Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDNACRT GRAĐANSKOG ZAKONIKA: Novina je naknada štete pravnim licima, koja do sada nisu imala pravo na odštetu zbog povrede ugleda, dostojanstva i moralne štete


Ugovor o finansijskom lizingu, ugovor o saradnji u poljoprivredi, izdavački ugovor, zatim ugovori o alotmanu, franšizingu i faktoringu, ugovori na sreću, turistički ugovori, zaloga, jemstvo, krediti i depoziti – sve je to do najsitnijih detalja razrađeno i jasno određeno Prednacrtom Građanskog zakonika

Savremeno ugovorno pravo, koje dotiče i "obične" građane i takozvani poslovni svet, konačno je uobličeno u delu budućeg Građanskog zakonika "Obligacioni odnosi" s preko 50 novih ugovora, koje naše pravo do sada nije regulisalo.

Budući Građanski zakonik (GZ) ima 2.838 članova u Prednacrtu, što će se očigledno promeniti u konačnoj verziji posle završetka javne rasprave.

Prednacrt predviđa detaljno regulisanje pojedinih oblasti Građanskog zakonika, kao što su opšti deo, obligaciono pravo, stvarno pravo, porodično i nasledno pravo. U javnosti se do sada najviše govorilo o detaljima iz oblasti porodičnog prava, a ugovorno pravo je bilo u drugom planu.

Privredni ugovori, odgovornost za štetu i odlaganje izvršnih postupaka biće neke od glavnih tema regionalnog skupa u Budvi, gde će početkom juna pravnici govoriti o iskustvima i problemima s kojima se građani, advokati, sudije, izvršitelji i notari svakodnevno susreću u sporovima koji proističu iz ugovora.

Da li bračni drugovi mogu da sklope ugovor o doživotnom izdržavanju, šta se smatra nematerijalnom štetom i ko snosi odgovornost za štetu, kako odložiti prinudno izvršenje – sve su to teme regionalnog skupa "Budvanski pravnički dani", koji organizuje Savez udruženja pravnika Srbije i Republike Srpske, čiji je predsednik prof. dr Slobodan Perović. Savetovanje će se održati od 3. do 7. juna ove godine i to je 23. po redu susret pravnika, koji se tradicionalno održava uvek pod naslovom "Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva". Pored Prednacrta građanskog zakonika, savetovanje će obuhvatiti i aktuelna pitanja iz upravnog i radnog zakonodavstva.

Prof. Dr Slobodan Perović, predsednik Komisije za izradu Građanskog zakonika, podseća da je Srbija bila treća zemlja u Evropi, odmah posle Francuske i Austrije, koja je donela svoj Građanski zakonik 1844. godine. Građanski zakonik Kraljevine Srbije bio je na snazi sto godina, a danas ga nemamo, za razliku od zemalja koje su svoje zakonike donele mnogo kasnije. Prestao je da važi 1946. godine, pod dejstvom revolucionarne svesti", koja je poništila celokupan pravni sistem predratne Jugoslavije.

– Na početku 21. veka Srbija je jedna od malobrojnih zemalja evropske pravne kulture koja nema svoj Građanski zakonik. Danas imamo Zakon o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima ("Sl. list SFRJ", br. 6/80 i 36/90) iz 1980. godine, iz vremena socijalizma i društvene svojine. Važeći Zakon o obligacionim odnosima ("Sl. list SFRJ", br. 29/78, 39/85, 45/89 - odluka USJ i 57/89, "Sl. list SRJ", br. 31/93 i "Sl. list SCG", br. 1/2003 - Ustavna povelja) iz 1978. godine biće inoviran u okviru budućeg Građanskog zakonika Srbije – kaže dr Perović.

Kao jednu od značajnih novina, profesor ističe naknadu štete pravnim licima, koja do sada nisu imala pravo na odštetu zbog povrede ugleda, dostojanstva i moralne štete.

Materijalna šteta je uvek merljiva, a kod moralne štete imamo povredu ličnih dobara, pretrpljen bol i strah, kao i povredu dostojanstva ličnosti, koja obuhvata pravo na život, zdravlje, telesni integritet, pravo na slobodu i sva druga ljudska prava zagarantovana Ustavom, međunarodnim konvencijama i posebnim zakonima. Pravno lice, kao što je kompanija, preduzeće, nema svojstvo fizičkog lica koje može da oseti bol i strah, ali ipak može da pretrpi moralnu štetu, koja nije materijalna – kaže profesor Perović.

Prednacrt građanskog zakonika ima i niz drugih novina kada je reč o prouzrokovanju i naknadi štete. Osim što proširuje pojam štete i na svaku povredu prava ličnosti i ljudskog dostojanstva, budući GZ predviđa i zahtev da se ukloni opasnost od štete i zahtev da se prestane s povredom prava ličnosti.

Uvodi i odgovornost za štetu u slučajevima terorističkih akata i javnih manifestacija, a precizira i odgovornost u slučajevima kada je šteta naneta opasnom delatnošću.

Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandra Petrović, 06.05.2018.
Naslov: Redakcija