Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O INSPEKCIJSKOM NADZORU: Inspektor u pisanom obliku obaveštava nadziranog subjekta o predstojećem inspekcijskom nadzoru, najkasnije tri dana pre početka nadzora. Obaveštavanje se vrši elektronskim putem, a može se učiniti i u papirnom obliku


Privrednici u Srbiji, nezadovoljni učestalim inspekcijskim kontrolama, podneli su preko udruženja “Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije” (ZPPS) inicijativu Ministarstvu finansija i Ministarstvu privrede da se ukine odredba o zatvaranju živih biznisa, jer se - kako kažu - krši Ustavom zagarantovano pravo na rad.

Predstavnici udruženja objašnjavaju da je učestala praksa da se legalni objekti zatvaraju na 15 i više dana, čak i kad su u pitanju administrativno-tehnički propusti, a ne suštinski prekršaji ili utaje.

Kako se kontrola često ne može predvideti, advokati savetuju da se poslodavci pripreme za posetu inspekcije rada.

Inspektorat za rad vrši nadzor nad sprovođenjem propisa kojima se uređuju prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih. Ona su dvostruko uređena - državnim propisima i aktima koji nastaju saglasnošću poslodavaca i zaposlenih.

“Inspektor rada može izvršiti uvid u opšte i pojedinačne akte, evidenciju u drugu dokumentaciju, kao i pregledati poslovni prostor, zgrade i slično. I poslodavac i zaposleni su dužni da omoguće inspektoru rada da vrši nadzor i izvrši uvid u dokumentaciju, kao i da mu dostave sve informacije neophodne radi obavljanja inspekcijskog nadzora, navode pravnici.

Neka od najčešćih kršenja ovih propisa su nezaključenje ugovora o radu, odnosno “rad na crno”, zatim nesanitarni uslovi rada, neisplaćivanje zarade, otkaz ugovora o radu u suprotnosti sa zakonskim odredbama, neobezbeđivanje posebne zaštite pojedinih kategorija zaposlenih…

Inspektorat za rad vrši nadzor po službenoj dužnosti - prema redovnom planu inspekcijskog nadzora ili vanredno, kada je to neophodno da bi se preduzele hitne mere radi otklanjanja neposredne opasnosti po život ili zdravlje ljudi, imovinu, prava i interese zaposlenih i radno angažovanih lica, privredu, životnu sredinu.

Nezavisno od toga, prijavu mogu podneti radnici i druga zainteresovana lica. Prijava se podnosi inspekciji rada, a ne postoji tačno propisan obrazac prijave, već se primenjuje slobodna forma (preko e-maila, telefonom, odlaskom u prostorije Inspektorata za rad).

Prijava se može podneti i anonimno, jer je Inspektorat za rad u obavezi da postupi po svakoj prijavi. Jedina razlika je u tome što ukoliko je prijava podneta anonimno podnosilac neće dobiti i informaciju o izvršenom nadzoru i preduzetim merama, navode pravnici.

Zakon o inspekcijskom nadzoru ("Sl. glasnik RS", br. 36/2015, 44/2018 - dr. zakon i 95/2018) predviđa da inspektor u pisanom obliku obavesti subjekta o predstojećom inspekcijskom nadzoru, najkasnije tri dana pre početka nadzora (elektronskim putem ili u papirnom obliku).

Takođe, regulativa navodi slučajeve u kojima se nadzor ne najavljuje, kao što su - postojanje opravdane bojazni da bi obaveštenje umanjilo ostvarenje cilja inspekcijskog nadzora, zaštita javnog interesa, otklanjanje opasnosti po život ili zdravlje ljudi.

“Međutim, Srbija je potpisnica Konvencije 81 Međunarodne organizacije rada koja se odnosi na rad inspekcije rada i u kojoj, između ostalog, piše da inspektori ulaze slobodno bez prethodne opomene u svako doba dana i noći u svako preduzeće koje podleže kontroli inspekcije”, ističu iz advokatske kancelarije Stojković.

Inspektor u postupku inspekcijskog nadzora može privremeno oduzeti dokumentaciju, robu i druge predmete, ako je posebnim zakonom propisano njihovo oduzimanje radi obezbeđenja dokaza u postupku. Čak i kada zakonom nije propisano privremeno oduzimanje predmeta, inspektor je ovlašćen da ih privremeno oduzme u postupku inspekcijskog nadzora radi obezbeđenje dokaza ukoliko postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći kasnije izvesti ili da će njegovo izvođenje biti otežano. O obezbeđenju dokaza po službenoj dužnosti donosi se zaključak.

S druge strane, inspektor nadziranom subjektu može izreći upravnu meru, i to - preventivnu meru, meru za otklanjanje nezakonitosti, posebnu meru naredbe, zabrane ili zaplene ili meru za zaštitu prava trećih lica. Te mere se, po pravilu, određuju u zapisniku. Ako nadzirani subjekat ne postupi po merama određenim u zapisniku, inspektor će te mere izreći rešenjem.

Ako kod nadziranog subjekta otkrije nezakonitost koja je kažnjiva prema zakonu ili drugom propisu, inspektor nadležnom pravosudnom organu podnosi krivičnu prijavu, prijavu za privredni prestup ili zahtev za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno izdaje prekršajni nalog.

Inspektor u slučaju nezakonitog rada može preduzeti i druge mere, kao što je na primer iniciranje privremenog ili trajnog oduzimanja dozvole.

“Iz tog razloga svako preduzeće bi trebalo da angažuje stručnjaka za radno-pravnu materiju koji će pomoći da bez grešaka ispuni svoje obaveze predviđene zakonom”, zaključuju advokati.

Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.

Izvor: Vebsajt Biznis, Ljiljana Begović, 05.12.2022.
Naslov: Redakcija