Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

U PRIPREMI IZMENE ZAKONA O POREZU NA DOHODAK GRAĐANA I O DOPRINOSIMA ZA OBAVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE: Ako ne prođe test provere samostalnosti, što zavisi od toga da li mu nalogodavac određuje radno vreme, odmor, nabavlja repromaterijal, daje radni prostor, ugovorom zabranjuje saradnju sa drugim klijentima ili obezbeđuje čak 70 odsto prihoda, paušalac će morati da bira - da se preregistruje u d.o.o ili ugasi firmu i zaposli se u kompaniji kojoj je pružao usluge


Provera ko je od preduzetnika pravi paušalac, a ko je tu da bi izbegao poreske dažbine, trebalo bi da krene od 1. januara. Predložene izmene Zakona o porezu na dohodak građana ("Sl. glasnik RS", br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 - dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 - ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 - odluka US, 7/2012 - usklađeni din. izn., 93/2012, 114/2012 - odluka US, 8/2013 - usklađeni din. izn., 47/2013, 48/2013 - ispr., 108/2013, 6/2014 - usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 - dr. zakon, 5/2015 - usklađeni din. izn., 112/2015, 5/2016 - usklađeni din. izn., 7/2017 - usklađeni din. izn., 113/2017, 7/2018 - usklađeni din. izn., 95/2018 i 4/2019 - usklađeni din. izn.) predviđaju devet stavki, ako paušalac ispunjava pet - pao je test. Iako svi strepe, izvesno je da su te izmene ciljane i da se najvećeg broja paušalaca poput taksista, zubara, frizera, i ne tiču.

Kao knjigovođa čiji su klijenti isključivo paušalci, a 90 odsto njih iz IT sektora, vlasnik agencije "Knjiški moljac" Milan Trbojević već sad zna da petina njih neće proći test samostalnosti u radu. Ostali će morati da se preispitaju.

"Oni koji rade sa jednim klijentom, kupcem, na njih ovo prosto najviše utiče, ali čak da rade sa više klijenata ili kupaca, oni sa svakim moraju da vide da li prolaze test ili ne prolaze, da li će zbog toga biti dodatno oporezovani ili ide sve po starom", kaže Trbojević.

Kažu da se preduzetnik rađa, međutim, neki su to postajali na predlog kompanije koja ih angažuje, jer tako na obostranu korist smanjuju poreske izdatke.

Od početka godine, u Srbiji se mesečno otvara oko 300 preduzetničkih IT firmi.

"Broj preduzetnika koji se bavio programerskom delatnošću do 2014. bio je nula, nisu postojali. 2014. je osnovano oko 800, taj broj svake godine značajno, rapidno raste, tako da je u 2018. bio tri puta veći", navodi Milan Lučić, direktor APR-a.

Ako ne prođe test provere samostalnosti, što zavisi od toga da li mu nalogodavac određuje radno vreme, odmor, nabavlja repromaterijal, daje radni prostor, ugovorom zabranjuje saradnju sa drugim klijentima ili obezbeđuje čak 70 odsto prihoda, paušalac će morati da bira - da se preregistruje u "d. o. o" ili ugasi firmu i zaposli se u kompaniji kojoj je pružao usluge.

Može da ostane i sve po starom, s tim što ta kompanija mora da plati 20 odsto poreza državi.

"Mi kao mreža za poslovnu podršku, svakako smo za stalni radni odnos. Druga preporuka je da svako sebe pronađe u sistemu i da zaradi najviše što je moguće", kaže Lela Ignjatović iz Mreže za poslovnu podršku.

Da bi podstakla zapošljavanje, država je predvidela da poslodavac i za ugovor o radu sa nekim ko je u ovoj godini bio paušalac, ima poresku olakšicu.

U naredne tri godine biće oslobođen i do 70 odsto poreza na zaradu, a u prvoj godini uopšte neće plaćati doprinose.

"Kad je u pitanju IT sektor, postavlja se pitanje da li ovim dobijamo nešto više osim malo većeg ubira poreza, zato što smo kao zemlja, angažujući preduzetnike iz IT branše, bili konkurentni na globalnim tržištima", ukazuje Nataša Todorović iz Udruženja poreskih saveznika Srbije.

U poslednje tri godine domaći IT je duplirao izvoz i premašio milijardu evra.

Od početka ove, izvoz je za trećinu veći nego u istom periodu prošle godine.

Izvor: Vebsajt RTS, Olivera Petrović Stojančić, 04.10.2019.
Naslov: Redakcija