Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O SPREČAVANJU ZLOSTAVLJANJA NA RADU: AGENCIJA ZA MIRNO REšAVANJE RADNIH SPOROVA PREPORUčUJE KORIGOVANJE ODNOSA RADNIKA I POSLODAVACA PREKO MIRITELJA ILI ARBITRA


Poslednjih nekoliko meseci u medijima su učestale objave o navodnom zlostavljanju i diskriminaciji zaposlenih u nekoliko preduzeća u koja su u vlasništvu stranih kompanija, ali je primetno da je u svim tim slučajevima izostala inicijativa radnika da svoje sporne odnose sa poslodavcem reše, bilo mirnim putem, bilo u sudskom postupku.

Pretpostavka je da se radnici najčešće plaše odmazde poslodavca koja bi u slučaju podnošenja tužbe sudu za mobing, ili prijave inspekciji rada ili tužilaštvu, rezultirala pojačanim vidom diskriminacije ili otkazom.

Zbog toga, iz Republičke agencije za mirno rešavanje radnih sporova poručuju da je pravi način za preispitivanje i korigovanje odnosa između poslodavca i zaposlenih pregovaranje uz pomoć miritelja, ili arbitra Agencije i postizanje sporazuma o korekciji odnosa kada se utvrdida je to potrebno.

Iako se danima pisalo o mobingu niko iz preduzeća koja su u tom kontekstu pominjana nije pred Agencijom pokrenuo postupak za utvrđivanje zlostavljanja ili diskriminacije, rekao je direktor Agencije Mile Radivojević.

On je istakao da je važno da zaposleni koji smatraju da su ugroženi pokrenu inicijativu i pošalju Agenciji predlog za pokretnje postupka mirnog rešavanja radnog spora.

"Podnošenjem predloga zaposleni će proveriti volju poslodavca da se uključi u postupak mirenja, kako bi se na taj način odnosi među njima preispitali i ukoliko je potrebno iskorigovali postizanjem sporazuma", naveo je Radivojević ukazujući da je za sprovođenje postupka potrebna saglasnost poslodavca.

Ukoliko poslodavac ne prihvati predlog za mirno rešenje spora to bi, kako je naveo, eventualno bila potvrda da je potrebno tražiti rešenje za mobing na drugi način i pred drugim instancama, kroz eventualno podnošenje tužbe za mobing nadležnom sudu.

Ukazujući da je zlostavljanja na radu kod nas bilo i pre stupanja na snagu Zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu ("Sl. glasnik RS", br. 36/2010) 2010. godine, Radivojević je ukazao da se samim pisanjem medija o tome stiče utisak da je zlostavljanja sada mnogo više.

"Dobro je da se o tome piše i da se jača svest o postojanju tog vida narušavanja radnih odnosa jer je to jedna vrsta preventive i dobra smernica da poslodavci i zaposleni razmisle o svojim odnosima i eventulano ih koriguju", rekao je direktor Agencije.

On je međutim istakao da je još važnije da se sporni odnosi rešavaju institucionalno, putem, na primer, podnošenja predloga Agenciji za mirno rešenje radnog spora koji se tiče mobinga jer se na taj način izbegavaju suvišne napetosti u odnosima i međupartnerske nesuglasice.

Za sve one koji ne znaju ili imaju dilemu šta je mobing, koja su im prava i mogućnosti zaštite, Radivojević je podsetio da je u aprilu ove godine Agencija uvela besplatnu telefonsku uslugu - SOS mobing, na koju je za četiri meseca stiglo 1.100 poziva građana.

Usluga funkcioniše tako što građani sa fiksnog telefona pozivom besplatanog broja 0800-300-601 i biranjem opcija od 1 do 5 dobijaju bliže informacije o tome šta je mobing, koje radnje podrazumeva i koji modeli zaštite postoje u pravnom sistemu Srbije, među kojima je i sudska zaštita.

Prema podacima Agencije u toku prošle godine, građani su inicirali ukupno 73 postupka pred Agencijom zbog mobinga, a za prvih šest meseci 2016. godine 40 postupaka.

Međutim, kako navode u Agenciji, praksa je pokazala da se u jednoj trećini postupaka dokaže da je zlostavljanja bilo, dok se u dve trećine pokaže nepostojanje mobinga, ili čak da je zaposleni zloupotrebio svoje pravo.

Izvor: Tanjug, 07.08.2016.
Naslov. Redakcija