U PRIPREMI IZMENE ZAKONA O PREKRŠAJIMA: Rok zastarelosti predmeta potrebno povećati na četiri godine
Sudije prekršajnih sudova se nalaze u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale sudije. Malo je poznato da jedino u našem sistemu sudije prekršajnih sudova imaju nepravedno podređen položaj, što je iskazano u odredbama Zakona o sudijama ("Sl. glasnik RS", br. 116/2008, 58/2009 - odluka US, 104/2009, 101/2010, 8/2012 - odluka US, 121/2012, 124/2012 - odluka US, 101/2013, 111/2014 - odluka US, 117/2014, 40/2015, 63/2015 - odluka US, 106/2015, 63/2016 - odluka US i 47/2017) koji je sudije prekršajnih sudova u sistemu sudija stavio u najnižu platnu grupu sa najnižim koeficijentom. U svim državama članicama Evropske unije sudije koje postupaju u prekršajnopravnoj materiji imaju isti položaj kao i sudije koje u sudu istog stepena nadležnosti postupaju u drugim oblastima. Ohrabruje, međutim, činjenica da je i ministarka pravde nedavno javno izjavila, na redovnom Godišnjem savetovanju Udruženja sudija prekršajnih sudova Republike Srbije, da se sudije prekršajnih sudova izjednače po svom statusu sa ostalim sudijama, navodi Predsednik Udruženja sudija prekršajnih sudova u Republici Srbiji i predsednik Prekršajnog suda u Beogradu Milan Marinović.
Koliko posla u Srbiji ima za sudije prekršajnih sudova?
-Sudije se pretrpane poslom. Svaki sudija dobija mesečno oko 150 novih predmeta. Norma za prosečnog sudiju je 60, a za odličnog sudiju je 72 predmeta. To znači da sudija radi dve i više norme. Svaki sudija u Prekršajnom sudu u Beogradu ne mora da brine za normu, ima posla za narednih pet do deset godina.
150 novih predmeta svaki sudija dobije mesečno
- Najviše prekršaja, i to više od 60 odsto, ima iz oblasti bezbednosti u saobraćaju, zatim nekih 17 odsto su iz oblasti javnog reda i mira i na kraju su razni inspekcijski poslovi. Prekršajni sudovi u Srbiji imaju i specifične podnosioce zbog vrste prekršaja i okrivljenih. Konkretno, Agencija za borbu protiv korupcije postupa po dva zakona - po Zakonu o agenciji za borbu protiv korupcije i po Zakonu o finansiranju političkih aktivnosti. Po oba zakona su interesantni prekršaji i okrivljeni. Po Zakonu o Agenciji za borbu protiv korupcije okrivljeni su funkcioneri svih vrsta od predsednika države, premijera, ministara, direktora javnih preduzeća, predsednika sudova, koji su u obavezi da prijavljuju imovinu, a po Zakonu o finansiranju političkih aktivnosti to su stranke, njihovi lideri, grupe građana koji učestvuju na izborima.
Kakav je broj nenaplaćenih kazni?
- Rok za izvršenje predmeta je dve godine, i to je loša vest. Dobra vest je ta da je ministarka pravde Nela Kuburović javno rekla da je prihvaćen moj predlog da se ide u izmenu zakona o prekršaju i da se rok poveća možda i za dve godine. To znači duplo. Umesto dve godine, zastarelost predmeta može da bude za četiri godine. To bi trebalo pozitivno da se odrazi na naplatu.
Šta kvari u Srbiji naplatu po prekršajnim kaznama?
- Od pre dve godine odlukom Ustavnog suda jedan član Zakona o prekršajima proglašen je neustavnim. To je član o posledicama upisa u registar neplaćenih novčanih kazni. Dok je taj član postojao, to je značilo da ne možete produžiti saobraćajnu, vozačku dozvolu, odjaviti vozilo ili nešto slično ukoliko ste pravosnažno kažnjeni, a niste platili kaznu. Ustavni sud je stao na stanovište da to nije ustavna odredba i od decembra 2016. godine ta odredba više ne važi. Koliko je to umanjilo naplatu ja vam mogu reći, poslednji mesec te primene Prekršajni sud u Beogradu je uneo u budžet Republike Srbije nepunih sto miliona dinara, a prvi mesec odsustva primene uplata je bila duplo manja.
Izvor: Vebsajt Blic, Jelena Paunović, 02.01.2019.Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija