Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O POREZIMA NA IMOVINU: Povećanjem nameta na imovinu većina opština će nadomestiti manje prilive od države. Beograd skuplji za dva odsto, Kragujevac za osam odsto, u Šapcu bez promene. Rok za uplatu prve rate poreza na imovinu 14. februar 2017. godine


Kase opština i gradova 2017. godine biće "lakše" za ukupno pet milijardi dinara. Toliko bi, prema računici, trebalo da se prelije sa lokala u republički budžet u skladu sa Zakonom o izmenama Zakona o finansiranju lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 83/2016). Većina opština i gradova pokušaće da nadomesti taj manjak upravo kroz povećanje jednog od svojih najznačajnijih prihoda - poreza na imovinu.

Ovogodišnja rešenja na kućne adrese građana neće stići pre maja. Ipak, sudeći prema najavama iz raznih opština, razrezani iznosi na njima biće veći za procenat-dva u odnosu na rešenja iz 2016. godine.

U Beogradu će porez na imovinu biti maksimalno dva odsto viši u odnosu na ovogodišnji namet, odlučila je Skupština grada Beograda. Kako obrazlažu, na visinu obaveznog nameta uticalo je osetno povećanje prometa na tržištu nekretnina i više cene kvadrata.

- Prosečnu cenu kvadrata po zonama određuje promet u jednoj godini, i to je osnovica poreza za narednu godinu - ističu u Upravi javnih prihoda. - Porez se određuje na osnovu cena ostvarenih u prometu određene vrste nepokretnosti od 1. januara do 30. septembra. Upoređujući prosečne cene kvadrata iz 2016. i predviđene za 2017. godinu, vidi se da je najveća razlika, od oko deset odsto, u prvoj zoni. Skuplji stanovi su i u ostalih 13 zona. Jedino je u elitnim delovima grada, koji spadaju u ekstrazonu, bilo manje trgovanja i cene su bile u padu.

U Novom Sadu je ovogodišnji porez na imovinu povećan za procenat ili tek malo više u odnosu na prošlogodišnji iznos te obaveze. Tako vlasnicima stanova u prvoj gradskoj stambenoj zoni poskupljenje iznosi 1,1 odsto, oni u drugoj platiće 1,11 procenata više, a vlasnicima stanova u trećoj zoni taj porez je uvećan za 1,05 odsto, precizirano je u saopštenju iz Kabineta gradonačelnika.

Prema računici Gradske poreske uprave, za stan površine 50 kvadratnih metara u prvoj zoni, star 10 godina, prošle godine je porez iznosio ukupno 9.240 dinara, dok bi u ovoj trebalo izdvojiti 101 dinar više. Ako se ima u vidu kvartalno plaćanje, to znači da je povećanje poreske obaveze od 11 do 25 dinara po kvartalu.

- S obzirom na to da nije bilo pomeranja na tržištu nekretnina, ni porez na imovinu u Šapcu nije znatnije menjan u odnosu na prošlu godinu - kaže načelnica Poreske uprave Rada Jugović. - Odstupanja su od 0,2 do 0,5 odsto, gore-dole, ali ukupno posmatrano, porez na imovinu je isti kao što je bio prošlogodišnji.

Odlukom gradske poreske uprave u Kragujevcu, porez na imovinu u ekstrazoni je povećan, dok je u drugim zonama smanjen. Osnovica za te obaveze građana u ovoj godini uzimana je na osnovu prometa nekretnina u pojedinim delovima grada. Tako je za stanove u ekstrazoni porez povećan za osam odsto, dok je u drugoj zoni niži za dva odsto.

Skupština grada Kruševca prošle jeseni je usvojila odluku o povećanju stope poreza na imovinu koja od januara 2017. umesto 0,35 iznosi 0,40 odsto. Do korekcije je došlo zbog rasta prosečnih tržišnih cena u prometu nekretnina u prvih devet meseci 2016. Lokalna samouprava je na osnovu cena ostvarenih u prodaji došla do računice, da građevinsko zemljište u prvoj zoni iznosi 7.930 dinara, drugoj 3.788, trećoj 1.202, a u četvrtoj 426 dinara. Prosečna cena kvadrata stambenog prostora u prve dve zone je 70.244 i 61.106, dok je u trećoj i četvrtoj zoni ta cena po 45.322 dinara. Kuće za stanovanje su nešto povoljnije, jer njihova prosečna cena kvadrata po zonama iznosi 29.255, 16.355, 14.059 i 6.061 dinar.

- Generalno u Nišu nije povećan porez na imovinu. Osnovica i stope poreza utvrđuju se na osnovu prometa nekretnina, ali je u svih osam zona promet bio neznatan - ističu u lokalnoj poreskoj administraciji. - Poreske stope po kvadratu iznose 0,35 posto a zakonski maksimum je 0,40 posto. Po zonama osnovica za obračun poreza se kreće od 100.000 dinara po kvadratu u ekstrazoni za stanove, do 20.000 dinara u osmoj zoni. Što se kuća tiče osnovica je od 70.000 do 10.000 dinara.

Stopa poreza na imovinu u Leskovcu nije menjana, i za građane i za firme iznosi 0,4 odsto. Za kuće, garaže i garažna mesta nije promenjena ni poreska osnovica, jer nije bilo adekvatnog prometa nepokretnosti, pa će visina poreske obaveze za više od 80 odsto građana ostati ista.

Uprkos smanjenju davanja iz Republike Srbije, građani Vranja neće osetiti na svojoj koži nedostatak para u budžetu. Prema rečima Ivana Stankovića, člana gradskog veća zaduženog za budžet i finansije, porez na imovinu nije promenjen i ostao je na prošlogodišnjem nivou, tako da se visina iznosa na poreskim rešenjima neće menjati.

U Beogradu se 2016. godine najviše trgovalo stanovima i garažama, ali daleko manje lokalima i drugim poslovnim prostorom. I u Kragujevcu je bila slična situacija, pa zbog pada interesovanja za kupovinu lokala, vlasnici poslovnog prostora u drugoj zoni u Kragujevcu porez plaćaju manje za oko 50 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

U utorak, 14. februara 2017. godine, ističe rok za uplatu prve rate poreza na imovinu u ovoj godini.

Izvor: Vebsajt Novosti, E. V. N., 08.02.2017.
Naslov: Redakcija