ZAKON O POSTUPKU UPISA U KATASTAR NEPOKRETNOSTI I VODOVA: NALED traži uspostavljanje efikasnog mehanizma upisa prava u katastar za stare predmete
Usvajanjem Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova ("Sl. glasnik RS", br. 41/2018, 95/2018, 31/2019 i 15/2020) 2018. godine, uspostavljen je pravni okvir za uvođenje jednošalterskog elektronskog sistema za upis prava u katastar. Uspeh ove sveobuhvatne i složene reforme zavisi od koordinisane saradnje svih imalaca javnih ovlašćenja, u vezi sa sticanjem prava na nepokretnostima, a pre svega Republičkog geodetskog zavoda (RGZ), sudova, javnih beležnika, izvršitelja i organa nadležnih za izdavanje upotrebnih dozvola na osnovu kojih se objekti upisuju u katastar. Do sada su ostvarena brojna i značajna unapređenja u vezi sa upisom prava na nepokretnostima, ali i dalje ima prostora za značajno unapređenje ovog sistema. Najznačajniji izazov u sprovođenju ove reforme predstavlja veliki broj starih predmeta, u kojima inicijalni zahtevi nisu rešavani pozitivno zbog nedostataka dokumentacije, koja je dostavljana kao osnov za upis. Ti predmeti su se vremenom komplikovali, podnošenjem novih zahteva u odnosu na istu nekretninu.
Takođe, Službi katastra se i dalje dostavljaju zahtevi za upis prava sa dokumentacijom koja je nastala pre 2018. godine, a koja je često stara i više decenija, dok u njoj nedostaju bitni elementi za upis prava kao što su površina nepokretnosti, pravilno označenje nepokretnosti, lični podaci prenosioca i sticaoca prava i sl. U praksi, građani i privredni subjekti dokumentaciju sa nedostacima ne mogu ispraviti aneksima ugovora, odnosno ispravkama akata, jer su prenosioci prava nedostupni (preminuli, okončan stečaj i sl). S druge strane, oni ne uspevaju da u sudskom postupku pribave odluku koja je zamena za takav dokaz, jer sudski postupci predugo traju, preskupi su i zasnovani su na striktnim pravilima o teretu dokazivanja. Takođe, sudski postupci u vezi sa sticanjem održajem predugo traju.
Nemogućnost građana da u razumnom roku ostvare upis svojih prava na nepokretnostima u katastar ima za posledicu neažurnost podataka upisanih u katastar i pravnu nesigurnost u pogledu sticanja prava na nepokretnostima, a posledično dovodi i do nemogućnosti raspolaganja nepokretnostima i realizacije potraživanja poverioca prema imovini svojih dužnika.
NALED u “Sivoj knjizi 15“ predlaže da se kroz analitičko sagledavanje postojećeg stanja utvrde problemi i daju konkretni predlozi za njihovo sistemsko rešavanje, kroz dalje razvijanje jednošalterskog sistema. Na taj način će biti omogućeno građanima da na jednom mestu obave sve radnje potrebne za upis prava, kao i da dobiju sve potrebne informacije o svojim nepokretnostima.
Imajući u vidu evidentni nedostatak kadrova u RGZ-u za rešavanje zaostalih predmeta, potrebno je razmotriti jačanje uloge pravosudnih profesija sa javnim ovlašćenjima, u pravcu konvalidacije dokumentacije podnete po propisima koji su važili pre donošenja Zakona 2018. godine. Naime, u najvećem broju slučajeva radi se o dokumentaciji podnetoj pred sudom u ostavinskim raspravama, ali i o ugovorima za prenos vlasništva kojima nedostaju bitni elementi, kao što su površina nepokretnosti, lični podaci ugovornih stranaka i sl. Konvalidacija treba da bude dobrovoljna, tako da lice koje je nosilac prava na stanu ima mogućnost da se obrati ovlašćenom pravosudnom organu da sprovede postupak verifikacije dokumentacije.
Dobrovoljna konvalidacija treba da predstavlja poseban mehanizam kojim će se konačno omogućiti verifikacija stare dokumentacije, odnosno isprava koje su nastale pre 1. jula 2018. godine, tj. pre donošenja Zakona, a što će poslužiti i da se razmotre potrebni uslovi za način sticanja nepokretnosti održajem.
Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.
Naslov: Redakcija