Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PODNOŠENJE ZAHTEVA NADLEŽNOM ORGANU ZA DAVANJE MIŠLJENJA O PRIMENI PROPISA: Privreda i građani 2016. godine platili 34 miliona dinara za tumačenja zakona. Pojašnjenja se najčešće traže za primenu poreskih propisa


Sve lepo piše, ali je malo kome jasno. Firme i građani samo tokom 2016. godine podneli su najmanje 3.890 zahteva za dodatno pojašnjenje propisa, pokazuje analiza Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED). Zbir nije konačan, jer podatke nije dostavilo sedam ministarstava. Kada se brojka ukrsti sa cenom, NALED tvrdi da su privreda i građani, samo za pojašnjenje zakona, prošle godine dali 34 miliona dinara.

Preduzeća za pojašnjenje propisa moraju da plate 12.490 dinara, dok građane to košta 1.530 dinara.

- Ne postoji oblast u kojoj se izdaje toliko mišljenja kao što su to poreski zakoni i podzakonska akta - objašnjava advokat Vlatko Sekulović, koji je i radio analizu za NALED. - Razlog je što su zakonski i podzakonski akti nejasni. Norma nije dovoljno precizna. Pitanje je da li norma i može da predvidi sve životne situacije. Mišljenja treba da postoje, ali moraju da imaju neku formu i rok važenja.

U praksi to znači da novi poreski zakon privrednik može da tumači na jedan način. Ministarstvo finansija naknadno izda mišljenje i privrednik "post festum", od poreskog inspektora, saznaje da ga je tumačio loše i da je u prekršaju.

- Mišljenja Ministarstva finansija su, međutim, obavezujuća samo za Poresku upravu - ističe Sekulović. - Nisu obavezujuća ni za obveznike, ni za sudove, jer mišljenja nisu obavezujuća pravna akta. U praksi, privrednik se vlada po sopstvenom tumačenju, to ospori Poreska uprava zbog mišljenja Ministarstva finansija, a na kraju sud može da ospori Ministarstvo finansija. To stvara pravnu nesigurnost za obveznika.

A da je nedoumica u primeni poreskih propisa zaista mnogo, najbolje odslikava "Bilten službenih objašnjenja i mišljenja za primenu poreskih propisa". Izdaje ga Ministarstvo finansija i samo poslednji broj, koji pokriva jul i avgust 2017. godine, ima 223 stranice. Nasuprot tome, Zakon o porezu na dodatu vrednost ("Sl. glasnik RS", br. 84/2004, 86/2004 - ispr., 61/2005, 61/2007, 93/2012, 108/2013, 6/2014 - usklađeni din. izn., 68/2014 - dr. zakon, 142/2014, 5/2015 - usklađeni din. izn., 83/2015, 5/2016 - usklađeni din. izn., 108/2016 i 7/2017 - usklađeni din. izn.) sa svojih 40 stranica - deluje kao lako štivo.

NALED istovremeno prati usvajanje 426 podzakonskih akata koji bi trebalo da prate svega dvadesetak usvojenih zakona. Pre roka je usvojeno njih 70. Sa kašnjenjem, u proseku od 353 dana, usvojeno ih je 210. Njih 146 se još čeka, a pojedini kasne i više od 1.500 dana.

Izvor: Vebsajt Novosti, S. Bulatović, 06.10.2017.
Naslov: Redakcija