Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOĆI: Nisu uvažene primedbe organizacija koje više decenija pružaju besplatnu pravnu pomoć


Komitet pravnika za ljudska prava (YUCOM) i još 25 organizacija civilnog društva kritikuju pojedina rešenja iz Nacrta zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, koja, kako navode u saopštenju, mogu direktno da utiču na pravo na delotvoran i jednak pristup pravdi svim građanima kojima je ta vrsta pomoći potrebna.

U saopštenju se tvrdi da, nakon dugogodišnje izrade Nacrta novog zakona, ipak nisu uvažene najvažnije primedbe YUCOM -a i drugih organizacija koje više decenija pružaju besplatnu pravnu pomoć.

Ove organizacije tvrde da su Nacrtom zakona ograničene mogućnosti pružanja pravne pomoći pravnika i advokata angažovanih u udruženjima građana, koja su, u nedostatku adekvatnog zakona, ovu delatnost obavljala poslednjih 20 godina.

"Nacrt zakona ograničava udruženja građana na pružanje besplatne pravne pomoći samo na osnovu odredbi Zakona o azilu i privremenoj zaštiti ("Sl. glasnik RS", br. 24/2018) i Zakona o zabrani diskriminacije ("Sl. glasnik RS", br. 22/2009), pritom zanemarujući i druge zakone, kao što je Zakon o javnom informisanju i medijima ("Sl. glasnik RS", br. 83/2014, 58/2015 i 12/2016 - autentično tumačenje), koji takođe daje ovu mogućnost udruženjima građana", navodi se u saopštenju.

Takođe se tvrdi da Nacrt zakona uvodi konfuziju u već postojeća zakonska rešenja nejasnom odredbom - da, u ime udruženja kojima zakon daje odobrenje da pružaju besplatnu pravnu pomoć, tu pomoć pružaju advokati.

YUCOM je ukazao da najmanji broj usluga besplatne pravne pomoći čine usluge zastupanja na sudu ili pred državnim organima, a najveći broj čine besplatni pravni saveti i sačinjavanje podnesaka.

Zbog toga zamera Ministarstvu pravde što, kako navodi, nije predvidelo podelu odgovornosti za pružanje besplatne pravne pomoći na sve zainteresovane pružaoce i izražava bojazan da zakon, ukoliko bude usvojen, ne bi mogao da bude ekonomski održiv.

Nacrt zakona, takođe, kažu, diskriminiše pravnike u odnosu na mesto na kome su zaposleni ili angažovani.

"Nedopustivo je da jedan zakon čija je svrha da omogući delotvoran i jednak pristup pravdi najugroženijim grupama građana, poput Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, umesto da garantuje prava građanima, ova prava ograničava derogirajući postojeća zakonska rešenja i priznajući pravo na besplatnu pravnu pomoć vrlo ograničenom krugu lica", navodi se u saopštenju.

Dodaje se da YUCOM i organizacije civilnog društva za zaštitu ljudskih prava ovim obraćanjem ne traže finansiranje besplatne pravne pomoći iz budžeta, već omogućavanje organizacijama civilnog društva da nastave pružanje besplatne pravne pomoći širokom krugu građana kojima je ovaj vid pomoći neophodan.

Pored YUCOM-a saopštenje su potpisali i Građanske inicijative, Beogradski centar za ljudska prava, Centar za praktičnu politiku, Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Centar za prava deteta, Međunarodna mreža pomoći – IAN i druge.

Izvor: Vebsajt Dnevnik, 06.08.2018.
Naslov: Redakcija