Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O OZAKONJENJU OBJEKATA: U Vojvodini je popisano oko 150.000 nelegalnih stambenih objekata, oko pet hiljada poslovnih i 135.000 pomoćnih objekata sagrađenih bez dozvole


U Srbiji ima više od dva miliona nelegalnih objekata, a polovina od toga su kuće i stanovi, pokazuje baza svih nelegalno izgrađenih objekata koju je objavilo Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. U Vojvodini popisano 150.000 nelegalnih stambenih objekata.

Planirano je da se za tri godine ozakone nelegalni objekti, a od toga će imati korist građani, ali i država, koja planira da ubere prihod od taksi od 26 milijardi dinara.

Prvi put posle nekoliko decenija u Srbiji su popisani svi nelegalno izgrađeni objekti, a pokazalo se da ih je znatno više nego što se procenjivalo. Više od polovine tih objekata su stanovi i kuće, kaže pomoćnica ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Darinka Đuran.

"Od dva miliona nelegalno izgrađenih objekata gotovo milion su stanovi i kuće u kojima naši građani žive. Najviše nezakonito izgrađenih stanova i kuća ima u Kragujevcu, Kraljevu, Čačku i Leskovcu. Grad Beograd kao prestonica je uspeo po prvi put da popiše sve ono što je nelegalno i bespravno građeno godinama. Dovoljno je reći da je 260 hiljada nezakonito izgrađenih objekata, a od toga su 203.000 su stanovi i kuće. Ministarstvo je odlučno da sprovede postupak ozakonjenja. Prvu fazu popisa smo završili. U drugoj fazi građevinski inspektori donose rešenja što je preduslov da bi objekat ušao u postupak ozakonjenja. I sada – imamo rok od tri godine, do kraja mandata Vlade, da završimo ozakonjenje svega što je bespravno izgrađeno", kaže Đuran.

U Vojvodini je popisano oko 150.000 nelegalnih stambenih objekata, oko pet hiljada poslovnih i 135.000 pomoćnih objekata sagrađenih bez dozvole.

Po broju nelegalnih objekata prednjači Sombor, gde je popisano više od 50 hiljada, u Pančevu 35 hiljada, nešto manje u Vršcu, Novom Sadu, Subotici i Kikindi.

Možda je ipak rekorder Alibunar, jer je u toj maloj opštini popisano 25 hiljada nelegalnih objekata.

Darinka Đuran objašnjava zašto je baza nelegalnih objekata značajna za vlasnike tih objekata.

"Time smo na neki način podvukli crtu i u bazu uneli sve što je nelegalno izgrađeno i sada tačno znamo da sve ono što se gradi nakon objavljivanja ove baze mora da se gradi u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014 i 145/2014), mora da se gradi tako što će se tražiti građevinska dozvola. Na taj način šaljemo jasnu poruku da više nema bespravne gradnje. Država je sve bespravne objekte popisala i to daje građanima sigurnost, pogotovo kada u narednih 15 dana unesemo i brojeve katastarskih parcela, da je njihov objekat popisan i da sledi postupak ozakonjenja", kaže Đuran.

Država planira da se konačno stavi tačka na nelegalnu gradnju, navodi pomoćnica ministra.

"Naš cilj je da ozakonimo sve ono što je moguće da se ozakoni u skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji sa akcentom na porodične stanove i kuće. Mislimo da ćemo pomoći svima onima koji vode postupak ozakonjenja pred nadležnim organom i u saradnji sa javnim preduzećima omogućimo da po niskoj ceni konačno ozakone svoj objekat. Jer, taksa za ozakonjenje stambenih i porodičnih objekata je svega 5.000 dinara. Smatramo da je ovo konačno trenutak da građani ozakone svoje objekte i da oni steknu tržišnu vrednost i da mogu da ih prodaju. Treba napomenuti da svaki objekat koji se ozakoni besplatno se knjiži u Republičkom geodetskom zavodu i dalje se vodi kao da je od prvog dana imao građevinsku, odnosno upotrebnu dozvolu", rekla je Đuran.

U procesu ozakonjenja nelegalnih objekata stiglo se do treće, možda i najvažnije faze, kaže Đuran.

"Sada sledi ono na šta građani, naravno, najviše treba da obrate pažnju, a to je sam postupak ozakonjenja. Građani moraju da znaju da je zakon dao mnoge olakšice u smislu rešavanja imovinsko-pravnih odnosa. Nema više onih saglasnosti suseda itd. Sada imamo mnogo jednostavniju proceduru. Ukoliko se sused nije bunio dok je građen bespravni objekat ne traži se njegova saglasnost. Takođe, što se tiče tehničke dokumentacije, na čemu ćemo insistirati svakog dana opštinama i gradovima, tražimo minimum tehničke dokumentacije. Kada govorimo o stanovima i kućama tražimo samo izveštaj o zatečenom stanju sa elaboratom geodetskih radova. To je minimum. I da ne zaboravimo. U članu 2. Zakona o ozakonjenju objekata ("Sl. glasnik RS", br. 96/2015) navedeno je da je ozakonjenje javni interes, 2017. i 2018. su godine ozakonjenja. Zakon se neće menjati i svi moramo da budemo vredni da ovaj posao okončamo do kraja", navodi Đuran.

Osim što je konačno završen popis nelegalnih objekata, od početka 2017. godine doneto je oko 80 hiljada rešenja o ozakonjenju. To je znatno više nego do sada, jer je za taj veliki posao zaposleno još hiljadu ljudi u gradovima i opštinama.

Projekcije govore da će od legalizacije biti ubrano najmanje 26 milijardi dinara, a većina tog novca ostaće u opštinama i gradovima za izgradnju infrastrukturnih objekata. Istovremeno, građani će ubuduće plaćati porez za legalizovane objekte.

"Od onog što se slije od taksi po osnovu rešenja o ozakonjenju 70 odsto ide u budžet lokalne samouprave, a 30 odsto u republički budžet. Projekcije govore da će se u budžet sliti najmanje 26 milijardi dinara. Do sada je već uplaćeno 1,2 milijarde dinara", kaže Darinka Đuran.

Ministarstvo građevinarstva otvorilo je za građane posebnu telefonsku liniju 011/ 361-77- 22 i mejl adresu: ozakonjenje@mgsi. gov.rs na koju građani mogu da prijave probleme u postupku ozakonjenja ili da potraže savet.

Postavljen je veoma ambiciozan plan da se ove i naredne dve godine stavi tačka na nelegalnu gradnju.

Sudeći po dosadašnjem tempu izdavanja rešenja o ozakonjenju, teško je očekivati da će za 900 dana na dva miliona objekata biti stavljen pečat legalnosti.

Broj nelegalnih objekata u Vojvodini

ZAPADNOBAČKI OKRUG

Apatin – 7367

Kula – 3.867

Odžaci – 5.504

Sombor – 50.730

JUŽNOBANATSKI OKRUG

Alibunar – 25.633

Bela Crkva – 1.567

Vršac – 32.239

Kovačica – 4.650

Kovin – 5.232

Opovo – 5.837

Pančevo – 34.955

Plandište – 2.960

SEVERNOBANATSKI OKRUG

Ada – 3.662

Kanjiža – 1.936

Kikinda – 20.677

Novi Kneževac – 297

Senta – 8.252

Čoka – 689

SEVERNOBAČKI OKRUG

BačkaTopola – 3.160

Mali Iđoš – 3.448

Subotica – 25.564

SREDNJEBANATSKI OKRUG

Žitište – 4.766

Zrenjanin – 31.925

Nova Crnja – 3.586

Novi Bečej – 16.075

Sečanj – 3.153

JUŽNOBAČKI OKRUG

Novi Sad – 28.814

Bač – 3.312

Bačka Palanka – 3.285

Bački Petrovac – 12.300

Beočin – 3.150

Bečej – 11.645

Vrbas – 938

Žabalj – 3.625

Srbobran – 5.074

Temerin – 5.437

Titel – 9.742

Sremski Karlovci – 1.177

SREMSKI OKRUG

Sremska Mitrovica – 8.837

Šid – 7.330

Inđija- 7.751

Irig – 2.397

Ruma – 8.900

Stara Pazova – 11.575

Pećinci – 7.989

Najviše bespravne gradnje u Beogradu

Beograd – 266.655

Šabac – 91.546

Kragujevac – 88.208

Čačak – 66.306

Leskovac – 59.321

Kraljevo – 50.627

Kruševac – 50.341

Niš – 31.890

Izvor: Vebsajt RTV, Radovan Balać, 06.07.2017.
Naslov: Redakcija