Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

POVERENIK ZA INFORMACIJE ODLUČIO PO ŽALBI PROTIV AGENCIJE ZA OSIGURANJE DEPOZITA: PODACI O RAčUNIMA U UNIVERZAL BANCI SU JAVNI


Poverenik za pristup informacijama od javnog značaja Rodoljub Šabić doneo je rešenje da Agencija za osiguranje depozita Danasu mora da omogući uvid u podatke o računima svih državnih firmi i institucija u Univerzal banci. Na taj način je poništeno rešenje Agencije, koja je odbila da Danasu da informacije o javnim preduzećima koja su novac izgubila u Univerzalu.

Poverenik je Agenciji ostavio rok od najviše tri dana da nam dostavi tražene podatke. Taj rok ističe sutra. Na ovo rešenje Agencija ima pravo tužbe Upravnom sudu.

Podsetimo, Danas je već objavio nezvanično dobijeni spisak 16 državnih institucija koje su u Univerzalu držale novac protivno svakoj ekonomskoj logici, budući da je bilo opšte poznato da je ta banka u teškoj finansijskoj situaciji i da se skoro neizbežno kretala ka bankrotu, gde je konačno i završila. Na tom spisku našla se i sama Agencija za osiguranje depozita, sa čak 1,3 milijarde dinara. Ukupan iznos svih 16 institucija je prešao 60 miliona evra. Na pitanje zašto su novac stavljali u ovu banku, inače u vlasništvu tajkuna povezivanih sa vladajućim partijama, niko od odgovornih direktora nije odgovorio.

Obrazlažući svoju odluku da Danasu ne omogući pristup podacima o državnim institucijama sa računima u Univerzalu, AOD je navela da ti podaci predstavljaju bankarsku, odnosno poslovnu tajnu. Ipak, zanimljiviji je argument kojim su pokušali da poverenika ubede da odbije žalbu našeg lista.

Naime, u Agenciji smatraju da nam se ovi podaci ne smeju dati - zato što smo novinari!

„AOD je dodao da tražilac ne spada u kategoriju lica kojima se mogu saopštavati podaci koji predstavljaju poslovnu tajnu, posebno što je tražilac informacija podneo zahtev Agenciji kao novinar, te da je njegov interes da dođe do podataka kako bi ih objavio“, navodi se u rešenju poverenika.

Simptomatičan je stav Agencije za osiguranje depozita da se podaci o državnom novcu ne smeju davati nikome, a naročito ne novinarima. Simptomatičan je i strah da će novinari te podatke objaviti pa da će onda svi građani Srbije znati kuda je i kome otišao javni novac. Novac koji je, na koncu, njihov - narodni.

Poverenik je sve argumente AOD-a odbacio. Argument o novinarima suvom konstatacijom da pravo na pristup informacijama po zakonu svima pripada pod jednakim uslovima, bio neko novinar ili ne. Argument o bankarskoj tajni je odbačen jer je Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja lex specialis u odnosu na sve ostale zakone, pa tako i na Zakon o bankama, što znači da u materiji informacija od javnog značaja njegove odredbe imaju veću težinu od odredbi drugih zakona sa kojima mogu doći u sukob.

U konkretnom slučaju, Zakon predviđa da se informacije neće učiniti javnim ako su označene kao poslovna tajna, „zbog čijeg bi odavanja mogle nastupiti teške pravne ili druge posledice po interese zaštićene zakonom koji pretežu nad interesom za pristup informaciji“. U svojoj žalbi Danas je ukazao da je Agencija „zaboravila“ na ovaj drugi deo odredbe, te da ni rečju nije objasnila koji bi to (zakonom dozvoljeni) interesi mogli da budu ugroženi i kakve bi to posledice mogle da nastupe. Agencija je tražila da se podaci sakriju od javnosti, prosto zato što ih je neko proglasio tajnim.

„Prvostepeni organ (Agencija) je pogrešio kada je pozivajući se na odredbu člana 9 tačka 5 (o poslovnoj tajni) odbio zahtev žalioca... Ovo naročito imajući u vidu da se informacije odnose na pravna lica koja su u vlasništvu države ili jedinica lokalne samouprave, odnosno na javna sredstva, te da su iste od interesa za javnost, pri čemu su mediji već izveštavali javnost o nekim od pomenutih pravnih lica... Da bi prvostepeni organ uskratio pristup informacijama, obavezan je da dokaže da bi dostupnošću tih informacija bile nanete teške pravne ili druge posledice po zakonom zaštićene interese koji pretežu nad interesom za pristup informaciji ... Pri tome se ne misli na hipotetičku mogućnost nastupanja štete, već na stvarnu, realnu štetu. Prvostepeni organ nije pružio dokaz o opravdanosti isključenja pristupa traženim informacijama, odnosno o ispunjenosti dva navedena uslova, a Poverenik nalazi da tražene informacije nisu takvog karaktera da bi bile isključene iz slobodnog pristupa. Dakle, to što se radi o informacijama koje prema Zakonu o bankama predstavljaju bankarsku tajnu, nije samo po sebi dovoljan uslov da bi se u smislu Zakona o slobodnom pristupu informacijama isključio pristup javnosti. Potrebno je da organ dokaže da je to neophodno u demokratskom društvu radi zaštite nekog od pretežnijih interesa nad interesom javnosti da zna“, navodi se između ostalog u rešenju poverenika.

Izvor: www.danas.rs A. Milošević