Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O POSTUPKU UPISA U KATASTAR NEPOKRETNOSTI I VODOVA: Deo notara se zalaže da elektronski izvodi ne mogu služiti kao javne isprave, već insistiraju na fizičkom prisustvu stranke i štampanju dokumenta


Razlog zbog kojeg notari žele da ostanu verni papirnim listovima nepokretnosti iz katastra i ne žele da uvaže elektronske izvode, leži u odbrani "mesne nadležnosti", tvrdi javni beležnik iz jednog mesta u unutrašnjosti. On ističe da nekolicina notara u Beogradu zarađuje više od milion evra godišnje, dok kolegama u manjim gradovima ostaju samo "mrvice". Zato se zalažu da elektronski izvodi ne mogu služiti kao javne isprave, već insistiraju na fizičkom prisustvu stranke i štampanju dokumenta.

Ako ne bi bilo potrebno da da se štampaju izvodi, stranke bi mogle u svom mestu boravka da završe posao kupovine stana u drugom gradu ili ostavinske rasprave. Javni beležnici, međutim, insistiraju da ukoliko je neko kupio stan u Beograd, proceduru obavi u prestonici, odnosno da ode u katastari izvadi papirni izvod.

- Teritorija na kojoj posluje jedan notar strogo je definisana, pa tako centralne gradske opštine Stari grad, Savski venac, Vračar, Zvezdaru i Palilulu pokriva svega osmoro ljudi - priča notar.

Oni imaju skoro po 10.000 zahteva ka katastru za dve godine, dok ostale kolege u Srbiji u proseku imaju po hiljadu ili dve. Ako se uzme prosek da overa košta oko 500 evra, jasno je da neke kolege zarađuju basnoslovne sume novca. Zarada zavisi od vrednosti nekretnine, tako da ne dobija notar istu nadoknadu kada se proda stan na ekskluzivnoj lokaciji i u nekom manjem mestu. Javni beležnik, na primer, u Kikindi treba da izda deset rešenja da bi zaradio kao onaj ko je izdao jedno u centru Beograda.

Sagovornik smatra da je teritorijalni princip nepravičan i prema građanima i prema većini notara.

Predsednik Javnobeležničke komore Srbije Srbislav Cvejić tvrdi da je mesna nadležnost notara ustanovljena zakonom i poklapa se teritorijalno sa sudskom nadležnošću i da to nema nikakve veze sa njihovim digitalnim pristupom katastru.

- Svi mi imamo digitalni pristup listu nepokretnosti. Ako građanin iz Valjeva kupi stan u Beogradu neće mu overa biti jeftinija kod notara u Valjevu, jer je tarifa jedinstvena prema vrednosti nekretnine. Takođe, ako je prodavac iz Beograda, hoće li on ići u Valjevo da overi ugovor? Papirni oblik nema nikakve veze sa tim jer svi javni beležnici imaju digitalni pristup listu nepokretnosti.

Cvejić ima suprotno stanovište da bi bez mesne nadležnosti javni beležnici u unutrašnjosti ugasili svoje kancelarije jer ne bi mogli dovoljno da zarade.

- U Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu živi 60 ili 70 odsto građana Srbije. Pa ko kupuje nepokretnosti na Zlatiboru ili Kopaoniku? Niko od njih ne bi išao tamo da overi ugovor, već bi to radili u svojim gradovima. Beležnicima u unutrašnjosti ne bi onda bilo isplativo da rade, jer najveće zarade donose upravo overe ugovora o prometu nekretnina i to je prihod koji omogućava normalno funkcionisanje beležničkih kancelarija. -

I zvanični podaci sa sajta Republičkog geodetskog zavoda pokazuju da prvih 20 javnih beležnika na spisku imaju mnogo posla. Najvredniji je od 1. jula 2018. do 26. maja 2020. tražio čak 8.643 izvoda, dok je od poslednjeg na listi u katastar stiglo svega 36 zahteva. To potvrđuje da neki jedva opstaju, dok neki zarađuju neverovatne sume.

Izvor: Vebsajt Blic, 06.06.2020.
Naslov: Redakcija