o izdatim dozvolama iz stava 2. ovog člana vodi Ministarstvo.

Na rešenje iz stava 4. ovog člana, žalba nije dozvoljena, ali se može pokrenuti upravni spor."

Član 22.

U članu 76. posle stava 1. dodaje se novi stav 2, koji glasi:

"Upravljanje populacijama zaštićenih divljih vrsta, koje nije uređeno propisima iz oblasti lovstva i ribarstva, vrši se na osnovu dozvole koju izdaje Ministarstvo u skladu sa zakonom."

Dosadašnji st. 2. i 3. postaju st. 3. i 4.

Posle stava 4. dodaju se st. 5 - 7, koji glase:

"Dozvole iz st. 2. i 4. ovog člana izdaje Ministarstvo po prethodno pribavljenom mišljenju zavoda.

Dozvole iz st. 2. i 4. ovog člana izdaju se u formi rešenja i sadrže: naziv vrste, svrhu i cilj upravljanja populacijom, odnosno obavljanja radnji, mesto obavljanja radnji, vreme važenja dozvole, način i uslove pod kojima se radnje mogu obavljati, kao i način dostavljanja izveštaja o obavljenim radnjama.

Na rešenje iz stava 6. ovog člana nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor."

Član 23.

U članu 78. stav 1. posle reči: "divljih vrsta" dodaju se reči: "koje se obavlja metodama koje mogu ugroziti ove vrste (kao što su hvatanje, sakupljanje, obeležavanje, uzorkovanje i sl)".

U stavu 4. posle reči: "Iznošenje" dodaju se reči: "primeraka strogo zaštićenih i zaštićenih", a reči: "i/ili njihovih delova i derivata" brišu se.

Član 24.

Naziv člana 82. menja se i glasi:

"Unošenje alohtonih divljih vrsta u slobodnu prirodu ".

U članu 82. stav 2. reč: "ugrožava" zamenjuje se rečima: "ugrožavaju populacije ili".

U stavu 3. posle reči: "studije prihvatljivosti" dodaju se reči: "po prethodno pribavljenom mišljenju zavoda".

U stavu 5. reč: "Strane" zamenjuje se rečima: "Alohtone", a reči: "Zavoda i drugih stručnih i naučnih institucija" zamenjuju se rečima: "ovlašćenih naučnih ili stručnih organizacija".

Stav 7. briše se.

Član 25.

U nazivu člana 83. posle reči: "alohtonih" dodaje se reč: "divljih".

Član 26.

Naziv člana 84. menja se i glasi:

"Premeštanje živih primeraka autohtonih divljih vrsta".

U članu 84. stav 1. reči: "Premeštanje jedinki" zamenjuju se rečima: "Premeštanje živih primeraka".

U stavu 2. posle reči: "dobrobit životinja" tačka na kraju zamenjuje se zapetom i dodaju se reči: "kao i u slučaju akcidentnih situacija (poplava, požara, suša i sl)."

U stavu 3. reči: "premeštanje jedinki" zamenjuju se rečima: "premeštanje živih primeraka".

Član 27.

Naziv člana 86. i član 86. menjaju se i glase:

"Uslovi za držanje i obeležavanje živih primeraka divljih vrsta životinja u zatočeništvu

Član 86.

Živi primerci divljih vrsta životinja mogu se držati u zatočeništvu samo ako im se obezbede životni uslovi u skladu sa zakonom koji odgovaraju vrsti, rasi, polu, starosti, fizičkim i biološkim specifičnostima, kao i etološkim potrebama date vrste.

Zabranjeno je držanje živih primeraka divljih vrsta životinja u neprikladnim uslovima.

Primerci divljih vrsta životinja iz stava 1. ovog člana obavezno se obeležavaju na propisan način.

Ministar propisuje uslove koje moraju ispunjavati zoološki vrtovi i drugi objekti i/ili prostori za držanje životinja u smislu stava 1. ovog člana, uslove držanja, zabranu ili ograničenje držanja pojedinih vrsta, programe obuke i edukacije, kao i način obeležavanja i evidentiranja primeraka divljih vrsta životinja iz stava 1. ovog člana.

Zabranjeno je držanje u zatočeništvu živih primeraka divljih vrsta životinja određenih propisom iz stava 4. ovog člana, osim ako:

1)         se drže u odgovarajućim objektima u sastavu zoološkog vrta, prihvatilištima i naučnim ustanovama ili drugim naučnim organizacijama za potrebe biomedicinskih istraživanja ili naučnih istraživanja radi očuvanja vrsta;

2)         se drže u drugim objektima, ako se radi o privremenom držanju radi lečenja, oporavka i povratka u prirodu i/ili ako je to u cilju dobrobiti životinja pod uslovom da se primerci drže u skladu sa propisanim uslovima, da im je obezbeđena odgovarajuća veterinarska nega i da ne postoji opasnost po zdravlje i bezbednost ljudi i životnu sredinu.

Pravno lice, preduzetnik i fizičko lice koje poseduje žive primerke divljih vrsta životinja čije držanje je zabranjeno ili ograničeno u skladu sa ovim zakonom dužno je da primerke prijavi Ministarstvu.

Licima iz stava 6. ovog člana Ministarstvo rešenjem zabranjuje trgovinu, promenu vlasništva, dalje razmnožavanje prijavljenih primeraka i pribavljanje novih primeraka divljih vrsta životinja čije držanje je zabranjeno ili ograničeno u skladu sa ovim zakonom, osim u slučajevima za koje postoji izuzeće iz stava 5. ovog člana.

Na osnovu rešenja iz stava 7. ovog člana Ministarstvo vodi registar pravnih lica, preduzetnika i fizičkih lica iz stava 6. ovog člana.

Rešenje iz stava 7. ovog člana je konačno i protiv njega se može voditi upravni spor."

Član 28.

Posle člana 86. dodaju se naziv člana i član 86a, koji glasi:

"Zoološki vrt

Član 86a

Pravno lice koje drži divlje životinje u sastavu zoološkog vrta dužno je da podnese Ministarstvu zahtev za izdavanje dozvole za rad zoološkog vrta.

Dozvola za rad zoološkog vrta izdaje se na period od pet godina.

Dozvola iz stava 1. ovog člana se izdaje pod uslovom da su ispunjeni uslovi za držanje divljih životinja u zoološkom vrtu u skladu sa propisom iz člana 86. stav 4. ovog zakona.

Zahtev za obnavljanje dozvole u skladu sa ovim zakonom podnosi se šest meseci pre isteka roka iz stava 2. ovog člana.

Uz zahtev za izdavanje dozvole podnosi se sledeća dokumentacija, koja sadrži naročito:

1)         vrste i broj životinja;

2)         detaljni plan objekata i prostora za držanje životinja;

3)         druge dokaze i dokumentaciju propisanu u skladu sa ovim zakonom.

Ispunjenost uslova za izdavanje dozvole utvrđuje Ministarstvo na osnovu podnetog zahteva i nalaza nadležne inspekcije.

Ako se u postupku redovnog ili vanrednog inspekcijskog nadzora, utvrdi da zoološki vrt ili njegov deo ne ispunjava uslove za izdavanje dozvole, odnosno uslove propisane izdatom dozvolom ili revizijom dozvole, Ministarstvo zatvara:

1)         za javnost deo zoološkog vrta koji ne ispunjava uslove, ili

2)         zoološki vrt za javnost u celini i oduzima dozvolu.

Ministarstvo može rešenjem privremeno da odobri rad zoološkom vrtu koji je osnovan, odnosno koji je postojao pre stupanja na snagu ovog zakona, uz obavezno propisivanje vremenskog roka, ne dužeg od dve godine, za ispunjavanje svih propisanih uslova za dobijanje dozvole.

Uslovi iz dozvole mogu se promeniti u roku važenja dozvole, ako:

1)         postoji opasnost od nastanka štete ili nastane šteta po zdravlje ljudi i životnu sredinu, dođe do izmena zakona i drugih propisa;

2)         uslovi bezbednosti na radu zahtevaju reviziju, odnosno izmenu dozvole.

Promenu uslova u dozvoli, odnosno reviziju dozvole iz stava 9. tač. 1) i 2) vrši Ministarstvo po službenoj dužnosti.

Ministar bliže propisuje sadržinu zahteva, dokumentaciju koja se podnosi uz zahtev i obrazac zahteva za izdavanje dozvole za rad zoološkog vrta."

Član 29.

Nazivi čl. 87-90. i čl. 87-90. menjaju se i glase:

"Poreklo primeraka strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta

Član 87.

Pravna lica, preduzetnici i fizička lica koja drže primerke strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta moraju da poseduju dokaz kojim se potvrđuje da se radi o primercima:

1)         koji su zakonito uvezeni;

2)         koji su zakonito stečeni pre nego što je vrsta zakonom zaštićena;

3)         poreklom iz uzgoja u skladu sa ovim zakonom;

4)         koji su u skladu sa ovim zakonom prijavljeni Ministarstvu do 1. juna 2011. godine ili o njihovim potomcima.

Pod dokazom o poreklu iz stava 1. ovog člana smatraju se dozvole i potvrde izdate u skladu sa ovim zakonom, propisima donetim na osnovu ovog zakona ili u skladu sa Zakonom o potvrđivanju Konvencije o međunarodnom prometu ugroženih vrsta divlje flore i faune ("Službeni list SRJ – Međunarodni ugovori", broj 11/01 - u daljem tekstu: Cites konvencija), kao i drugi dokumentovan dokaz na osnovu kog Ministarstvo može da utvrdi zakonito sticanje primerka.

Za primerke iz stava 1. tačka 4) ovog člana koje su vlasnici prijavili do 1. juna 2011. godine, a nisu priložili dokumentovan dokaz o poreklu, u procesu izdavanja potvrde iz stava 2. ovog člana uzimaju se u razmatranje izjave o poreklu date uz prijavu.

Ministarstvo na osnovu mišljenja ovlašćenih naučnih ili stručnih organizacija odobrava ili odbija zahteve za izdavanje potvrda iz stava 2. ovog člana.

Pravna lica, preduzetnici i fizička lica koja poseduju mrtve primerke, delove i derivate određenih životinjskih vrsta koje su zaštićene Cites konvencijom dužna su da Ministarstvu prijave posedovanje tih primeraka radi pribavljanja potvrde iz stava 2. ovog člana.

Ako pravna lica, preduzetnici i fizička lica naslede primerak strogo zaštićene ili zaštićene divlje vrste, dužni su da bez odlaganja o tome obaveste Ministarstvo i pribave odgovarajuću potvrdu.

Ministar propisuje uslove i način postupanja sa primercima iz stava. 3. ovog člana i njihovim potomstvom, način prijavljivanja, vrste koje se prijavljuju, uslove i način postupanja sa mrtvim primercima, delovima i derivatima iz stava 5. ovog člana.

Evidentiranje i obeležavanje živih primeraka strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta životinja

Član 88.

Pravno lice, preduzetnik i fizičko lice koje postane vlasnik živog primerka strogo zaštićene ili zaštićene divlje vrste životinja s namerom držanja u zatočeništvu dužno je da Ministarstvu podnese zahtev za izdavanje potvrde, ako potvrda za predmetni primerak nije izdata u skladu sa ovim zakonom.

Potvrda iz stava 1. ovog člana izdaje se, ako podnosilac zahteva dokaže da su ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom i propisom kojim se uređuje prekogranični promet i trgovina vrstama divlje flore i faune.

Živi primerci strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta životinja obavezno se obeležavaju u skladu sa propisom iz člana 86. stav 4. ovog zakona.

Ministarstvo vodi evidenciju primeraka strogo zaštićenih ili zaštićenih divljih vrsta životinja za koje su izdate potvrde iz stava 2. ovog člana.

Uzgoj strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta

Član 89.

Pravno lice, preduzetnik i fizičko lice koje namerava da uzgaja ili veštački razmnožava primerke strogo zaštićenih ili zaštićenih divljih vrsta, dužno je da pribavi dozvolu u skladu sa ovim zakonom.

Ministarstvo zabranjuje uzgoj, ako na osnovu mišljenja naučne ili stručne organizacije utvrdi da uzgoj ili veštačko razmnožavanje strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta predstavlja opasnost po zdravlje ljudi, dobrobit životinja ili životnu sredinu.

Ako se u postupku inspekcijskog nadzora u skladu sa ovim zakonom u toku važenja dozvole iz stava 1. ovog člana, utvrdi da se uzgoj ili veštačko razmnožavanje vrši u suprotnosti sa uslovima na osnovu kojih je dozvola izdata, Ministarstvo oduzima dozvolu.

Vlasnik primerka strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta životinja iz stava 1. ovog člana obavezan je da osigura da ti primerci ne pobegnu u prirodu i odgovoran je za štetu koju te životinje prouzrokuju ako pobegnu.

Odgajivačnice u kojima se uzgajaju primerci strogo zaštićenih divljih vrsta u skladu sa Cites konvencijom, mogu da podnesu zahtev za izdavanje dozvole za prekogranični promet u komercijalne svrhe datih primeraka, ako je odgajivačnica registrovana kod Sekretarijata Cites konvencije.

Trgovina strogo zaštićenim i zaštićenim divljim vrstama životinja

Član 90.

Pravno lice, preduzetnik i fizičko lice koje obavlja trgovinu primercima strogo zaštićenih, odnosno zaštićenih divljih vrsta životinja, dužno je da žive životinje drži u skladu sa članom 86. ovog zakona, da sa primercima postupa u skladu sa članom 87. ovog zakona i trgovinu obavlja u skladu sa propisom kojim se uređuje prekogranični promet i trgovina primercima divljih vrsta.

Trgovinom iz stava 1. ovog člana smatraju se prodaja i kupovina, sticanje u komercijalne svrhe, izlaganje javnosti radi sticanja dobiti, korišćenje u svrhu sticanja dobiti, držanje radi prodaje, nuđenje na prodaju, potražnja za kupovinu ili prevoz radi prodaje, najam, razmena ili bilo koji drugi vid promene vlasništva.

Prilikom trgovine primercima strogo zaštićenih, odnosno zaštićenih divljih vrsta životinja, prodavac, odnosno vlasnik je dužan da novom vlasniku preda dokaz o poreklu u skladu sa članom 87. ovog zakona.

Potvrde i drugi akti izdati na osnovu ovog zakona u svrhu trgovine strogo zaštićenih, odnosno zaštićenih divljim vrstama koriste se samo za primerke na koje se odnose."

Član 30.

Naziv člana 91. menja se i glasi:

"Zbrinjavanje živih primeraka divljih vrsta životinja".

U članu 91. stav 1. menja se i glasi:

"U svrhu privremenog i/ili trajnog zbrinjavanja živih primeraka divljih vrsta životinja, Ministarstvo određuje prihvatilišta, zoološke vrtove ili druga pravna ili fizička lica."

Stav 2. briše se.

Dosadašnji st. 3. i 4. postaju st. 2. i 3.

U dosadašnjem stavu 5. koji postaje stav 4. broj: "4." zamenjuje se brojem: "3.".

Posle stava 4. dodaje se stav 5, koji glasi:

"Finansiranje zbrinjavanja primeraka divljih životinja obezbeđuje se iz:

1)         sredstava budžeta Republike Srbije, autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave;

2)         sredstava Zelenog fonda Republike Srbije;

3)         drugih izvora u skladu sa zakonom."

Stav 6. briše se.

Član 31.

Nazivi čl. 92 - 95. i čl. 92 – 95. menjaju se i glase:

"Postupanje sa privremeno zadržanim, odnosno privremeno ili trajno oduzetim primercima strogo zaštićenih, zaštićenih i alohtonih divljih vrsta

Član 92.

Primerci strogo zaštićenih, zaštićenih i alohtonih divljih vrsta sa kojima se postupa suprotno odredbama ovog zakona, oduzimaju se u skladu sa ovim zakonom, uz izdavanje potvrde o oduzimanju koja sadrži podatke o oduzetim primercima.

Sa privremeno zadržanim, odnosno privremeno ili trajno oduzetim primercima strogo zaštićenih, zaštićenih i alohtonih divljih vrsta ili trajno oduzetim primercima iz stava 1. ovog člana postupa se u skladu sa propisom kojim se uređuje prekogranični promet i trgovina vrstama divlje flore i faune.

Privremeno ili trajno oduzete žive primerke divljih životinja radi daljeg zbrinjavanja preuzima ovlašćeno lice iz Ministarstva, inspektor nadležan za poslove zaštite životne sredine (u daljem tekstu: inspektor), ovlašćena naučna ili stručna organizacija ili zoološki vrt, odnosno prihvatilište koje odredi Ministarstvo, ako organ koji je izvršio oduzimanje ili zaplenu istih nije u mogućnosti da izvrši njihov transport do mesta zbrinjavanja.

Troškove taksonomskog određivanja vrste i/ili utvrđivanja vrste od koje deo ili derivat potiče, uzorkovanja, analiza, neškodljivog uklanjanja, transporta, lečenja, nege, vraćanja u prirodu i zbrinjavanja oduzetih primeraka iz stava 1. ovog člana snosi pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice od koga su primerci oduzeti.

Ako se prekogranični promet vrši suprotno propisima, a nije utvrđen primalac, sve troškove iz stava 5. ovog člana dužan je da nadoknadi pošiljalac, prevoznik ili naručilac, odnosno država ako napred navedena lica nisu utvrđena.

Ukupan iznos troškova utvrđuje Ministarstvo na osnovu izveštaja o utrošenim sredstvima za potrebe zbrinjavanja primeraka.

Naknada troškova se vrši na osnovu konačne odluke suda.

Međusobna prava i obaveze vezana za pružanje usluga zbrinjavanja oduzetih primeraka uređuju se ugovorom zaključenim između Ministarstva i pravnog ili fizičkog lica ovlašćenog za zbrinjavanje primeraka.

Ministar propisuje troškovnik zbrinjavanja oduzetih primeraka strogo zaštićenih, zaštićenih i alohtonih divljih vrsta.

Postupanje sa nađenim primercima strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta životinja

Član 93.

Lice koje nađe primerak strogo zaštićene ili zaštićene divlje vrste životinje dužno je da odmah obavesti Ministarstvo ili zavod o:

1)         pronađenim mrtvim primercima;

2)         živim primercima koji su bolesni, povređeni ili koji nisu sposobni da samostalno prežive u prirodi.

Ministarstvo može da odredi poseban tim stručnih - fizičkih i/ili pravnih lica, ako su potrebne intervencije sa živim primercima divljih životinja u divljini ili u zatočeništvu.

Međusobna prava i obaveze uređuju se ugovorom zaključenim između Ministarstva i lica iz stava 2. ovog člana.

Ministarstvo i/ili zavod primerke iz stava 1. tačka 2) ovog člana, radi lečenja i oporavka, upućuju na privremeno zbrinjavanje i nakon oporavka, ako se proceni da su sposobni da samostalno prežive primerci se puštaju nazad u prirodno stanište.

Opravdane troškove transporta, nege i lečenja životinje snosi Ministarstvo.

Svi primerci strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta divljih životinja iz stava 1. ovog člana obeležavaju se na propisan način.

Ubijeni ili na bilo koji drugi način usmrćeni primerci strogo zaštićenih divljih vrsta pronađeni na teritoriji Republike Srbije predaju se najbližoj veterinarskoj organizaciji radi utvrđivanja uzroka usmrćivanja, odnosno uginuća.

Troškove analize uzoraka i dijagnostičkih isptitivanja radi utvrđivanja uzroka usmrćivanja, odnosno uginuća primeraka iz stava 7. ovog člana snosi Ministarstvo.

Mrtvi primerci iz stava 1. ovog člana predaju se ovlašćenoj naučnoj ili stručnoj organizaciji na prepariranje, konzervaciju i čuvanje čime postaju pokretna zaštićena prirodna dobra kao delovi biološkog nasleđa a koji imaju naučni, obrazovni i kulturni značaj, kada ovako postupanje ne predstavlja opasnost po zdravlje ljudi.

Ovlašćena naučna ili stručna organizacija kojoj su predati mrtvi primerci iz stava 7. ovog člana vodi evidenciju o tim primercima i podatke iz evidencije dostavlja Ministarstvu i zavodu.

Prekogranični promet, trgovina i uzgoj strogo zaštićenih,zaštićenih i alohtonih divljih vrsta

Član 94.

Ministarstvo, na osnovu mišljenja ovlašćene naučne ili stručne organizacije, izdaje dozvole i druga akta (potvrde, mišljenja, obaveštenja i dr) kojima se odobrava uvoz, izvoz, unos i iznos primeraka divljih vrsta, njihovih delova i derivata, zaštićenih na osnovu zakona i potvrđenih međunarodnih ugovora, kao i za uvoz živih primeraka alohtonih divljih vrsta koje nisu zaštićene.

Dozvola, odnosno potvrda iz stava 1. ovog člana izdaje se pod sledećim uslovima:

1)         da je pravo raspolaganja jedinkom vrste divlje životinje, gljive i biljke stečeno u skladu sa zakonom;

2)         da su životinje ili pošiljka obeleženi na propisan način;

3)         da su preduzete sve mere za dobrobit životinja tokom prevoza;

4)         drugim uslovima propisanim u skladu sa ovim zakonom.

Ministarstvo ne izdaje dozvolu i potvrdu za prekogranični promet licu koje je kažnjavano za ilegalni prekogranični promet strogo zaštićenim ili zaštićenim vrstama divlje flore i faune i/ili za kršenje posebnih propisa koji uređuju dobrobit životinja, i to:

1)         za privredni prestup, odnosno prekršaj, u periodu od šest meseci do dve godine od pravnosnažnosti odluke suda, ili

2)         za krivično delo, u periodu od dve do pet godina od pravnosnažnosti odluke suda.

Zabranjen je prekogranični promet primeraka divljih vrsta ako:

1)         se prekogranični promet, uključujući otpremu, transport i tranzit vrši bez izdate dozvole ili potvrde;

2)         se vrši suprotno izdatoj dozvoli ili potvrdi, odnosno dozvola ili potvrda se koristi za bilo koji drugi primerak osim za onaj za koji je izdata;

3)         se koristi dozvola ili potvrda koja je poništena ili čiji je rok važenja istekao;

4)         se koristi lažna, falsifikovana dozvola ili potvrda, uključujući i ispravu na kojoj su vršene neovlašćene izmene.

Ministarstvo može poništiti izdate važeće dozvole i potvrde, odnosno zabraniti izdavanje dozvola i potvrda u narednih godinu dana od dana poništavanja dozvole.

Ministarstvo poništava dozvolu ili potvrdu ako:

1)         se, posle izdavanja dozvole ili potvrde, usled vanrednih okolnosti, ne može obaviti izvoz, uvoz ili tranzit u skladu sa uslovima navedenim u dozvoli ili potvrdi;

2)         naknadno utvrdi da je odluka o izdavanju dozvole ili potvrde doneta na osnovu netačnih podataka, falsifikovanih dokumenata ili isprava na kojima su vršene neovlašćene izmene.

Licu čija je dozvola ili potvrda poništena zbog okolnosti iz stava 6. tačka 2) ovog člana, a imalo je saznanje o tačnosti podataka, Ministarstvo ne izdaje dozvolu ili potvrdu u narednih 12 meseci od dana ukidanja dozvole ili potvrde.

Svaku pošiljku strogo zaštićenih, zaštićenih i alohtonih divljih vrsta mora da prati dozvola, odnosno potvrda u originalu.

Pri uvozu, izvozu, unosu, iznosu i tranzitu, žive životinje moraju se prevoziti i čuvati na način kojim se ni najmanje ne ozleđuje ili oštećuje njihovo zdravlje ili se sa njima nehumano postupa, u skladu s posebnim propisima.

Ministar može zabraniti ili ograničiti uvoz određenih alohtonih divljih vrsta na osnovu mišljenja ovlašćene naučne ili stručne organizacije u skladu sa propisanim uslovima, a naročito, ako:

1)         uvoz predstavlja opasnost po autohtone vrste, zdravlje ili bezbednost ljudi;

2)         nivo trgovine može ugroziti opstanak populacije date divlje vrste u prirodi;

3)         je procenat uginuća primeraka date divlje vrste u transportu previsok.

U skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima, a u cilju zaštite divljih vrsta iz stava 1. ovog člana ministar propisuje:

1)         uslove pod kojima se obavlja uvoz, izvoz, unos, iznos ili tranzit, trgovina i uzgoj divljih vrsta iz stava 1. ovog člana;

2)         izdavanje dozvola i drugih akata (potvrda, mišljenja i obaveštenja i dr);

3)         spiskove divljih vrsta, njihovih delova i derivata koji podležu izdavanju dozvola, odnosno drugih akata;

4)         divlje vrste, njihove delove i derivate čiji je uvoz odnosno izvoz zabranjen, ograničen ili obustavljen;

5)         izuzetke od izdavanja dozvole i drugih akata;

6)         sadržinu, izgled i način vođenja registra izdatih dozvola i drugih akata;

7)         način obeležavanja životinja ili pošiljki;

8)         način postupanja sa oduzetim primercima;

9)         način sprovođenja nadzora i vođenja evidencije;

10)       izradu izveštaja i dr.

Na rešenje iz stava 1. ovog člana nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Prijava prekograničnog prometa strogo zaštićenih, zaštićenih i alohtonih divljih vrsta

Član 95.

Prekogranični promet primeraka strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta, njihovih delova i derivata, kao i uvoz ili unos živih primeraka alohtonih divljih vrsta obavezno se prijavljuje carinskoj službi, u skladu sa odredbama ovog zakona i drugim propisima.

Uvoznik, odnosno izvoznik primeraka, kao i fizičko lice koje unosi i iznosi primerke iz stava 1. ovog člana, dužan je da o očekivanom vremenu dolaska, odnosno otpremanja pošiljke, obavesti Ministarstvo 48 sati pre vršenja uvoza ili izvoza, ako je ovaj uslov naveden u dozvoli ili aktu iz člana 94. stav 1. ovog zakona.

Veterinarsko zdravstveni i fitosanitarni pregled pošiljki iz stava 1. ovog člana nad kojima postoji nadležnost granične veterinarske i fitosanitarne inspekcije sprovodi se u skladu sa posebnim propisima.

Ministar propisuje granične prelaze na kojima se može obavljati uvoz, izvoz, unos, iznos i tranzit strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta, njihovih delova i derivata, kao i uslove u pogledu njihove opremljenosti i osposobljenosti za obavljanje tih poslova.

Na graničnim prelazima Ministarstvo čini dostupnim javnosti informacije o uslovima i načinu vršenja prekograničnog prometa strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta.

Ako se prekogranični promet primeraka strogo zaštićenih, zaštićenih ili alohtonih divljih vrsta vrši suprotno propisanim uslovima, primerke privremeno zadržava carinski organ, a oduzima nadležni inspektor u skladu sa članom 92. ovog zakona."

Član 32.

Član 96. menja se i glasi:

"Član 96.

"Carinski organ vrši kontrolu uvoza, unosa, izvoza, iznosa, ponovnog izvoza i tranzita primeraka u smislu ovog zakona, a u okviru svojih ovlašćenja.

Carinski organ posebno proverava da li su za primerke iz člana 95. stav 1. ovog zakona priložene važeće dozvole, potvrde ili druga akta izdata u skladu sa propisom iz člana 94. ovog zakona, i/ili propisane dozvole druge države izdate u skladu sa Cites konvencijom.

Carinski organ sa dozvolama i potvrdama iz stava 2. ovog člana postupa na način propisan propisom o prekograničnom prometu zaštićenih divljih vrsta iz člana 94. ovog zakona.

Carinski organ obaveštava Ministarstvo u slučaju potrebe za stručnom proverom sadržaja kontrolisane pošiljke.

Ako se u postupku carinske kontrole utvrdi da se primerci iz člana 94. ovog zakona uvoze, unose, izvoze, iznose, ponovno izvoze ili su u tranzitu, na način suprotan odredbama ovog zakona, carinski organ iste privremeno zadržava, o čemu odmah obaveštava Ministarstvo radi sprovođenja daljih aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva.

Privremeno zadržane primerke, do odluke Ministarstva, odnosno do okončanja sudskog postupka, carinski organ:

1)         može sam da čuva ili da preda na čuvanje Ministarstvu u slučaju kada se radi o delovima i derivatima;

2)         kada se radi o mrtvim ili živim primercima iste predaje Ministarstvu za potrebe zbrinjavanja u skladu sa ovim zakonom.

Troškove nastale u postupku iz stava 6. ovog člana, snosi lice od koga su primerci privremeno zadržani, odnosno privremeno ili trajno oduzeti.

U slučaju potrebe za stručnom proverom sadržaja pošiljke iz stava 4. ovog člana, troškove provere snosi uvoznik, odnosno izvoznik, na teritoriji Republike.

Vlada utvrđuje visinu i način plaćanja takse za stručnu proveru sadržaja pošiljke iz stava 4. ovog člana."

Član 33.

U članu 103. stav 5. posle reči: "su ustanove" dodaju se reči: "na čije osnivanje, organizaciju i rad se primenjuju propisi o javnim službama".

Posle stava 5. dodaje se novi stav 6, koji glasi:

"Prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih u organizacijama za zaštitu prirode uređuju se u skladu sa opštim propisima o radu, dok se plate uređuju u skladu sa propisom kojim se uređuju plate zaposlenih u javnim službama koje se finansiraju iz budžeta Republike, autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave."

Dosadašnji st. 6. i 7. postaju st. 7. i 8.

Član 34.

U članu 110. posle stava 8. dodaje se novi stav 9, koji glasi:

"Čuvar ima status službenog lica".

U dosadašnjem stavu 9. koji postaje stav 10. posle reči: "lovstva" dodaju se reči: "samo na zaštićenim područjima površine manje od 100 ha".

Dosadašnji stav 10. briše se.

Član 35.

U članu 111. stav 1. menja se i glasi:

"Osnovni dokumenti zaštite prirode su: Strategija zaštite prirode Republike Srbije (u daljem tekstu: Strategija), programi zaštite prirode autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave i izveštaji o stanju prirode."

Posle stava 1. dodaje se stav 2, koji glasi:

"Strategija je osnovni instrument za sprovođenje potvrđenih međunarodnih ugovora u oblasti zaštite prirode kojim se određuju dugoročni ciljevi i mere očuvanja biološke i geološke raznovrsnosti i način njihovog sprovođenja."

Član 36.

U članu 112. stav 2. posle reči "prirode" dodaje se reč: "uključujući", a posle reči: " biodiverziteta" dodaju se reči: "predela i geonasleđa".

Stav 6. menja se i glasi:

"Strategija se izrađuje na osnovu izveštaja o stanju prirode i naročito sadrži: načela i opšte ciljeve, ocenu stanja, posebne ciljeve i aktivnosti za njihovo sprovođenje kao i moguće izvore finansiranja."

Posle stava 6. dodaje se novi stav 7, koji glasi:

"Izveštaj o stanju prirode izrađuje Zavod za zaštitu prirode Srbije u saradnji sa drugim stručnim i naučnim organizacijama i drugim javnim službama."

Dosadašnji st. 7. i 8. postaju st. 8. i 9.

Član 37.

U članu 119. stav 1. reči : "(u daljem tekstu: inspektor)" brišu se.

Posle stava 1. dodaje se novi stav 2, koji glasi:

"U vršenju inspekcijskog nadzora nad prekograničnim prometom i trgovinom strogo zaštićenim i zaštićenim vrstama, kao i živim primercima divljih životinja nadležni inspektor sarađuje sa ovlašćenim licem za izdavanje dozvola iz člana 94. ovog zakona."

Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.

Posle dosadašnjeg stava 3. koji postaje stav 4. dodaju se st. 5. i 6, koji glase:

"Inspekcijski nadzor iz stava 1. ovog člana obavlja se bez prethodnog pisanog obaveštavanja nadziranog subjekta i pribavljanja pisanog naloga za inspekcijski nadzor.

Izuzetno, inspektor može obavestiti nadziranog subjekta o početku inspekcijskog nadzora, ako proceni da je takvo obaveštenje potrebno u cilju obavljanja nadzora."

Član 38.

Posle člana 119. dodaju se naziv člana i član 119a, koji glasi:

"Zajedničko telo za sprovođenje nadzora nad prekograničnim prometom i trgovinom divljim vrstama

Član 119a

U vršenju nadzora nad prekograničnim prometom i trgovinom divljim vrstama Ministarstvo sarađuje sa carinskom službom, policijom i republičkim javnim tužilaštvom.

Ministarstvo obrazuje zajedničko telo radi: planiranja, praćenja, usklađivanja i preduzimanja zajedničkih mera i aktivnosti za sprovođenje nadzora nad prekograničnim prometom i trgovinom divljim vrstama, u skladu sa propisima kojima se uređuje državna uprava.

Odlukom o obrazovanju zajedničkog tela iz stava 2. ovog člana uređuju se pitanja programiranja i vršenja obuke, koordinacija nadzora, izveštavanja o kontroli prekograničnog prometa i trgovine divljim vrstama i sankcionisanju nezakonitih radnji iz stava 2. ovog člana."

Član 39.

U članu 120. tačka 10) menja se i glasi:

"10) divlje vrste u prekograničnom prometu i trgovini, odnosno da li se prekogranični promet strogo zaštićenih, zaštićenih i alohtonih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva vrši u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona;".

Tač. 21) i 22) menjaju se i glase:

"21) da li se veštačko preseljavanje i naseljavanje populacija ili delova populacija autohtonih divljih vrsta vrši u skladu sa odredbama ovog zakona;

22) da li se držanje, uzgoj, obeležavanje i trgovina primercima divljih vrsta obavlja na propisan način; ".

Posle tačke 22) dodaje se tačka 22a), koja glasi:

"22a) da li su ispunjeni uslovi za rad zoološkog vrta u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona."

Član 40.

U članu 121. stav 1. tač. 9) i 10) menjaju se i glase:

"9) naredi sprovođenje mera i uslova zaštite zaštićenih prirodnih dobara, zaštićenih divljih biljnih i životinjskih vrsta i gljiva;

10) zabrani prekogranični promet strogo zaštićenih, zaštićenih i alohtonih divljih vrsta koji se vrši suprotno odredbama ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona i ratifikovanih međunarodnih ugovora;".

Tač. 21) - 23) menjaju se i glase:

"21) zabrani veštačko preseljavanje i naseljavanje populacija ili delova populacija autohtonih divljih vrsta bez dozvole ili suprotno propisanim uslovima;

22) zabrani držanje, uzgoj i trgovinu primercima strogo zaštićenih, zaštićenih i alohtonih divljih vrsta koji se vrši suprotno odredbama ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona;

23) zabrani oštećivanje ili uništavanje staništa strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta;".

Posle tačke 23) dodaje se tačka 23a), koja glasi:

"23a) vrši kontrolu držanja, uzgoja i trgovine primerka strogo zaštićenih, zaštićenih ili alohtonih divljih vrsta;".

Posle tačke 24) dodaju se tač. 25) i 26), koje glase:

"25) naredi vlasniku odnosno držaocu primerka divlje vrste da omogući inspektoru, predstavniku ovlašćene naučne ili stručne organizacije ili veterinaru, uzimanje uzorka krvi ili drugog tkiva primerka divlje vrste u njegovom prisustvu, za potrebu sprovođenja analize;

26) naredi izvršenje drugih zakonom propisanih obaveza u određenom roku."

U stavu 5. posle reči: "23)" dodaje se zapeta i reč: " 23a)", a posle reči: " 24)"

dodaje se zapeta i reči: " 25) i 26)".

Član 41.

U članu 123. stav 1. posle tačke 1) dodaje se tačka 1a), koja glasi:

"1a) primerke strogo zaštićenih, zaštićenih i/ili alohtonih divljih vrsta pri vršenju prekograničnog prometa, trgovine i/ili posedovanja na teritoriji Republike Srbije, suprotno ovom zakonu, propisima donetim na osnovu ovog zakona i potvrđenim međunarodnim ugovorima i naloži njihovo čuvanje, uz izdavanje potvrde o oduzetim primercima; ".

Posle stava 1. dodaje se novi stav 2, koji glasi:

"Sa oduzetim pokretnim zaštićenim prirodnim dokumentima i primercima divljih vrsta iz stava 1. ovog člana postupa se na primeren način za njihovo očuvanje i zaštitu, a na predlog ovlašćene naučne ili stručne organizacije za žive primerke."

Dosadašnji st. 2 – 4. postaju st. 3 - 5.

Dosadašnji stav 5. briše se.

Član 42.

U članu 125. stav 1. tačka 5) menja se i glasi:

"5) vrši ili pokuša sakupljanje i/ili korišćenje primeraka strogo zaštićenih ili zaštićenih divljih vrsta bez dozvole, odnosno suprotno propisanim uslovima (čl. 75, 76. i 77);".

Posle tačke 5) dodaje se tačka 5a), koja glasi:

"5a) drži, trguje ili pokuša da trguje sa primercima strogo zaštićenih ili zaštićenih divljih vrsta suprotno čl. 86a, 90. i 94. ovog zakona;".

Tačka 6. menja se i glasi:

"6) vrši ili pokuša da izvrši prekogranični promet, uključujući otpremu, transport i tranzit, primeraka strogo zaštićenih, zaštićenih ili alohtonih divljih vrsta bez odgovarajuće dozvole ili potvrde koju izdaje Ministarstvo, ili koristi dozvolu ili potvrdu koja je poništena ili čiji je rok važenja istekao (član 94. stav 4. tač. 1) i 3));".

Posle tačke 6) dodaju se tač. 6a) i 6b), koje glase:

"6a) vrši ili pokuša prekogranični promet divljih vrsta suprotno izdatoj dozvoli ili potvrdi, odnosno koristi dozvolu ili potvrdu izdatu za prekogranični promet za bilo koji drugi primerak osim za onaj za koji je izdata (94. stav 4. tačka 2));

6b) koristi lažnu, falsifikovanu dozvolu ili potvrdu za prekogranični promet primeraka strogo zaštićenih, zaštićenih ili alohtonih divljih vrsta, uključujući i ispravu na kojoj su vršene neovlašćene izmene (član 94. stav 4. tačka 4));".

Tačka 7) menja se i glasi:

"7) ne izvrši prijavu ili izvrši lažnu prijavu prekograničnog prometa strogo zaštićenih, zaštićenih ili alohtonih divljih vrsta u skladu sa članom 95. ovog zakona."

Stav 4. menja se i glasi:

"Za privredni prestup iz stava 1. ovog člana, a naročito u slučaju ponavljanja privrednog prestupa, pored propisane novčane kazne privrednom društvu ili drugom pravnom licu, može se izreći i zaštitna mera zabrane obavljanja određene privredne delatnosti, a odgovornom licu zaštitna mera zabrane vršenja određene dužnosti u trajanju do deset godina."

Posle stava 4. dodaje se stav 5, koji glasi:

"Za privredni prestup iz stava 1. tač. 5), 5a), 6), 6a), 6b) i 7) ovog člana uz kaznu obavezno se izriče i zaštitna mera trajnog oduzimanja primeraka strogo zaštićenih, zaštićenih i alohtonih vrsta koji su navedeni u poništenim dozvolama i potvrdama, kao i predmeta koji su upotrebljeni ili namenjeni za njihovo izvršenje, odnosno koji su nastali tim izvršenjem."

Dosadašnji stav 5. postaje stav 6.

Član 43.

U članu 126. stav 1. tač. 17) i 18) menjaju se i glase:

"17) unosi alohtone divlje vrste i njihove hibride u slobodnu prirodu, odnosno u kontrolisane uslove suprotno članu 82. ovog zakona;

18) vrši premeštanje živih primeraka autohtonih divljih vrsta bez saglasnosti Ministarstva (član 84);".

Tač. 20) - 22) menjaju se i glase:

"20) drži primerke strogo zaštićenih, zaštićenih ili alohtonih vrsta divljih životinja ili ne obeležava ili obeležava primerke strogo zaštićenih ili zaštićenih divljih vrsta suprotno propisanim uslovima (čl. 86, 86a i 88);

21) poseduje primerke strogo zaštićenih, zaštićenih ili alohtonih vrsta divljih životinja suprotno članu 87. ovog zakona;

22) uzgaja divlje vrste suprotno članu 89. ovog zakona;".

Tačka 24) menja se i glasi:

"24) postupa sa nađenim primercima strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta životinja suprotno članu 93. ovog zakona;".

St. 4 - 6. menjaju se i glase:

"Za radnje iz člana 125. stav 1. tač. 5), 5a), 6), 6a), 6b) i 7), kao i za radnje iz stava 1. ovog člana, kazniće se preduzetnik za prekršaj novčanom kaznom od 250.000 do 500.000 dinara.

Za radnje iz člana 125. stav 1. tač. 5), 5a), 6), 6a), 6b) i 7), kao i za radnje iz stava 1. ovog člana, kazniće se za prekršaj fizičko lice novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana može se uz kaznu izreći i zaštitna mera oduzimanja predmeta koji su upotrebljeni ili namenjeni za izvršenje prekršaja, odnosno koji su nastali izvršenjem prekršaja."

Posle stava 6. dodaju se st. 7. i 8, koji glase:

"Za prekršaj iz st. 5. i 6. ovog člana uz kaznu obavezno se izriče i zaštitna mera trajnog oduzimanja primeraka strogo zaštićenih, zaštićenih i alohtonih vrsta koji su navedeni u poništenim dozvolama i potvrdama, kao i predmeta koji su upotrebljeni ili namenjeni za njihovo izvršenje, odnosno koji su nastali tim izvršenjem.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, pored propisane novčane kazne pravnom licu, odnosno preduzetniku, može se izreći i zaštitna mera zabrane vršenja određene delatnosti u trajanju do tri godine, a odgovornom licu zaštitna mera zabrane vršenja određenih poslova u trajanju do jedne godine."

Član 44.

U članu 127. tačka 10) tačka na kraju zamenjuje se tačkom i zapetom i dodaje tačka 11), koja glasi:

"11) ne pribavi saglasnost nadležnog organa na srednjoročni, odnosno godišnji program zaštite prirodnih dobara (član 104. stav 2)."

Član 45.

Pravno lice, preduzetnik i fizičko lice koje poseduje žive primerke divljih životinja čije držanje je zabranjeno ili ograničeno dužno je da primerke prijavi Ministarstvu najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 46.

Pravno lice koje drži divlje životinje u sastavu postojećeg zoološkog vrta, a koje do dana stupanja na snagu ovog zakona nije Ministarstvu prijavilo zoološki vrt dužno je da podnese zahtev za dobijanje dozvole za rad zoološkog vrta, Ministarstvu u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Uz zahtev iz stava 1. ovog člana podnosi se:

1)         akt o osnivanju;

2)         izvod iz odgovarajućeg registra;

3)         dokazi i dokumenta o zoološkom vrtu, uslovima za držanje životinja, vrstama i količinama životinja, opremi, sredstvima za rad i drugim dobrima sa kojima raspolaže.

Po isteku roka iz stava 1. ovog člana Ministarstvo, u roku koji ne može biti duži od 90 dana, obaveštava podnosioca prijave o uslovima za izdavanje dozvole u skladu sa ovim zakonom.

Pravno lice iz stava 1. ovog člana dužno je da u roku od šest meseci po dobijanju obaveštenja iz stava 3. ovog člana dostavi Ministarstvu program mera i dinamiku prilagođavanja rada zoološkog vrta propisanim uslovima za period do 31. decembra 2017. godine.

Član 47.

Pravna lica, preduzetnici i fizička lica koja poseduju mrtve primerke, delove i derivate životinjskih vrsta koje su strogo zaštićene Cites konvencijom, dužni su da posedovanje istih prijave najkasnije 180 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 48.

Podzakonski propisi za sprovođenje ovog zakona biće doneti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 49.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

IZ OBRAZLOŽENJA

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA I CILJEVI KOJI SE OSTVARUJU

U skladu sa Ustavom, Republika Srbija uređuje sistem zaštite životne sredine Zakonom o zaštiti životne sredine ("Službeni glasnik RS", br. 135/04, 36/09, 36/09dr. zakon, 72/09–dr. zakon i 43/11-US) i posebnim zakonima i podzakonskim aktima. Zakonom o zaštiti prirode ("Službeni glasnik RS", br. 36/09, 88/10 i 91/10 - ispr.) uređuje se zaštita i očuvanje prirode i prirodnih vrednosti, biološke, geološke i predeone raznovrsnosti kao dela životne sredine na način i pod uslovima utvrđenim zakonom. Priroda i prirodne vrednosti uživaju posebnu zaštitu, kao dobra od opšteg interesa za Republiku Srbiju. Zakonom su uređeni su: ciljevi i načela zaštite prirode i prirodnih vrednosti u okviru osnovnih odredaba (čl. 1-7); zaštita prirode (član 7-27); zaštićena prirodna dobra (član 27-41); postupak proglašavanja zaštićenih prirodnih dobara (član 41-51); planiranje i upravljanje zaštićenih područja (član 51-71); zaštita i očuvanje divljih vrsta (član 71- 97); zaštita pokretnih zaštićenih prirodnih dokumenata (član 97- 100); organizacija zaštite prirode (član 101-105); znak zaštite prirode (član 105-107); finansiranje zaštite prirode (član 107-109); čuvanje zaštićenih područja (član 109-111); dokumenti zaštite prirode (član 111-115); pristup informacijama i učešće javnosti (član 115-117); nadzor (član 118-124); nadležnost za rešavanje o žalbi (član 124); kaznene odredbe (član 125-130); prelazne i završne odredbe (član 130-135).

Razlozi za donošenje zakona sastoje se u potrebi za:

­        Usklađivanjem sa međunarodnim obavezama preuzetim potvrđenim međunarodnim ugovorima u oblasti zaštite biološke raznovrsnosti i prekograničnog prometa divljim vrstama, i to:

  • Zakon o potvrđivanju Konvencije o biološkoj raznovrsnosti ("Službeni list SRJ- Međunarodni ugovori", broj 11/01);
  • Zakon o potvrđivanju Konvencije o međunarodnom prometu ugroženim vrstama divlje flore i faune ("Službeni list SRJ- Međunarodni ugovori", broj 11/01);

­        Usklađivanjem sa propisima EU u oblasti zaštite prirode:

  • Direktiva Saveta 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta;
  • Direktiva Saveta 79/409/EEZ o očuvanju divljih ptica;
  • Direktiva Saveta 1999/22/EZ o držanju divljih životinja u zoološkim vrtovima;
  • Uredba Saveta 338/97/EZ o zaštiti faune i flore regulisanjem njihove trgovine;

­        Usklađivanjem Zakona o zaštiti prirode sa drugim sistemskim zakonima kojima se uređuje budžetski sistem tj. Zakonom o budžetskom sistemu ("Službeni glasnik RS", br. 54/09, 73/10, 101/10, 101/11, 93/12, 62/13, 63/13-ispr., 108/13 i 142/14), kao i predloženim izmenama zakona o zaštiti životne sredine kojima se predviđa osnivanje Zelenog fonda Republike Srbije;

­        Obezbeđivanjem funkcionisanja budžetskog sistema i finansiranja zaštićenih područja.

Rešenja predviđena Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu ("Službeni glasnik RS", broj 93/12) upućuju na potrebu ustanovljavanja plaćanja takse umesto naknade za prikupljanje i procenu informacija neophodnih za izdavanje akta o uslovima zaštite prirode, kao i reviziju izvora finansiranja zaštite prirode, odnosno korišćenje sredstava na ime kompenzacijskih mera, odnosno izvore finansiranja.

Cilj je zaštita prirodnih staništa, zaštita faune i flore u prekograničnom prometu, trgovini i uzgoju, adekvatno držanje životinja u zoološkim vrtovima, unapređivanje nadzora, odnosno kontrole koji vrše nadležne inspekcije, policijski i carinski organi. Da bi se ostvarili navedeni ciljevi neophodno je unaprediti postojeći pravni okvir u oblasti zaštite prirode sa obavezama koje proizilaze iz potvrđenih međunarodnih ugovora i zahteva EU, popunjavanjem pravnih praznina, odnosno preciziranjem važećih materijalno-pravnih rešenja.

 Takođe, Komitet ministara Saveta Evrope je, 5. maja 2004. godine, na 883 sastanku zamenika ministara, usvojio Preporuku Rec(2004)3 o konzervaciji geološkog nasleđa i oblasti od posebnog geološkog interesovanja. U cilju potrebe preciznijeg određivanja pojmova, dokumenata, akata i procedura kroz koje se uspostavlja geopark u kojima su pojedini geološki, geomorfološki i hidrogeološki objekti od interesa za Republiku Srbiju proglašeni zaštićenim prirodnim vrednostima, uglavnom kao spomenici prirode ili predeli izuzetnih odlika, dok se veliki deo naučno i edukativno značajnih objekata geonasleđa nalazi unutar prostorno većih zaštićenih područja (nacionalni parkovi, parkovi i rezervati prirode) predlaže se donošenje ovog zakona. Geozaštita i održivi razvoj geodiverziteta i geonasleđa kroz inicijativu o geoparkovima doprinose ciljevima Agende 21, Naučne agende za životnu sredinu i razvoj u 21. veku donete na Konferenciji UN za zaštitu životne sredine i razvoj (UNCED, Rio de Janeiro, 1992), a koja je ponovo potvrđena na Svetskom samitu o održivom razvoju 2002. godine u Johanesburgu. Inicijativa o geoparkovima dodaje novu dimenziju Konvenciji iz 1972.godine za zaštitu svetskog kulturnog i prirodnog nasleđa ističući potencijal za interakciju između socioekonomskog i kulturnog razvoja i očuvanje prirodnog okruženja. Inicijativa za uspostavljanje geoparkova predstavlja izraženu potrebu za uspostavljanjem okvira za zaštitu i unapređivanje nasleđa Zemlje, njenih predela i geoloških formacija, koji predstavljaju ključne svedoke o istoriji naše planete, u skladu sa međunarodnim inicijativama, uz podršku odeljenja za nauku o Zemlji UNESCO-a. Ova incijativa je pokrenuta 2000. godine formiranjem Evropske mreže Geoparkova (European Geopark Getwork-EGG), danas broji 65 geoparkova u 22 države Evrope, i od 2004. godine kada je formirana UNESCO-Svetska mreža Geoparkova (UNESCO-Global Geopark Network-GGN), koja danas broji 111 geoparkova širom sveta

III. OBJAŠNJENJA OSNOVNIH PRAVNIH INSTUTUTA

Članom 1. preciznije su definisani pojedini izrazi koji su usklađeni sa izrazima korišćenim u ratifikovanim međunarodnim ugovorima u oblasti zaštite biodiverziteta (Konvencija o biološkoj raznovrsnosti, Bernska konvencija, CITES konvencija i EU propisi u oblasti zaštite prirode).

Članom 2. propisano je da se osnove, planovi i programi upravljanja i korišćenja prirodnih resursa i dobara u rudarstvu, energetici, saobraćaju, vodoprivredi, poljoprivredi, šumarstvu, lovstvu, ribarstvu, turizmu i drugim delatnostima od uticaja na prirodu, a koji obuhvataju zaštićeno područje ili čije sprovođenje može imati značajan negativan uticaj na ciljeve očuvanja i celovitosti ekološki značajnog područja, donose uz prethodnu saglasnost ministra nadležnog za poslove zaštite životne sredine. Osnove, planovi i programi moraju biti usaglašeni sa planom upravljanja zaštićenog područja.

Predlogom dopune člana 8. važećeg zakona utvrđuje se nadležnost ministarstva nadležnog za zaštitu životne sredine za davanje saglasnosti na sektorske planove i programe korišćenja prirodnih resursa u zaštićenim područjima i području ekološke mreže, posebno imajući u vidu obavezu usaglašavanja preuzetih i transponovanih međunarodnih obaveza i EU zakonodavstva u oblasti zaštite prirode, kao i praćenje ispunjenosti uslova koji se daju u postupku donošenja istih u skladu sa zakonom i relevantnim međunarodnim ugovorima. Utvrđene su nadležnosti ministarstva nadležnog za poslove zaštite životne sredine u pogledu davanja saglasnosti na sektorske planove i osnove korišćenja flore, faune, šuma, voda i građevinskog zemljišta u nacionalnim parkovima na koje saglasnost daju i ministri nadležni za poljoprivredu, vodoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo, građevinarstvo i sl. Ovo je značajan institut usaglašavanja obaveza očuvanja tipova staništa i staništa vrsta od nacionalnog i međunarodnog značaja kao i održivo korišćenje prirodnih resursa i građevinskog zemljišta u zaštićenim područjima i području ekološki značajnim područjima u privredne/razvojne svrhe.

Članom 3. dopunjena je sadržina akta o uslovima zaštite prirode.

Članom 4. predložena je izmena člana 10. zakona uvođenjem vrsta planskog dokumenta "Strategija" koji je od posebnog značaja usaglašavanja postupka starteške procene uticaja na područje ekološke mreže i ekološke koridore na nacionalnom i regionalnom nivou planiranja. Ovaj član je u celini bliže usaglašen sa članom 6. EU Direktive o staništima. Takođe, dat je predlog sprovođenja postupka ocene prihvatljivosti, redefinisanjem važećeg stava 2. ovog člana radi preciznijeg uređenja ovog postupka i celishodnijeg utvrđivanja postupka u celini koji će biti bliže regulisan propisom Vlade.

Članom 5. precizirana je odredba člana 12. zakona koja se odnosi na korišćenje sredstava na ime kompenzacijskih mera, a preko Zelenog fonda Republike Srbije.

Čl. 6. i 7. predlaže se izmena čl. 15. i 16. zakona koji se redefiniše u celini radi preciznijeg utvrđivanja obaveza zaštite tipova staništa u skladu sa EU Direktivom Saveta 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune kao i EU Direktivom Saveta o očuvanju divljih ptica, i drugim potvrđenim međunarodnim ugovorima.

Saglasno Direktivi o staništima, očuvanje predstavlja niz mera koje su neophodne da bi se održavala ili obnavljala prirodna staništa ili populacije vrsta divlje faune i flore na odgovarajućem staništu naročito ona kojima preti opasnost od nestanka u području njihove prirodne rasprostranjenosti ili ona staništa koja predstavljaju izuzetne primere tipičnih karakteristika jednog ili više od pet sledećih biogeografskih regiona alpskog, atlanskog, kontinentalnog, makronezijskog i mediteranskog. Te vrste staništa su navedene ili mogu biti navedene u Aneksu I Direktive o staništima

Istim članom predloženo je i utvrđivanje prioritetnih staništa koja označavaju vrste prirodnih staništa kojima preti opasnost od nestajanja a koja postoje na teritoriji Republike Srbije i u vezi sa čijim očuvanjem Zajednica ima posebnu odgovornost u smislu veličine područja njihovog prirodnog rasprostiranja koje se nalazi na teritoriji članica.

 Shodno tome, status očuvanja prirodnog staništa označava zbir uticaja koji deluju na prirodno stanište i njegove karakteristične vrste koji mogu uticati na njegovu dugoročnu prirodnu distribuciju, strukturu i funkcije, kao i na dugoročni opstanak njegovih karakterističnih vrsta u okviru teritorije članica. Imaju u vidu i to da je Zakonom o zaštiti prirode prihvaćena obaveza transponovanja EU Direktive o staništima i Direktive o pticama, predloženo je preciziranje člana 16. radi celishodnijeg usklađivanja definicija i terminologije u skladu sa EU Zakonodavstvom, kao i obavezama koje proizilaze iz istih.

Članom 8. kojim se uređuje geopark kao područje jasno definisane površine u okviru koje se štite, čuvaju, prezentuju i promovišu objekti geonasleđa kao i druge prirodne i kulturno-istorijske vrednosti od značaja za nauku, obrazovanje, kulturu i ekonomiju sa jasno definisanom upravljačkom strukturom, koji mora da obuhvati određeni broj objekata geonasleđa od naročite važnosti u smislu njihove naučne vrednosti, retkosti, estetskog izgleda ili obrazovne vrednosti, objekte arheološkog, biološkog, istorijskog ili kulturnog nasleđa. Propisuje se da teritorija geoparka može da obuhvati više zaštićenih područja sa različito uspostavljenim režimima zaštite, a kriterijume za utvrđivanje potencijalnog prostora za njegovo uspostavljanje, u skladu sa geotektonskom rejonizacijom uz uvažavanje geoloških posebnosti i drugih osobenosti, kao i kriterijume za klasifikovanje, vrednovanje i rangiranje objekata geonasleđa propisuje ministar.

Čl. 9. i 10. vrši se terminološko usklađivanje pojma strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta u skladu sa CITES konvencijom i EU propisima.

Čl. 11. i 12. redefinisani su čl. 38. i 39. Zakona radi preciznijeg definisanja obaveza uspostavljanja ekološke mreže, odnosno odnosno definisanja razloga za uspostavljanje ekološke mreže, kao i područja od nacionalnog značaja i područja od međunarodnog značaja posebno imajući u vidu činjenicu da u sastav ekološke mreže Republike Srbije ulaze i područja evropske ekološke mreže Natura 2000 i područja Pan-evropske ekološke mreže Emerald mreže. Dopunjena je obaveza utvrđivanja liste vrsta u skladu sa EU Direktivom o staništima iz Aneksa 1, kao i obaveza utvrđivanja kriterijuma koji će biti definisani izmenama i dopunama Uredbe o ekološkoj mreži, čija je izrada u toku.

Članom 13. predviđa se da Ministarstvo obavesti javnost o postupku pokretanja zaštite prirodnog područja I, II I III kategorije na internet stranici Ministarstva.

Članom 14. predloženo je brisanje člana 47. – zbog njegove neusaglašenosti sa dopunjenim članom 42. zakona kojim je propisano da Ministarstvo obaveštava javnost o postupku pokretanja zaštite prirodnog područja na internet stranici Ministarstva.

 Čl. 15. i 16. vrši se usklađivanje terminologije koja se odnosi na strogo zaštićene i zaštićene divlje vrste, odnosno ovlašćene naučne ili stručne organizacije u pogledu proglašavanja strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta.

Članom 17. bliže je utvrđena izrada i sadržina plana upravljanja zaštićenim područjem i sadržina plana koje je ujedno i područje ekološke mreže.

Članom 18. utvrđeni su novi rokovi za dostavljanje Izveštaja o ostvarivanju godišnjeg programa za prethodnu godinu koji upravljač dostavlja nadležnom organu do 15. decembra tekuće godine, godišnjeg programa upravljanja za narednu godinu, koje upravljač dostavlja nadležnom organu do 15. novembra tekuće godine. Predviđeno je da se Izveštaj o ostvarivanju plana upravljanja iz člana 52. ovog zakona podnosi najkasnije 60 dana pre isteka perioda za koji je plan donet.

Članom 19. precizirano je da se finansiranje zaštićenog područja vrši i iz sredstava Zelenog fonda Republike Srbije, u skladu sa predloženim izmenama i dopunama Zakona o zaštiti životne sredine.

Članom 20. vrši se usklađivanje terminologije koja se odnosi na divlje vrste kao i preciziranje zabranjenih radnji u odnosu na divlje vrste.

Članom 21. propisuju se izuzeci od zabrana koje su propisane članom 74. Osnovnog zakona

Čl. 22-25. vrši se preciziranje dozvoljenih radnji ovlašćenih naučnih ili stručnih organizacija sa strogo zaštićenim divljim vrstama, odnosno unošenja alohtonih vrsta kao i terminološko usaglašavanje.

Članom 26. precizirano je premeštanje živih primeraka autohtonih divljih vrsta.

Članom 27. precizno su definisani uslovi za držanje i obeležavanje živih primeraka divljih životinja u zatočeništvu. Posebno je predviđeno da se Živi primerci divljih vrsta životinja mogu se držati u zatočeništvu samo ako im dobrobit nije ugrožena, odnosno ako im se obezbede životni uslovi koji odgovaraju vrsti, rasi, polu, starosti kao i fizičkim i biološkim specifičnostima, osobinama u ponašanju, odnosno zdravstvenom stanju životinja. Propisano je ovlašćenje ministra da propiše uslove koje treba da ispunjavaju ovlašćeni obeleživači, način praćenja i kontrole procesa obeležavanja živih primeraka divljih životinja. Propisana je zabrana držanja u zatočeništvu živih primeraka određenih vrsta divljih životinja, osim pod uslovom: 1) da se drže u odgovarajućim objektima u sastavu zoološkog vrta, prihvatilištima i naučnim ustanovama ili drugim naučnim organizacijama za potrebe biomedicinskih istraživanja ili naučnih istraživanja sa ciljem očuvanja vrsta; 2) da se drže u drugim objektima ako se radi o privremenom držanju radi lečenja, oporavka i povratka u prirodu i/ili ako je to u cilju dobrobiti životinja pod uslovom da će se primerci držati u skladu sa propisanim uslovima, da im je obezbeđena odgovarajuća veterinarska nega i da ne postoji opasnost po zdravlje i bezbednost ljudi i životnu sredinu. Pravno lice, preduzetnik i fizičko lice koje poseduje žive primerke divljih životinja čije držanje je zabranjeno ili ograničeno u skladu sa ovim zakonom dužno je da primerke prijavi Ministarstvu. Ministarstvo rešenjem zabranjuje trgovinu, promenu vlasništva, dalje razmnožavanje prijavljenih primeraka i pribavljanje novih primeraka divljih životinja, osim u slučajevima za koje postoji izuzeće. Na osnovu rešenja ministarstvo vodi registar pravnih lica, preduzetnika i fizičkih lica koja poseduju žive primerke divljih životinja čije držanje je zabranjeno ili ograničeno Rešenje je konačno i protiv njega se može voditi upravni spor.

Članom 28. propisan je postupak izdavanja dozvole za rad zoološkog vrta u skladu sa Direktivom o držanju divljih životinja o ZOO vrtovima. Pravno lice koje drži divlje životinje u sastavu zoološkog vrta dužno je da podnese ministarstvu zahtev za izdavanje dozvole za rad zoološkog vrta. Predviđeno je da se dozvola za rad zoološkog vrta izdaje se na period od pet godina, kao i da se šest meseci pre isteka roka podnosi se zahtev za obnavljanje dozvole. zahtev za izdavanje dozvole podnosi se sledeća dokumentacija, koja sadrži naročito: vrste i broj životinja, detaljni plan objekata i prostora za držanje životinja i druge dokaze i dokumentaciju propisanu u skladu. Predviđa se i da ako se u postupku redovnog ili vanrednog inspekcijskog nadzora, utvrdi da zoološki vrt ili njegov deo ne ispunjava uslove za izdavanje dozvole, odnosno uslove propisane izdatom dozvolom ili revizijom dozvole, ministarstvo: zatvara za javnost deo zoološkog vrta koji ne ispunjava uslove, ili zatvara zoološki vrt za javnost u celini i oduzima dozvolu. ministarstvo može rešenjem da privremeno odobri rad zoološkom vrtu koji je osnovan, odnosno koji je postojao pre stupanja na snagu ovog zakona, uz obavezno propisivanje vremenskog roka, ne dužeg od dve godine, za ispunjavanje svih propisanih uslova za dobijanje dozvole. uslovi iz dozvole mogu se promeniti u roku važenja dozvole, samo u slučaju da postoji opasnost od nastanka štete ili nastane šteta po zdravlje ljudi i životnu sredinu; dođe do izmena zakona i drugih propisa; da uslovi bezbednosti na radu zahtevaju reviziju, odnosno izmenu dozvole. Predviđeno je da promenu uslova u dozvoli, vrši ministarstvo po službenoj dužnosti. Ministar bliže propisuje sadržinu zahteva, dokumentaciju koja se podnosi uz zahtev i obrazac zahteva za izdavanje dozvole za rad zoološkog vrta.

Članom 29. propisano je postupak dokazivanja porekla primeraka strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta. Pravna lica, preduzetnici i fizička lica koja drže primerke strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta moraju da poseduju dokaz kojim se potvrđuje da se radi o: 1) primercima koji su zakonito uvezeni; 2) primercima koji su zakonito stečeni pre nego što je vrsta zakonom zaštićena; 3) primercima poreklom iz uzgoja u skladu sa ovim zakonom; 4) primercima koji su prijavljeni Ministarstvu u skladu sa propisanim zakonskim rokom ili njihovim potomcima. Pod dokazom o poreklu iz stava 1. ovog člana smatraju se dozvole i potvrde izdate u skladu sa ovim zakonom, propisima donetim na osnovu ovog zakona ili potvrđenim međunarodnim ugovorom kojim se uređuje promet ugroženih vrsta divlje flore i faune (u daljem tekstu: CITES Konvencija), kao i drugi dokumentovan dokaz na osnovu kog Ministarstvo može da utvrdi zakonito sticanje primerka. Za primerke navedene u članu, koje su vlasnici prijavili do 01. juna 2011. godine, a nisu priložili dokumentovan dokaz o poreklu, u procesu izdavanja potvrde iz stava 2. ovog člana uzimaju se u razmatranje izjave o poreklu date uz prijavu.

Predviđeno je da Ministarstvo na osnovu mišljenja ovlašćenih naučnih ili stručnih organizacija odobrava ili odbija zahteve za izdavanje potvrda iz stava 2. ovog člana.

Pravna lica, preduzetnici i fizička lica koja poseduju mrtve primerke, delove i derivate određenih životinjskih vrsta koje su zaštićene CITES konvencijom dužna su da Ministarstvu prijave posedovanje tih primeraka radi pribavljanja potvrde iz stava 2. ovog člana. U slučaju da pravna lica, preduzetnici i fizička lica naslede primerak strogo zaštićene ili zaštićene divlje vrste, dužni su da bez odlaganja o tome obaveste Ministarstvo i pribave odgovarajuću potvrdu.

Ovim članom je predviđeno i da Ministar propisuje uslove i način postupanja sa primercima iz stava. 3. ovog člana i njihovim potomstvom, način prijavljivanja, vrste koje se prijavljuju, uslove i način postupanja sa mrtvim primercima, delovima i derivatima iz stava 5. ovog člana.

Istim članom kojim se menja član 88. propisuje se i evidentiranje i obeležavanje živih primeraka zaštićenih divljih vrsta životinja. Pravno lice, preduzetnik i fizičko lice koje postane vlasnik živog primerka strogo zaštićene ili zaštićene divlje vrste životinja s namerom držanja u zatočeništvu dužno je da u roku od trideset dana po sticanju vlasništva Ministarstvu podnese zahtev za izdavanje potvrde. Potvrda se izdaje ako podnosilac zahteva dokaže da su ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom i propisom kojim se uređuje prekogranični promet i trgovina vrstama divlje flore i faune. Živi primerci strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta životinja obavezno se obeležavaju u skladu sa ovim zakonom i propisom o obeležavanju. Ministarstvo vodi evidenciju primeraka strogo zaštićenih ili zaštićenih divljih vrsta životinja.

Članom se propisuje i uzgoj strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta. Pravno lice, preduzetnik i fizičko lice koje namerava da uzgaja ili veštački razmnožava primerke strogo zaštićenih ili zaštićenih divljih vrsta, dužno je da pribavi dozvolu u skladu sa ovim zakonom. Ministarstvo će zabraniti uzgoj, ako na osnovu mišljenja naučne ili stručne organizacije utvrdi da uzgoj ili veštačko razmnožavanje određene divlje vrste predstavlja opasnost po zdravlje ljudi, dobrobit životinja ili životnu sredinu. predviđeno je i da će Ministarstvo oduzeti dozvolu Ukoliko se u postupku inspekcijskog nadzora u skladu sa ovim zakonom u toku važenja dozvole utvrdi da se uzgoj ili veštačko razmnožavanje vrši u suprotnosti sa uslovima na osnovu kojih je dozvola izdata. Vlasnik divlje vrste životinje obavezan je da osigura da ta životinja ne pobegne u prirodu i odgovoran je za štetu koju ta životinja prouzrokuje ako pobegne. Odgajivačnice u kojima se uzgajaju primerci strogo zaštićenih divljih vrsta po CITES konvenciji, mogu da podnesu zahtev za izdavanje dozvole za prekogranični promet u komercijalne svrhe datih primeraka samo pod uslovom da je odgajivačnica registrovana kod Sekretarijata CITES konvencije.

Članom 29. redefinisan je član 90. u pogledu trgovine strogo zaštićenim i zaštićenim divljim vrstama u skladu sa CITES konvencijom i Uredbom Saveta 338/97/EZ godine o zaštiti faune i flore regulisanjem njihove trgovine. Pravno lice, preduzetnik i fizičko lice koje obavlja trgovinu primercima zaštićenih vrsta životinja, dužno je da trgovinu obavlja i žive životinje drži u skladu sa članom 86. ovog zakona, da sa primercima postupa u skladu sa članom 87. ovog zakona i trgovinu obavlja u skladu sa propisom kojim se uređuje prekogranični promet i trgovina primercima divljih vrsta.

 Definisan je pojam trgovine koji podrazumeva: prodaju i kupovinu, sticanje u komercijalne svrhe, izlaganje javnosti radi sticanja dobiti, korišćenje u svrhu sticanja dobiti, držanje radi prodaje, nuđenje na prodaju, potražnju za kupovinu ili prevoz radi prodaje, najam, razmenu ili bilo koji drugi vid promene vlasništva. Prilikom trgovine primercima zaštićenih divljih vrsta životinja, prodavac, odnosno vlasnik je dužan da novom vlasniku preda dokaz o poreklu tih vrsta. Potvrde i drugi akti izdati na osnovu ovog zakona u svrhu trgovine zaštićenim divljim vrstama mogu se koristiti samo za primerke na koje se odnose.

Članom 30. vrši se preciziranje terminologije, odnosno izmena u cilju poboljšanja primene odredbe člana 91. Zakona u pogledu osnivanja prihvatilišta divljih životinja. Predviđeno je da Ministarstvo u svrhu privremenog i/ili trajnog zbrinjavanja živih primeraka divljih vrsta životinja, određuje prihvatilišta, zoološke vrtove ili druga pravna ili fizička lica.

Ovim članom se predviđa da se finansiranje zbrinjavanja primeraka divljih životinja obezbeđuje se iz: sredstava budžeta Republike Srbije, autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave; sredstava Zelenog fonda Republike Srbije; drugih izvora u skladu sa zakonom.

Članom 31. redefinisani su je čl. 92.-95. Zakona u pogledu privremenog zadržavanja, privremeno ili trajnog oduzimanja i postupanja sa primercima strogo zaštićenih, zaštićenih i alohtonih divljih vrsta u skladu sa CITES konvencijom i Uredbom Saveta 338/97/EZ godine o zaštiti faune i flore regulisanjem njihove trgovine. Primerci strogo zaštićenih, zaštićenih i alohtonih divljih vrsta sa kojima se postupa suprotno odredbama ovog zakona, oduzimaju se na propisan način u skladu sa ovim zakonom, uz izdavanje potvrde o oduzimanju koja sadrži podatke o oduzetim primercima. Sa privremeno zadržanim, privremeno ili trajno oduzetim primercima iz stava 1. ovog člana postupa se u skladu sa propisom kojim se uređuje prekogranični promet i trgovina vrstama divlje flore i faune. Predviđeno je da Ministarstvo, inspektor nadležan za poslove zaštite životne sredine (u daljem tekstu: inspektor), ovlašćena naučna ili stručna organizacija ili zoološki vrt, odnosno prihvatilište koje odredi Ministarstvo preuzima privremeno ili trajno oduzete žive primerke divljih životinja radi daljeg zbrinjavanja, ukoliko organ koji je izvršio oduzimanje ili zaplenu istih nije u mogućnosti da izvrši njihov transport do mesta zbrinjavanja. Propisano je da troškove taksonomskog određivanja vrste i/ili utvrđivanja vrste od koje deo ili derivat potiče, uzorkovanja, analiza, neškodljivog uklanjanja, transporta, lečenja, nege, vraćanja u prirodu i zbrinjavanja oduzetih primeraka iz stava 1. ovog člana snosi pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice od koga su primerci oduzeti. U slučaju kada se prekogranični promet vrši suprotno propisima, a nije utvrđen primalac, sve troškove iz stava 5. ovog člana dužan je da podmiri pošiljalac, prevoznik ili naručilac, odnosno država ukoliko napred navedena lica nisu utvrđena. Ukupan iznos troškova utvrđuje Ministarstvo na osnovu izveštaja o utrošenim sredstvima za potrebe zbrinjavanja primeraka. Naknada troškova se vrši na osnovu konačne odluke suda. Međusobna prava i obaveze vezana za pružanje usluga zbrinjavanja oduzetih primeraka regulišu se ugovorom zaključenim između Ministarstva i pravnog ili fizičkog lica ovlašćenog za zbrinjavanje primeraka. Ministar propisuje troškovnik zbrinjavanja oduzetih primeraka strogo zaštićenih, zaštićenih i alohtonih divljih vrsta.

Članom je redefinisan član 93. Zakona u pogledu postupanja sa nađenim primercima strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta životinja.

Predviđeno je da je lice koje nađe primerak strogo zaštićene ili zaštićene divlje vrste životinje dužno da odmah obavesti Ministarstvo ili zavod o: pronađenim mrtvim primercima, živim primercima koji su bolesni, povređeni ili koji nisu sposobni da samostalno prežive u prirodi.

Za slučajeve kada su potrebne intervencije sa živim primercima divljih životinja u divljini ili u zatočeništvu Ministarstvo može da odredi poseban tim stručnih - fizičkih i/ili pravnih lica. Međusobna prava i obaveze regulišu se ugovorom zaključenim između ministarstva i lica iz stava 2.ovog člana Ministarstvo i/ili zavod primerke iz stava 1. tačka 2) ovog člana, radi lečenja i oporavka, upućuju na privremeno zbrinjavanje i nakon oporavka ako se proceni da su sposobni da samostalno prežive primerci se puštaju nazad u prirodno stanište.

Opravdane troškove transporta, nege i lečenja životinje snosi Ministarstvo.

Svi primerci strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta divljih životinja iz stava 1. ovog člana obeležavaju se na propisani način. Ubijeni ili na bilo koji drugi način usmrćeni primerci strogo zaštićenih divljih vrsta pronađeni na teritoriji Republike Srbije predaju se najbližoj veterinarskoj organizaciji radi utvrđivanja uzroka usmrćivanja, odnosno uginuća. Troškove analize uzoraka i dijagnostičkih isptitivanja radi utvrđivanja uzroka usmrćivanja, odnosno uginuća primeraka iz stava 7. ovog člana snosi Ministarstvo. Mrtvi primerci iz stava 1. ovog člana predaju se ovlašćenoj naučnoj ili stručnoj organizaciji na prepariranje, konzervaciju i čuvanje čime postaju pokretna zaštićena prirodna dobra kao delovi biološkog nasleđa a koji imaju naučni, obrazovni i kulturni značaj, kada ovako postupanje ne predstavlja opasnost po zdravlje ljudi. Obaveza ovlašćene naučna ili stručna organizacija kojoj su predati mrtvi primerci iz stava 5. ovog člana je da vodi evidenciju o tim primercima i podatke iz evidencije dostavlja Ministarstvu i zavodu.

Članom je redefinisan član 94. Zakona u pogledu prekograničnog prometa, trgovine i uzgoja divljih vrsta u skladu sa CITES konvencijom i Uredbom Saveta 338/97/EZ godine o zaštiti faune i flore regulisanjem njihove trgovine.

Ministarstvo, na osnovu mišljenja ovlašćene naučne ili stručne organizacije, izdaje dozvole i druga akta (potvrde, mišljenja, obaveštenja i dr.) kojima se odobrava uvoz, izvoz, unos i iznos primeraka divljih vrsta, njihovih delova i derivata, zaštićenih na osnovu zakona i potvrđenih međunarodnih ugovora, kao i za uvoz živih primeraka alohtonih divljih vrsta koje nisu zaštićene.

Ovim članom se propisuju uslovi za izdavanje potvrde iz stava 1.ovog člana i to: da je pravo raspolaganja jedinkom vrste divlje životinje, gljive i biljke stečeno u skladu sa zakonom; da su životinje ili pošiljka obeleženi na propisani način; da su preduzete sve mere za dobrobit životinja tokom prevoza; drugim uslovima propisanim u skladu sa ovim zakonom. Međutim, propisano je da Ministarstvo neće izdati dozvolu i potvrdu za prokogranični promet licu koje je kažnjavano za ilegalni prekogranični promet strogo zaštićenim ili zaštićenim vrstama divlje flore i faune i/ili za kršenje posebnih propisa koji regulišu dobrobit životinja, i to: za privredni prestup, odnosno prekršaj, u periodu od šest meseci do dve godine od pravnosnažnosti odluke suda; ili za krivično delo, u periodu od dve do pet godina od pravnosnažnosti odluke suda. Propisano je da je zabranjen prekogranični promet primeraka divljih vrsta ako: se prekogranični promet, uključujući otpremu, transport i tranzit vrši bez izdate dozvole ili potvrde; se vrši suprotno izdatoj dozvoli ili potvrdi, odnosno dozvola ili potvrda se koristi za bilo koji drugi primerak osim za onaj za koji je izdata; se koristi dozvola ili potvrda koja je poništena ili čiji je rok važenja istekao; se koristi lažna, falsifikovana dozvola ili potvrda, uključujući i ispravu na kojoj su vršene neovlašćene izmene.

Predviđeno je da Ministarstvo može poništiti izdate važeće dozvole i potvrde, odnosno zabraniti izdavanje dozvola i potvrda u narednih godinu dana od dana poništavanja dozvole. Ministarstvo će poništiti dozvolu ili potvrdu: ako se, posle izdavanja dozvole ili potvrde, usled vanrednih okolnosti, ne može obaviti izvoz, uvoz ili tranzit u skladu sa uslovima navedenim u dozvoli ili potvrdi; ako naknadno utvrdi da je odluka o izdavanju dozvole ili potvrde doneta na osnovu netačnih podataka, falsifikovanih dokumenata ili isprava na kojima su vršene neovlašćene izmene. Licu čija je dozvola ili potvrda poništena zbog okolnosti iz stava 6. tačka 2) ovog člana, a imalo je saznanje o tačnosti podataka, Ministarstvo neće izdavati dozvolu ili potvrdu u narednih godinu dana od dana ukidanja dozvole ili potvrde. Svaku pošiljku strogo zaštićenih, zaštićenih i alohtonih divljih vrsta mora da prati dozvola, odnosno potvrda u originalu. Pri uvozu, izvozu, unosu, iznosu i tranzitu, žive životinje moraju se prevoziti i čuvati na način kojim se ni najmanje ne ozleđuje ili oštećuje njihovo zdravlje ili se sa njima nehumano postupa, u skladu s posebnim propisima. Ministar može zabraniti ili ograničiti uvoz određenih alohtonih divljih vrsta na osnovu mišljenja ovlašćene naučne ili stručne organizacije u skladu sa propisanim uslovima, a naročito, ako: 1) uvoz predstavlja opasnost po autohtone vrste, zdravlje ili bezbednost ljudi; 2) nivo trgovine može ugroziti opstanak populacije date divlje vrste u prirodi; 4) je procenat uginuća primeraka date divlje vrste u transportu previsok. U skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima, a u cilju zaštite divljih vrsta ministar propisuje: 1) uslove pod kojima se obavlja uvoz, izvoz, unos, iznos ili tranzit, trgovina i uzgoj divljih vrsta; 2) izdavanje dozvola i drugih akata (potvrde, mišljenja i obaveštenja i dr.); 3) spiskove divljih vrsta, njihovih delova i derivata koji podležu izdavanju dozvola, odnosno drugih akata; 4) divlje vrste, njihove delove i derivate čiji je uvoz odnosno izvoz zabranjen, ograničen ili obustavljen; 5) izuzetke od izdavanja dozvole i drugih akata; 6) sadržinu, izgled i način vođenja registra izdatih dozvola i drugih akata; 7) način obeležavanja životinja ili pošiljki; 8) način postupanja sa oduzetim primercima; 9) način sprovođenja nadzora i vođenja evidencije; 10) izradu izveštaja i dr.

Članom je redefinisan član 95. Zakona u pogledu prijave prekograničnog prometa divljih vrsta u skladu sa CITES konvencijom i Uredbom Saveta 338/97/EZ godine o zaštiti faune i flore regulisanjem njihove trgovine. Prekogranični promet primeraka strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta, njihovih delova i derivata, kao i uvoz ili unos živih primeraka alohtonih divljih vrsta obavezno se prijavljuje carinskoj službi, u skladu sa odredbama ovog zakona i drugim propisima. Uvoznik, odnosno izvoznik primeraka, kao i fizičko lice koje unosi i iznosi primerke iz stava 1. ovog člana, dužan je da o očekivanom vremenu dolaska, odnosno otpremanja pošiljke, obavesti ministarstvo 48 sati pre vršenja uvoza ili izvoza, ukoliko je ovaj uslov naveden u dozvoli ili aktu iz člana 94. stav 1. ovog zakona. Veterinarsko zdravstveni i fitosanitarni pregled pošiljki iz stava 1. ovog člana nad kojima postoji nadležnost granične veterinarske i fitosanitarne inspekcije sprovodi se u skladu sa posebnim propisima. Granične prelaze na kojima se može obavljati uvoz, izvoz, unos, iznos i tranzit strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta, njihovih delova i derivata, kao i uslove u pogledu njihove opremljenosti i osposobljenosti za obavljanje tih poslova, propisuje ministar i ministar nadležan za poslove poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Na graničnim prelazima Ministarstvo čini dostupnim javnosti informacije o uslovima i načinu vršenja prekograničnog prometa strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta. Ukoliko se prekogranični promet primeraka strogo zaštićenih, zaštićenih ili alohtonih divljih vrsta vrši suprotno propisanim uslovima, primerke oduzima nadležni inspektor ili carinska služba u skladu sa članom 92. ovog zakona.

Članom 32. redefinisan je član 96. Zakona u pogledu rada carinski organ u skladu sa CITES konvencijom i Uredbom Saveta 338/97/ES godine o zaštiti faune i flore regulisanjem njihove trgovine. Carinskom kontrolom kontroliše se uvoz, unos, izvoz, iznos, ponovni izvoz i tranzit primeraka iz člana 95. stav 2. ovog zakona na način da carinski organ vrši kontrolu uvoza, unosa, izvoza, iznosa, ponovnog izvoza i tranzita primeraka u smislu ovog zakona, a u okviru svojih ovlašćenja.

Takođe, carinski organ posebno proverava da li su za primerke iz člana 95. stav 1. ovog zakona priložene važeće dozvole, potvrde ili druga akta izdata u skladu sa propisom iz člana 94. ovog zakona, i/ili propisane dozvole druge države izdate u skladu sa Cites konvencijom. Carinski organ sa dozvolama i potvrdama iz stava 1. ovog člana postupa na način propisan propisom o prekograničnom prometu zaštićenih divljih vrsta iz člana 94. ovog zakona.

U slučaju potrebe za stručnom proverom sadržaja kontrolisane pošiljke carinski organ obaveštava Ministarstvo, a u slučaju potrebe za stručnom proverom troškove provere snosi uvoznik, odnosno izvoznik, na teritoriji Republike.

Ako se u postupku carinske kontrole utvrdi da se primerci iz člana 94. ovog zakona uvoze, unose, izvoze, iznose, ponovno izvoze ili su u tranzitu, na način suprotan odredbama ovog zakona, carinski organ iste privremeno zadržava, o čemu odmah obaveštava Ministarstvo radi sprovođenja daljih aktivnosti iz nadležnsti Ministarstva.

Privremeno zadržane primerke, do odluke Ministarstva, odnosno do okončanja sudskog postupka, carinski organ:

1) može sam da čuva ili da preda na čuvanje Ministarstvu u slučaju kada se radi o delovima i derivatima;

2) kada se radi o mrtvim ili živim primercima iste predaje Ministarstvu za potrebe zbrinjavanja u skladu sa ovim zakonom.

Troškove nastali u postupku iz stava 6. ovog člana, snosi lice kome su primerci privremeno zadržani, odnosno privremeno ili trajno oduzeti.

Ovim članom predviđeno je i da Vlada utvrđuje visinu i način plaćanja takse za stručnu proveru sadržaja pošiljke iz stava 4. ovog člana.

Članom 37. reguliše se status zavoda kao ustanove na čije osnivanje, organizaciju i rad se primenjuju propisi o javnim službama, a propisuje se da se prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih u organizaciji za zaštitu prirode uređuju u skladu sa opštim propisima o radu, dok se plate uređuju u skladu za propisom kojim se uređuju plate zaposlenih u javnim službama koje se finansiraju iz budžeta Republike, autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave.

Članom 34. propisano je da čuvar zaštićenog područja ima status službenog lica.

Čl. 35. i 36. vrši se preciziranje naziva i definisanje Strategije zaštite prirode kao dugoročne politike u oblasti zaštite i očuvanja biodiverziteta. Strategija zaštite prirode je osnovni instrument za sprovođenje potvrđenih međunarodnih ugovora u oblasti biološke raznovrsnosti i zaštite prirode kojima se određuju dugoročni ciljevi i mere očuvanja biološke raznovrsnosti.

Član 37. dopunjen je član 119. Zakona obavezom inspektora da u vršenju inspekcijskog nadzora nad prekograničnim prometom i trgovinom strogo zaštićenim i zaštićenim vrstama, kao i živim primercima divljih životinja sarađuje sa ovlašćenim licem za izdavanje dozvola za prekogranični promet divljih vrsta. Ovim se vrši preciziranje inspekcijskog nadzora i saradnje sa carinskom službom, policijom i republičkim javnim tužilaštvom, kao i izmene u cilju unapređivanja vršenja inspekcijskog nadzora (inspekcija, policija, carina). Ministarstvo obrazuje zajedničko telo radi planiranja, praćenja, usklađivanja i preduzimanja zajedničkih mera i aktivnosti za sprovođenje nadzora nad prekograničnim prometom i trgovinom divljim vrstama., u skladu sa propisima kojima se uređuje državna uprava. Odlukom o obrazovanju zajedničkog tela uređuju se pitanja programiranja i vršenja obuke.

Članom 38. predviđa se dodavanje člana 119a kojim se definiše obrazovanje zajedničkog tela ministarstva, carinske službe, policije i republičkog javnog tužilaštva.

Čl. 39. i 40. vrši se preciziranje ovlašćenja inspektora, odnosno prava i obaveza inspektora iz čl. 120. i 121. Zakona i usklađivanje sa predloženim izmenama. Takođe, propisano je da se sprovođenje mere zabrane prekograničnog prometa, trgovine i posedovanja primercima strogo zaštićenih, zaštićenih divljih vrsta uključuje sledeće mere: 1) kažnjavanje trgovine i/ili posedovanja takvih primeraka; 2) trajno oduzimanje takvih primeraka ili njihovo vraćanje državi porekla.

Članom 41. u celini je redefinisan član 123. Zakona preciziranjem i izmenama odredbe o oduzimanju predmeta i zaštićenih prirodnih dobara. U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i dužnost da privremeno oduzme primerke strogo zaštićenih, zaštićenih i/ili alohtonih divljih vrsta pri vršenju prekograničnog prometa, trgovine i/ili posedovanja na teritoriji Republike Srbije, suprotno ovom zakonu, propisima donetim na osnovu ovog zakona i potvrđenim međunarodnim ugovorima i naloži njihovo čuvanje, uz izdavanje potvrde iz člana 92. stav 1. ovog zakona. Sa oduzetim pokretnim zaštićenim prirodnim dokumentima i primercima divljih vrsta postupa se na primeren način za njihovo očuvanje i zaštitu, a na predlog ovlašćene naučne ili stručne organizacije za žive primerke.

Članom 42. vrši se preciziranje odredaba o privrednom prestupu iz člana 125. Zakona u skladu sa predloženim izmenama. Takođe, predviđeno je da se za privredni prestup, a naročito u slučaju ponavljanja privrednog prestupa, pored propisane novčane kazne privrednom društvu ili drugom pravnom licu, može se izreći i zaštitna mera zabrane obavljanja određene privredne delatnosti, a odgovornom licu zaštitna mera zabrane vršenja određene dužnosti u trajanju do deset godina.

Članom 43. vrši se preciziranje odredaba o prekršajima iz člana 126. Zakona u skladu sa predloženim izmenama. Vrednost, status zaštite i broj primeraka divlje vrste koja je predmet prekršaja sud uzima u obzir pri odmeravanju novčane kazne. Za prekršaj, a naročito u slučaju ponavljanja prekršaja, pored propisane novčane kazne može se izreći i zaštitna mera zabrane obavljanja određene delatnosti u trajanju od tri godine.

Članom 44. izvršena je dopuna člana 127. Zakona koja se odnosi na prekršaj odgovornog lica u državnom organu, organu teritorijalne autonomije, organu jedinice lokalne samouprave i imaocu javnih ovlašćenja, a ne pribavi saglasnost nadležnog organa na srednjoročni, odnosno godišnji program zaštite prirodnih dobara.

Čl. 45. do 47. predviđene su prelazne odredbe za usklađivanje pravnih lica, preduzetnika i fizičkih lica sa odredbama ovog zakona. Pravno lice, preduzetnik i fizičko lice koje poseduje žive primerke divljih životinja čije držanje je zabranjeno ili ograničeno dužno je da primerke prijavi Ministarstvu najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona iz (član 86. stav 8.). Pravno lice koje drži divlje životinje u sklopu postojećeg zoološkog vrta, a koje do dana stupanja na snagu ovog zakona nije Ministarstvu prijavilo zoološki vrt dužno je da podnese pzahtev za dobijanje dozvole Ministarstvu u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona (član 86a stav 1.). Pravno lice dužno je da dostavi Ministarstvu u propisanom postupku program mera i dinamiku prilagođavanja rada zoološkog vrsta propisanim uslovima za period do 31. decembra 2017. godine. Pravna lica, preduzetnici i fizička lica koja poseduju mrtve primerke, delove i derivate životinjskih vrsta koje su strogo zaštićene CITES konvencijom, dužni su da posedovanje istih prijave najkasnije 180 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona (član 87. stav 5.).

Članom 48. propisano je da će podzakonski propisi za sprovođenje ovog zakona biti doneti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.        

Članom 49. propisano je stupanje na snagu zakona. 

Izvor: Press služba Skupštine Srbije, 10.02.2016.