Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

KRIVIČNI ZAKONIK: KZ ne poznaje krađu identiteta kao krivično delo, te se na slične situacije primenjuju odredbe koje se odnose na falsifikovanje isprava i prevare


Ljudi u Srbiji uglavnom nisu ni svesni gde sve ostavljaju matični i broj lične karte i gotovo da ne znaju ništa o problemima u koje mogu upasti zbog toga. Ako niste oprezni sa ličnim podacima, nemojte da se iznenadite ako vam na kućnu adresu pristignu računi za razna dugovanja, prijave za utaju poreza, ili računi za robu i usluge koje nikad niste koristili.

Kako Krivični zakonik ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014 i 94/2016) ne poznaje krađu identiteta kao krivično delo, na slične situacije primenjuju se odredbe koje se odnose na falsifikovanje isprava i prevare.

Na osnovu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti ("Sl. glasnik RS", br. 97/2008, 104/2009 - dr. zakon, 68/2012 - odluka US i 107/2012), građani su dužni da ostave svoj matični broj jedino ukoliko je to propisano zakonom, dok u ostalim slučajevima imaju pravo da to odbiju.

Zbog krađe podataka, život preko noći može da vam se pretvori u pakao. Ovo najbolje znaju J. N. iz Smedereva i N.V.I. iz Bečeja. I jednom i drugom je nepoznati "dvojnik" zloupotrebio lična dokumenta, otvorio na njih firme, podigao kredite, kupovao robu i naručivao usluge. A onda su počele da stižu kazne za carinske i druge prekršaje, čije vrtoglave iznose nesrećni ljudi nisu mogli da plate.

I Beograđanin J.V. je imao loše iskustvo kada je, pre nekoliko godina, izgubio torbicu s dokumentima. Odmah je prijavio i dobio nova, ali greškom službenika podatak se nije našao u centralnoj policijskoj bazi. Pronalazač dokumenata je počeo da ga zadužuje, otvorio je firmu i počeo da kupuje sve i svašta, a ništa nije plaćao, pa ni porez. J.V. je uhapšen i proveo je uskršnje praznike u pritvoru, dok se cela priča nije razrešila.

B.Z. iz Zrenjanina tvrdi da je njegov poznanik iskoristio njegov matični broj da bi telefonom sklopio Ugovor sa jednim mobilnim operaterom o korišćenju internet paketa. Za prevaru je saznao tek kada je primio poziv od operatera.

Računi koje je operater potraživao, nikada nisu ispostavljeni B.Z. na adresu na kojoj stanuje, ali mu je zato stigla opomena od izvršitelja da će mu, ukoliko ne plati dug, popisati i zapleniti stvari, zbog čega je bio prinuđen da podnese zahtev za raskid ugovora koji nikada nije potpisao.

B.Z. je protiv osobe koja se predstavila kao on podneo krivičnu prijavu. Mobilni operater je u međuvremenu obustavio postupak prinudnog izvršenja.

Slučaj B.Z. nije jedinstven. Kupovine uz pomoć ukradenih lični karata ili podataka sve su češće. Prevaranti najčešće uzimaju mobilne telefone koje ili prodaju ili koriste. Veštije varalice s operaterima ugovore da im račune šalju na adresu, koja nije navedena u ličnoj karti, pa žrtve krađe identiteta prvi put saznaju za prevaru tek kad im stigne dopis od izvršitelja.

Važno je napomenuti da se na osnovu matičnog broja može utvrditi datum i mesto rođenja, starost, pol i region gde je osoba rođena, te zbog toga treba da povedete računa gde i kome taj broj ostavljate. Na osnovu njega bilo ko može da uđe u bazu podataka građanina u poreskoj upravi ili u birački spisak, i zloupotrebi ih.

U Bosini i Hercegovini dogodio se slučaj u vezi sa promenom biračke opcije za glasanje u odsustvu. Radilo se o promeni biračke opcije osobi, na osnovu kopije lične karte, bez njenog znanja. Osoba koja je to učinila krivično je procesuirana, a Agencija za zaštitu ličnih podataka je sprovela postupak prema Centralnoj izbornoj komisiji BiH, što je okončano presudom Suda BiH.

Prema podacima MUP-a Srbije, broj ljudi koji prijave da im je neko ukrao i zloupotrebio dokumenta i dalje je mali, i ne prelazi nekoliko slučajeva godišnje.

Ali zato ima dosta onih koji dobrovoljno prodaju dokumenta za 150 evra, a potom prijavljuju da su im ona ukradena.

Izvor: Vebsajt Espreso, 07.05.2018.
Naslov: Redakcija