Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O SLOBODNOM PRISTUPU INFORMACIJAMA OD JAVNOG ZNAČAJA: POVERENIK NAVODI DA POJEDINA JAVNA PREDUZEćA TROšE VELIKE SVOTE BUDżETSKOG NOVCA ZA PLAćANJE KAZNI, KOJE IM SE IZRIčU, JER IZBEGAVAJU DA DOSTAVE PODATKE O POSLOVANJU


Pojedina javna preduzeća troše milione državnog novca za plaćanje kazni, koje im se izriču, jer izbegavaju da dostave podatke o poslovanju, izjavio je Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, Rodoljub Šabić, pozivajući Vladu Republike Srbije da reaguje i omogući pristup podacima.

"Vlada Republike Srbije bi trebalo eksplicitno da se izjasni, pošto je njena dužnost da po potrebi prinudno obezbedi izvršenje rešenja Poverenika, a ona to ne čini", rekao je Šabić. On je ukazao i na davno uočenu praksu - da se ne snosi odgovornost za kršenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja ("Sl. glasnik RS", br. 120/2004, 54/2007, 104/2009 i 36/2010 - dalje: Zakon), a skrenuo je pažnju i na to da je korupcija uvek prisutna tamo gde su velika materijalna sredstva.

- Indikativno je to da u jednoj vrlo zanimljivoj sferi, kao što je upravljanje javnim novcem i resursima imamo problem sa transparentnošću. To je nešto što zaslužuje pažnju najšire javnosti i vlasti odgovorne za borbu protiv korupcije - smatra Poverenik.

On je ocenio da više ne postoji toliko problema sa rigidnim i zatvorenim sistemima, poput policije i BIA, već da je do informacija teško doći kada je reč o javnim preduzećima.

Poverenik je naveo da javna preduzeća, poput Telekoma, Srbijagasa, Železnice i EPS-a Povereniku i javnosti ne dostavljaju podatke, ali uredno plaćaju kazne koje im se zbog toga izriču.

- Reč je o milionskim iznosima budžetskih sredstava - naveo je Šabić i dodao da mehanizam kojim bi se kazne plaćale ličnim novcem, po prekršajnoj odgovornosti nadležnih, nije profunkcionisao.

- Nadležna ministarstva, prvo pravde, a zatim državne uprave i lokalne samouprave nikada nije odgovorilo, iako sam stalno na to upozoravao - rekao je Poverenik.

Kancelarija Povrenika beleži porast broja pritužbi i intervencija. U oblasti slobode pristupa informacijama broj pritužbi je od 2009. godine dvadeset puta veći.

- To je dobra afirmacija institicuje, ali govori i o velikom broju problema - rekao je Šabić.

Prema njegovim rečima, kada su u pitanju državne institucije, po broju pritužbi prednjači Ministarstvo unutrašnjih poslova, ali to nije realna slika stvari, pošto je MUP najveći sistem kojem se ujedno i upućuje i najveći broj zahteva.

"Ministarastva su ta koja bi trebalo da prednjače i budu primer, a ne problem", ukazao je Poverenik i dodao da bi do većine podataka za koje se šalju zahtevi trebalo doći samo jednim klikom na sajtu institucije.

Govoreći o radu državnih institucija on je podsetio i na to da su najviši državni organi dužni da dostavljaju informator o radu, ali da se ta zakonska obaveza uglavnom ne sprovodi.

Od šest najviših institucija - Vlade Republike Srbije, Narodne skupštine Republike Srbije, Predsednika Republike Srbije, Republičkog javnog tužilaštva, Ustavnog suda i Vrhovnog kasacionog suda, samo je Vrhovni kasacioni sud dostavio informator o radu u skladu sa Zakonom.

Izvor: Vebsajt Blic, 06.12.2015.
Naslov, Obeležavanje: Redakcija