Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI: Zdravstveni radnici moći će dopunski da rade trećinu radnog vremena u matičnoj ustanovi i u još tri privatne ordinacije


Od sredine aprila pacijenti koji budu želeli da plate određeni pregled kod lekara ili snimanje na nekom aparatu, to će moći da urade i u državnim zdravstvenim ustanovama. Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti ("Sl. glasnik RS", br. 25/2019 - dalje: Zakon) omogućava dopunski rad zdravstvenim radnicima u matičnoj kući u popodnevnim satima, odnosno kada završe svoju smenu. Lekari, sestre i tehničari moći će da odluče da trećinu radnog vremena rade dopunski u sopstvenoj državnoj ustanovi, a upravni odbori bolnica i domova zdravlja odlučivaće o cenovniku pregleda.

U Ministarstvu zdravlja pojašnjavaju da će pacijenti moći da plate za sve usluge, osim za one za koje postoje liste čekanja. Zdravstveni radnici moći će dopunski da rade trećinu radnog vremena u matičnoj ustanovi i u još tri privatne ordinacije. Cene pregleda biće konkurentne i niže nego kod privatnika, a za sve usluge biće plaćeni porez i doprinosi. U ovoj instituciji tvrde da će voditi računa da se pacijenti ne preusmeravaju iz redovne smene u dopunsku, što će nadležni često kontrolisati.

Da bi mogli dopunski da rade zdravstveni radnici moraju da imaju saglasnost direktora kuće u kojoj su zaposleni za stalno i da su u svom redovnom radu obavili posao – ističu u resornom Ministarstvu.

Iako je Zakon usvojen, direktori zdravstvenih ustanova još nisu sasvim sigurni kako će se on u praksi sprovoditi, pa čekaju instrukcije iz Ministarstva zdravlja. Mnogi smatraju da je to dobar propis i za lekare, koji će dodatno da zarade, i za pacijente, jer će za manje novca nego kod privatnika brže moći da dođu do željenog lekara.

Kada dobijemo instrukcije, razmislićemo šta bismo mogli da radimo dopunski. Insistiraćemo da lekari prvo završe svoj redovan posao i ispune bonuse, pa tek onda dopunski – napominje prof. dr Dragoš Stojanović, direktor KBC "Zemun".

Procene će tek obaviti i Klinički centar Kragujevac, čiji direktor prof. dr Predrag Sazdanović ističe da ima specijalnosti koje bi mogle da se uključe u dopunski rad.

Na primer, internisti, oftalmolozi, ginekolozi, stručnjaci za ORL, mogu da sklope ugovor sa nama za preglede, ali samo, možda, u slučaju kada su nam ambulante prazne. Najvažnije je da državne ustanove budu konkurentne na tržištu. Recimo, uzmu se u obzir cene ginekološkog ultrazvučnog pregleda u pet privatnih ordinacija i formira se niža cena nego kod njih. Insistiraćemo da se plaćaju ne samo lekari, već i sestre i tehničari koji asistiraju. Ovaj Zakon je potpuno u skladu sa onim koji se primenjuje u drugim zemljama. Bio sam na edukaciji u bolnici u Mariboru i tamo lekari od 17 do 22 sata imaju svoje ambulante na državnoj klinici i ugovore sa matičnim kliničkim centrom – pojašnjava dr Sazdanović.

Za prof. dr Zorana Radovanovića, direktora KC "Niš", jedna od najvažnijih pozitivnih stavki novog propisa je omogućavanje lekarima da zarade dodatni novac kako ne bi masovno odlazili u inostranstvo. Istovremeno, bolnica može da zaradi dodatni novac i da ga iskoristi za popravku aparata ili nabavku modernih uređaja.

Nikome nije cilj da operacione sale budu prazne. Upravo u ono vreme kad je redovan rad završen, one mogu da se koriste za dopunski rad. Ima slučajeva da pacijenti, recimo, neće da budu operisani u Vranju, već baš kod nas i da za to hoće da plate. A mi to možemo da ponudimo i da napravimo timove. To bi moglo, na primer, da bude korisno u slučaju operacija žučne kese ili kile, gde je bitno da, ukoliko dođe do komplikacija, odmah sve može da reši pod istim krovom bolnice. Jedna takva operacija privatno košta oko hiljadu evra, a mislim da bi svaki hirurg želeo da operiše za oko 250 evra – dodaje dr Radovanović.

Međutim, nisu svi oduševljeni ovim zakonskim rešenjem. Udruženje privatnih lekara Srbije, dok je zakon bio u radnoj verziji, smatralo je da će samo povećati nivo koruptivnih radnji, a protiv je i Udruženje "Doktori protiv korupcije". Draško Karađinović, iz ove organizacije, napominje da dopunski rad lekara nigde ne postoji kao kategorija.

Sve se radi samo da se ne priča o suštini problema, kao što su liste čekanja, i posledicama dopunskog rada. To je sukob interesa ako lekar zakazuje pacijentu dopunski pregled u okviru svog redovnog rada – smatra Karađinović.

Podsećamo da je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti ("Sl. glasnik RS", br. 107/2005, 72/2009 - dr. zakon, 88/2010, 99/2010, 57/2011, 119/2012, 45/2013 - dr. zakon, 93/2014, 96/2015, 106/2015, 113/2017 - dr. zakon i 105/2017 - dr. zakon) iz 2005. godine bilo omogućeno da lekar iz državne ustanove može trećinu radnog vremena da radi kod privatnika, što je bilo vremenski ograničeno do kraja 2008. godine. Članom 277. zakona bilo je pojašnjeno da osobi koja je zaposlena u državnoj ustanovi puno radno vreme, a nastavi da radi u privatnoj praksi i posle decembra 2008. godine, prestaje radni odnos u državnoj službi. Izmenama propisa 2010. godine ukinuta je ova odredba, pa su lekari nastavili da rade i u državnoj i u privatnoj praksi. Pre desetak godina u okviru "večernjih klinika" u nekim državnim ustanovama moglo je da se radi dopunski na sličan način kako se to sada ponovo uvodi, ali je taj koncept, zbog brojnih pritužbi, bio ukinut.

Izvor: Vebsajt Politika, Danijela Davidov-Kesar, 05.04.2019.
Naslov: Redakcija