Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O SPORAZUMNOM FINANSIJSKOM RESTRUKTURIRANJU: POčETKOM PRIMENE PREDLOżENIH ODREDABA, PRESTAJE DA VAżI ZAKON O SPORAZUMNOM FINANSIJSKOM RESTRUKTURIRANJU PRIVREDNIH DRUšTAVA, OSIM ZA SLUčAJEVE KADA SU POSTUPCI SPORAZUMNOG FINANSIJSKOG RESTRUKTURIRANJA U TOKU


Ministarstvo finansija, kao ovlašćeni predlagač, izradilo je Nacrt zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju (u daljem tekstu: Nacrt zakona). U toku je proces prikupljanja mišljenja od strane državnih organa.

Kao predmet zakona, Nacrt zakona definiše uređenje uslova i načina sporazumnog finansijskog restrukturiranja privrednih društava i preduzetnika u Republici Srbiji (u daljem tekstu: finansijsko restrukturiranje). Kao izuzetak od primene, Nacrt zakona predlaže da se finansijsko restrukturiranje ne može sprovoditi nad bankama, društvima za osiguranje, pokroviteljima emisije hartija od vrednosti, privatnim investicionim fondovima, društvima za upravljanje investicionim i dobrovoljnim penzijskim fondovima, brokersko-dilerskim društvima, privrednim društvima koja obavljaju poslove finansijskog lizinga, faktoringa, poslova platnih institucija, kao i drugim privrednim društvima koja se pretežno bave pružanjem finansijskih usluga u skladu sa zakonom, kao i licima u stečaju i  licima nad kojima je pokrenut prethodni stečajni postupak u skladu sa unapred pripremljenim planom reorganizacije, saglasno propisima kojima se uređuje stečaj.

Nacrt zakona definiše značenje sledećih izraza:

1)            finansijsko restrukturiranje kao ponovno uređivanje dužničko-poverilačkih odnosa između privrednog društva, odnosno preduzetnika u finansijskim teškoćama, kao dužnika, i poverilaca;

2)            finansijske teškoće kao nesposobnost plaćanja (nelikvidnost), preteća nesposobnost plaćanja (preteća nelikvidnost) ili prezaduženost;

3)            mirovanje dugova jeste privremena obustava ispunjenja obaveza i zabrana pokretanja izvršenja, odnosno odlaganje izvršenja prema privrednom društvu, odnosno preduzetniku u pogledu poverilaca koji učestvuju u finansijskom restrukturiranju.

Nacrtom zakona definisana su i načela u skladu sa kojim se sprovodi finansijsko restrukturiranje.

Načelo podobnosti podrazumeva da se finansijsko restrukturiranje sprovodi radi ponovnog uređivanja dužničko-poverilačkih odnosa povodom duga, odnosno potraživanja kojim dužnik i poverioci slobodno raspolažu.

Načelo dobrovoljnosti podrazumeva da se finansijsko restrukturiranje sprovodi dobrovoljno, na osnovu saglasnosti poverilaca i dužnika, uz učešće institucionalnog posrednika.

Načelo održivosti poslovanja dužnika podrazumeva da se finansijsko restrukturiranje sprovodi ako je moguć oporavak i održiv nastavak poslovanja privrednog društva, odnosno preduzetnika.

Načelo postupanja u dobroj veri podrazumeva da se finansijsko restrukturiranje sprovodi u dobroj veri, u skladu sa načelom savesnosti i poštenja, sa pažnjom koja se u pravnom prometu zahteva u određenoj vrsti odnosa. Takođe, ovo načelo podrazumeva da poverilac i dužnik ne mogu da preduzimaju radnje kojima se drugom može prouzrokovati šteta, pri čemu je u toku mirovanja dugova, dužniku zabranjeno da preduzima radnje koje bi mogle sprečiti ili otežati naplatu potraživanja poverilaca koji su zaključili ugovor o mirovanju dugova.

Načelo saradnje poverilaca podrazumeva obavezu poverilaca koji su prihvatili da učestvuju u finansijskom restrukturiranju - da međusobno sarađuju, kako bi se dužniku stvorili uslovi da prikupi i pruži podatke i obaveštenja o svojoj imovini, kapitalu, obavezama, poslovanju i poslovnim planovima, kao i radi pripreme predloga mera restrukturiranja.

Načelo ravnopravnosti položaja poverilaca i položaj srazmeran visini potraživanja podrazumeva da se finansijskom restrukturiranju svim poveriocima obezbeđuje jednak tretman i ravnopravan položaj u srazmeri sa visinom njihovih potraživanja, osim ako se ne dogovore drugačije.

Načelo pristupa podacima i poverljivosti podataka podrazumeva da dužnik mora da obezbedi poveriocima, odnosno licima koja oni ovlaste, blagovremen i nesmetan pristup podacima i dokumentaciji od značaja za finansijsko restrukturiranje, a koji se odnose na njegovu imovinu, kapital, obaveze, poslovanje i poslovne planove, radi pravilne procene njegovog finansijskog stanja i pripreme predloga mera finansijskog restrukturiranja. Isto tako, poverilac i institucionalni posrednik čuvaju kao poverljive sve podatke i obaveštenja koji se odnose na imovinu, kapital, obaveze, poslovanje i poslovne planove i predlog mera finansijskog restrukturiranja dužnika. Ovi podaci i obaveštenja mogu da budu dostupni samo poveriocima koji učestvuju u finansijskom restrukturiranju.

Nacrtom zakona uređuje se sprovođenje finansijskog restrukturiranja. Zahtev za sprovođenje finansijskog restrukturiranja mogu podneti dužnik, ili jedan ili više poverilaca. Zahtev se podnosi Privrednoj komori Srbije, kao institucionalnom posredniku. Kada su u pitanju uslovi za finansijsko restrukturiranje, predloženo je da se finansijsko restrukturiranje može sprovoditi ako u njemu učestvuju najmanje dve domaće ili strane banke u svojstvu poverilaca. Izuzetno, u slučaju da je dužnik preduzetnik, finansijsko restrukturiranje se može sprovoditi ako u njemu učestvuje najmanje jedna banka. Umesto banke, prema Nacrtu zakona, u finansijskom restrukturiranju mogu učestvovati i domaće razvojne institucije (Fond za razvoj, Agencija za osiguranje i finansiranje izvoza i sl.), a umesto jedne od banaka ili institucija i domaća banka u stečaju ili likvidaciji.

Nacrt zakona uređuje i mirovanje dugova. Naime, u toku finansijskog restrukturiranja može se uvesti mirovanje dugova koje proizvodi pravno dejstvo danom zaključenja ugovora o mirovanju dugova.

Ugovor o mirovanju dugova predstavlja osnov za obustavu izvršenja u prinudnoj naplati sa računa dužnika u pogledu potraživanja poverilaca koji zaključe taj ugovor, kao i za zabranu pokretanja odnosno odlaganje izvršenja koje je pokrenuto na predlog izvršnog poverioca koji je zaključio taj ugovor. Ugovor se zaključuje u pismenoj formi. Ako su sredstva dužnika na njegovim računima u blokadi, dužnik ili bilo koji poverilac koji zaključi ugovor o mirovanju dugova dostavlja taj ugovor organizaciji koja sprovodi prinudnu naplatu sa računa dužnika radi obustave izvršenja po osnovu podnetih menica i drugih sredstava plaćanja u pogledu potraživanja poverilaca koji su zaključili taj ugovor.

U periodu mirovanja dugova, poverioci koji su zaključili ugovor o mirovanju dugova ne mogu preduzimati radnje u cilju naplate potraživanja, osim podnošenja tužbi radi naplate potraživanja u cilju sprečavanja nastupanja zastarelosti svog potraživanja. Poverilac koji zaključi ugovor o mirovanju dugova dužan je da bez odlaganja dostavi sudskim i drugim organima pred kojima se na zahtev ovih poverilaca vodi postupak izvršenja, odnosno prinudne naplate, zahtev za odlaganje tog izvršenja, odnosno naplate do isteka perioda mirovanja dugova.

Sud, odnosno drugi organ pred kojim se vodi postupak, dužan je da po prijemu zahteva, bez odlaganja, a najkasnije u roku od dva radna dana od dana prijema zahteva donese odluku o odlaganju izvršenja i da je bez odlaganja, a najkasnije narednog radnog dana od dana njenog donošenja, dostavi organizaciji koja sprovodi prinudnu naplatu sa računa dužnika, odnosno drugom nadležnom organu ili organizaciji.

U periodu mirovanja dugova poverilac može raspolagati svojim potraživanjem, osim ako ugovorom o mirovanju dugova nije drugačije određeno. Ako je ugovorom o mirovanju dugova drugačije određeno, sticalac potraživanja stupa u sva prava i obaveze prenosioca potraživanja iz tog ugovora.

Ugovorom o mirovanju dugova utvrđuje se i period mirovanja dugova. Ako se poverioci i dužnik u periodu mirovanja dugova ne sporazumeju o ponovnom uređivanju dužničko-poverilačkih odnosa, poverioci istekom perioda mirovanja dugova ponovo stiču pravo na pokretanje naplate potraživanja s računa tog dužnika, odnosno pravo na započinjanje ili nastavak postupka izvršenja.

Nacrtom zakona predviđeno je da institucionalno posredovanje  u postupku finansijskog restrukturiranja obavlja Privredna komora Srbije, uključujući pružanje pomoći pri uspostavljanju saradnje između dužnika i poverilaca radi pregovora o ponovnom uređivanju dužničko-poverilačkih odnosa, pružanje podrške dužnicima i poveriocima u toku pregovora radi njihovog uspešnog okončanja, vođenje evidencije zaključenih ugovora o finansijskom restrukturiranju, praćenje realizacije zaključenih ugovora o finansijskom restrukturiranju. Privredna komora Srbije, uz prethodnu saglasnost ministra nadležnog za poslove ekonomije, uređuje uslove i način institucionalnog posredovanja i visinu naknade za institucionalno posredovanje u finansijskom restrukturiranju.

Prema Nacrtu zakona, finansijsko restrukturiranje se okončava ugovorom o finansijskom restrukturiranju, a uređeno je i šta sve ugovor o finansijskom restrukturiranju može obuhvatiti. Predviđeno je da se ovi ugovori zaključuju u pismenoj formi. Takođe, predviđeno je da se potraživanje koje se restrukturira i koje je obezbeđeno hipotekom, odnosno založnim pravom na pokretnim stvarima i pravima (u daljem tekstu: obezbeđeno potraživanje koje se restrukturira), zamenjuje restrukturiranim obezbeđenim potraživanjem, tako da hipoteka, odnosno založno pravo na pokretnim stvarima i pravima, kao sporedno pravo vezano za obezbeđeno potraživanje koje se restrukturira, nastavlja da postoji kao sredstvo obezbeđenja restrukturiranog potraživanja, u skladu sa ugovorom o finansijskom restrukturiranju.

Katastar nepokretnosti, odnosno drugi registar založnog prava, vrši izmenu podataka upisane hipoteke, odnosno založnog prava na pokretnim stvarima i pravima, saglasno iznosu restrukturiranog obezbeđenog potraživanja, kao i drugim uslovima restrukturiranog obezbeđenog potraživanja. Hipoteka, odnosno založno pravo na pokretnim stvarima i pravima, predstavlja sredstvo obezbeđenja restrukturiranog obezbeđenog potraživanja do iznosa obezbeđenog potraživanja koje se restrukturira, a u slučaju da je iznos restrukturiranog obezbeđenog potraživanja smanjen u odnosu na iznos obezbeđenog potraživanja koje se restrukturira, katastar nepokretnosti, odnosno drugi registar založnog prava vrši izmenu podataka upisane hipoteke, odnosno založnog prava na pokretnim stvarima i pravima.

Nacrtom zakona predviđeno je i da se poreski podsticaji za finansijsko restrukturiranje, u smislu poreskog oslobođenja otpusta duga kod poverilaca, kao i mogućnosti reprogramiranja duga po osnovu javnih prihoda, utvrđuju zakonom kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica, odnosno zakonom kojim se uređuje poreski postupak i poreska administracija. Narodna banka Srbije, prema Nacrtu zakona, u propisima iz svoje nadležnosti utvrđuje podsticaje za finansijsko restrukturiranje.

U prelaznim i završnim odredbama Nacrta zakona, predloženo je da će podzakonski akti koji se donose na osnovu ovlašćenja iz Nacrta zakona biti doneti u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu predloženih odredaba.

 Takođe, postupci sporazumnog finansijskog restrukturiranja koji su na dan početka primene predloženih odredaba u toku, nastaviće se po propisima Zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju privrednih društava ("Sl. glasnik RS", br. 36/2011).

Danom početka primene predloženih odredaba, predviđeno je da prestaje da važi Zakon o sporazumnom finansijskom restrukturiranju privrednih društva, osim za slučajeve kada su postupci sporazumnog finansijskog restrukturiranja u toku na dan početka primene predloženih odredaba iz Nacrta zakona.

Konačno, predviđeno je da predložene odredbe stupe na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a da se primenjuju po isteku devedesetog dana od dana stupanja na snagu. 

Izvor: Redakcija, 07.06.2015.