Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

USTAV RS: Izmene Ustava, prema mišljenju pravnih stručnjaka, treba da eliminišu svaki mogući politički uticaj na rad najviših pravosudnih organa - Državnog veća tužilaca i Viskog saveta sudstva, kao i da isključe Narodnu skupštinu RS iz procesa izbora sudija i tužilaca


Najavljene izmene Ustava Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006 - dalje: Ustav) u oblasti pravosuđa, prema mišljenju pravnih stručnjaka, treba da eliminišu svaki mogući politički uticaj na rad najviših pravosudnih organa - Državnog veća tužilaca i Viskog saveta sudstva, kao i da isključe Narodnu skupštinu Republike Srbije iz procesa izbora sudija i tužilaca.

Tim povodom Komisija za izmenu Ustava u oblasti pravosuđa sastavila je predloge sa novim ustavnim rešenjima, od kojih neka imaju alternativne mogućnosti, dok će organizacije civilnog društva, svoje predloge izmena pripremiti za javnu raspravu do kraja juna.

Komisija za izmenu Ustava u oblasti pravosuđa, na čijem je čelu predsednik Vrhovnog kasacionog suda i Visokog saveta sudstva Dragomir Milojević, smatra da sve sudije, bez obzira na to da li se biraju prvi put, na ograničen mandat, ili se biraju na stalnu funkciju, treba da bira Visoki savet sudstva.

Isti stav Komisija ima i kada je u pitanju izbor predsednika sudova i predsednika Vrhovnog kasacionog suda.

Jedan od alternativnih predloga Komisije je da prvi izbor sudija na mandat od tri godine bude brisan iz Ustava, te da sudije bira Visoki savet sudstva (VSS).

Milojević je potvrdio i da Komisija predlaže izmenu sastava VSS-a jer smatra da je u njemu suvišno članstvo predsednika skupštinskog Odbora za pravosuđe.

Učešće ministra pravde u sastavu VSS treba modifikovati tako da on bude član "ograničenog kapaciteta", što znači da ne bi imao ovlašćenja da odlučuje u stvarima koje se odnose na premeštaj sudije i izricanje disciplinskih mera.

Prema stavu Komisije, ministar bi mogao da bude uključen u rad VSS kada se raspravlja o budžetskim pitanjima, to jest prihodima i rashodima sudstva.

- Na ovaj način mogla bi se obezbediti ravnoteža u pogledu finansijskih potreba sudstva i ukupnih finansija, koja Vlada predlaže parlamentu - preneo je Milojević stav Komisije.

Kada je u pitanju struktura članstva VSS-a iz reda sudija, Komisija smatra da u tom telu treba da budu zastupljeni predstavnici sve četiri apelacije.

Milojević je naveo i stav Komisije da predsednik Vrhovnog saveta sudstva treba da bude u sastavu VSS-a, ali ne i da, kako što je slučaj sada, po automatizmu bude i predsednik tog najvišeg pravosudnog organa.

Predsednika VSS-a treba da biraju članovi tog tela, a postoji i alternativni predlog da se zadrži sadašnje rešenje, naveo je predsednik VKS.

Posebna tema razmatranja Komisije bila je rešavanje sukoba nadležnosti između Ustavnog suda i redovnog sudstva.

Ustavni sud, prema stavu Komisije, ne nastupa kao "visoka" ili "najviša" sudska instanca prema sudovima, već je njegova uloga vrši kontrolu "ustavne opravdanosti".

Zato i kada ustavna žalba proistekne iz nekog građanskog ili krivičnog spora Ustavni sud treba da se ograniči samo rešavanje pitanja u postupanju suda koja su vezana za potencijalnu povredu ustavnog prava, smatra Komisija.

Pored toga, Komisija predlaže i izmenu naziva "Vrhovni kasacioni sud" koji smatra kontradiktornim i zalaže se za vraćanje starog naziva tom sudu "Vrhovni sud".

Direktor Jukoma i Koordinator radne grupe Nacionalnog konventa za poglavlje 23 Milan Antonijević rekao je da organizacije civilnog društva razgovaraju o izmeni Ustava od samog njegovog usvajanja 2006. godine. Prema njegovim rečima, na raspravu će biti pozvani svi koji se bave Ustavom i koji znaju na koji način treba unaprediti nezavisnost sudstva i osigurati samostalnost tužilaštva.

- Organizacije žele da proces izmene Ustava bude suštinski, da rasprava ne bude kratka, već da može da se objasni građanima šta će se to Ustavom menjati u pravosuđu i koje sve oblasti moramo da izmenimo da bi napravili efikasniji sistem nezavisnosti pravosuđa - naveo je Antonijević.

On je podsetio da je Srbija Akcionim planom za Poglavlje 23 najavila izmene Ustava koje će biti usvojene krajem ove godine i koje će se prevashodno odnositi na izlazak politike iz pravosuđa, pre svega iz Državnog veća tužilaštva i Visokog saveta sudstva.

On smatra da su neophodne izmene Ustava koje se tiču članstva Državnog veća tužilaštva i Visokog saveta sudstva.

- Ova dva tela u svom sastavu imaju ministra pravde, koji prisustvuje sastancima i ima pravo glasa. To bi, kako je najavljeno, trebalo izmeniti tako da ova tela budu u potpunosti u nadležnosti samih sudija i tužilaca kako bi se smanjio uticaj izvršne vlasti - naveo je predsednik Jukoma.

Izvor: Vebsajt Blic, 07.06.2017.
Naslov: Redakcija