Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O BEZBEDNOSTI SAOBRAĆAJA NA PUTEVIMA: Zabranjen je prolazak vozila Hitne pomoći, policije i vatrogasne službe na crveno svetlo pod rotacijom


Na semaforu je crveno za vozače, ali ekipa hitne pomoći pod plavim rotacionim svetlom prolazi, praćena zvucima sirene.

Iako Zakon o bezbednosti saobraćajana putevima ("Sl. glasnik RS", br. 41/2009, 53/2010, 101/2011, 32/2013 - odluka US, 55/2014, 96/2015 - dr. zakon, 9/2016 - odluka US, 24/2018, 41/2018, 41/2018 - dr. zakon, 87/2018, 23/2019 i 128/2020 - dr. zakon) propisuje da je ovakva situacija nezakonita, hitnoj službi se, po nepisanom pravilo to tolerisalo - sve do februara 2023. godine, kada su velikom broju vozača ove zdravstvene službe stigle kazne za ovaj prekršaj.

“Kazne su i do 40.000 dinara, a plaćaju ih sami vozači. Ukoliko se nastavi sa ovakvom praksom, dolazak do pacijenta kome je potrebna lekarska nega će se znatno produžiti, jer nama treba u proseku sedam do deset minuta, u zavisnosti od daljine, a pojedini semafori traju i po dva, tri minuta", kaže Nenad Blažić, dugogodišnji vozač Hitne pomoći pri Domu zdravlja Mladenovac.

Iz Agencije za bezbednost saobraćaja (ABS) kažu da je zakon jasan kada je reč o prekršajima. ali da “svakodnevne situacije čine situaciju kompleksnom".

Ova zakonska odredba odnosi se i na vatrogasce i policijska vozila, a njeno sprovođenje kontroliše uprava saobraćajne policije pri Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP).

Iz Sindikata vatrogasaca Srbije kažu da o tome nisu ovlašćeni da pričaju i upućuju na MUP.

“Mi sve više imamo raskrsnica sa automatskom detekcijom prekršaja, gde se prekršaji dokumentuju i moraju biti procesuirani. Postoje pravni mehanizmi kada bi vozač mogao da bude oslobođen prekršajne odgovornosti ukoliko se dokaže da je prekršaj učinio u krajnjoj nuždi", objasnio je Vladan Nikolić, pomoćnik načelnika Uprave saobraćajne policije MUP-a.

MUP nije odgovorio na pitanja da li su kazne stizale i drugim vozačima prioritetnih vozila, niti zašto se pišu kazne, ako je zakonom propisano da se “odustane od procesuiranja prekršaja ukoliko je učesnik u saobraćaju postupao u cilju zaštite bezbednosti, odnosno zaštite i spasavanja života, zdravlja ili imovine".

- Šta kažu propisi? -

Zakon o bezbednosti saobraćaja svaki prolazak kroz crveno tretira kao prekršaj.

Vozila policije, hitne pomoći, vatrogasaca i vojske imaju prvenstvo prolaza i sa upaljenom rotacijom mogu da prekorače brzinu i pretiču druga vozila.

Crveno svetlo je znak da moraju da se zaustave.

Za vozila pod pratnjom, sa crveno-plavim svetlima ovo pravilo pak ne važi.

Uglavnom su to automobili vojske i policije, ali i pojedinih državnih funkcionera kojima je ugrožena bezbednost.

I oni imaju prednost u odnosu na sve ostale učesnike saobraćaja.

Sankcionisanje vozača koji prođu na crveno počelo je 10. februara, na osnovu snimaka zabeleženih kamerama sistema video-nadzora grada Beograda.

Blažić kaže da su kamere za snimanje i ranije postojale, ali da vozači saniteta nisu kažnjavani ukoliko bi prošli kroz crveno.

“Mi zakonom imamo pravo da pretičemo i da prekoračimo brzinu kada smo pod rotacijom, ali od sredine februara i ove situacije moramo da pravdamo. Odlazak na sud i kaznu plaćaju vozači, ukoliko se ne dokaže da je bilo osnova za prolazak i paljenje rotacije i sirene, za šta je potrebno dostaviti lekarski izveštaj sa tog terena i svedočenje lekara i tehničara koji su u tom trenutku bili u vozilu", objašnjava Blažić.

- Kako opravdati lažni poziv? -

Problem je i što hitne službe često primaju lažne pozive, što ekipa shvati tek kada ode na teren.

“Desi se da primimo poziv da čovek leži na ulici, teško povređen bez svesti, mi uključimo rotacije i sirene za crveni stepen hitnosti. Kada dođemo, ispostavi se da je u pitanju lažni poziv i kako sad to da opravdamo, a moramo da se odazovemo na ovakve situacije?", kaže Blažić koji je za volanom saniteta gotovo 15 godina.

Pored udara na budžet, tu su, dodaje i kazneni poeni i oduzimanje vozačke.

“Ako dva puta prođete kroz crveno u roku od 10 minuta, to se smatra nasilničkom vožnjom i oduzima se dozvola. I šta vi posle možete da radite u Domu zdravlja ako ste vozač", pita Blažić.

Iako vozač iz Mladenovca kaže da, ukoliko i dođe do prolaska na crveno usled hitnog slučaja, prolazi se sa “povećanim oprezom", podaci ABS-a pokazuju da je u poslednjih pet godina bilo 377 saobraćajnih nesreća u kojima su učestvovala vozila hitne medicinske pomoći (HMP).

“U tim nezgodama povređeno je oko 370 ljudi, među kojima 60 vozača hitnih službi, dok je deset ljudi stradalo. U 90 odsto ovih slučajeva, nezgode su izazvali vozači HMP, a najčešći uzroci bili su nepravilno sagledavanje saobraćajne situacije, pogrešno okretanje ili manevar vozilom, nebezbedno odstojanje između vozila, neprilagođena brzina i neustupanje prvenstva prolaza na semaforu", navode iz agencije.

Ukazuju je da vožnja vozila HMP pri intervenciji visokorizična naročito ako je prvi red hitnosti i da je ekipa hitne službe dragocena jer doprinosi spašavanju života.

Zato je važno, dodaju, naći “ravnotežu između rizika i koristi".

Ograničenja važe i za sanitete koji pacijente prevoze iz drugih gradova u Beograd.

Blažić pominje slučaj kolege sa juga Srbije koji je pacijenta vozio pod rotacijom do glavnog grada, za šta je dobio pet prekršajnih kazni, iako je slučaj bio u prvom redu hitnosti.

“Vozači u unutrašnjosti su na minimalnoj ceni rada, pa zamislite onda kad treba da plate i kaznu. Mi iz Mladenovca konkretno moramo da dođemo u Beograd na sud, što znači da sami pokrivamo troškove dolaska, a zamislite još ako smo tog dana u smeni, a sud morate da ispoštujete", navodi.

“Moramo biti precizni, to je kršenje zakona, ali sa druge strane imamo potrebu za humanosti i spasavanje nekog života. Ono što moramo urediti je da postoji mogućnost da se opravda takav prekršaj, neki kompromis mora da postoji", rekao je Milan Ilić, savetnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja.

Slična ograničenja su na snazi i u Hrvatskoj - svi moraju da sačekaju zeleno svetlo.

Nenad Blažić već 15 godina vozi sanitarno vozilo.

Veruje da bi sve moglo da se reši izmenom zakona tako da vozila sa prioritetom prolaza, u slučaju prvog reda hitnosti, mogu da prođu kroz crveno, a da ih po povratku sa posla ne sačeka koverta sa prekršajnom kaznom.

Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.

Izvor: Vebsajt BBC na srpskom, 06.03.2023.
Naslov: Redakcija